U okviru kazališnog projekta: Shadow Pandemic: Hidden Voices / Skriveni glasovi iz sjene pandemije stručni žiri odabrao je tri neobjavljena dramska teksta sljedećih autorica:

Kristina Kegljen - POD SUKNJOM
Katja Gorečan – AKTIVISTKE
Tijana Grumić – SVET ZASLUŽUJE KRAJ SVETA

Stručni žiri selektirao je pristigle tekstove pod šiframa u sastavu: Vilma Štritof (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanje) / Rok Andres (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanjeing) / Biljana Srbljanović (BDP) / Tanja Šljivar (BDP) / Tomislav Zajec (ZKM) / Selma Spahić (ZKM) / Ivana Vuković (dramaturginja projekta).

Obrazloženje žirija:
Na javni poziv pristiglo je ukupno 69 dramskih tekstova, od čega jedan nije odgovarao propozicijama te ga žiri nije razmatrao. Važno je istaknuti da je javni poziv bio isključivo za autorice. Veliki broj pristiglih tekstova pokazatelj je istovremeno važnosti tražene teme tekstova kao i oskudnim brojem javnih poziva za izvedbene tekstove na razini regije. Tema nasilja nad ženama (bez obzira na specifični okvir pandemije) nezahvalna je s jedne strane zbog lakoće upadanja u stereotipe i doslovnosti, vrlo kompleksnog zahtjeva da se prikaže pozicija žrtve, a da ona ne bude pasivna i eksploatirana, da se prikaže pozicija zlostavljača, a da ne bude banalizirana, a s druge strane da tekst izmakne, češto ograničavajućem, pridjevu “ženskog”. S tim na umu, želimo zahvaliti svim autoricama koje su se suočile s navedenom zahtjevima u ograničenom vremenskom roku i prijavile svoje tekstove smještene u različite svjetove, od hiperrealističnih svakodnevica, poetski izmaštanih prostora, preko manifestnih do znanstveno fantastičnih. Bez obzira na to što nisu izabrani na ovom javnom pozivu, nadamo se da ćemo pročitane naslove gledati na repertoarima kazališta, pozorišta i gledališća.

Kristina Kegljen - POD SUKNJOM
Donoseći priču o majci i kćeri u kontinentalnom ruralnom prostoru, autorica stvara poetičan svijet ženske emancipacije, ali ironično izolirane, u stalnoj atmosferi noćne more koja protagonistkinjama može i odmoći i pomoći. Autorica postupkom varijacija istoga, čitatelja dezorijentira, što dodatno potvrdi krajem u kojem tekst sam sebe hvata za rep, učinivši manje važnim gdje počinje, a gdje završava. Upravo ta zaigranost formom i pomaknuta perspektiva na zadanu temu, izdvojili su tekst autorice Kristine Kegljen.

Katja Gorečan – AKTIVISTKE
U nasilnoj neposrednosti, aktivistice precizno detektiraju i imenuju temeljna stanja i teškoće mlade generacije žena te propituju njihovu društvenu lokaciju. Tekst je oslobođen klasične dramske forme, au njemu Katja Gorečan uspostavlja isprepletenu trilogiju između Mlade spisateljice, Mlade dramatičarke i Mlade djevojke. U neodređenom prostoru svatko priča svoju priču, koja se može i podijeliti, ali ukorijenjena u društvu u kojem vladaju zakoni prekarijata, patrijarhata, zlostavljanja i nepoštenja. Protagonisti intimno prikazuju situacije u koje se nalaze mladi umjetnici, tako da se čitatelju doimaju posve bliskima, no autoru ne nedostaje ni cinizma ni disonantnog humora. Smještena tijekom i nakon pandemije dopušta joj da govori o društvu koje se naizgled mijenja, a koje je u stvarnosti samo tijekom krize razotkrilo svoje duboko ukorijenjene privrženosti. Bogatim jezikom Katja Gorečan ispisuje ovu kratku dramu kao temeljno djelo svoje generacije, bolje rečeno: konstitutivni sjaj mladih stvarateljica.

Tijana Grumić – SVET ZASLUŽUJE KRAJ SVETA
Tijana Grumić u tekstu ,,Svet zaslužuje kraj sveta’’ kreira pozorišnu, izvedbenu situaciju, dijegetički ,,svet’’ koji takođe dolazi sopstvenom kraju, kao i naš svet, kao i naša predapokaliptična, kasnokapitalistička realnost koju predstavlja i sa kojom je u dijalogu. Ekološka katastrofa, pandemija, i uvećanje profita su okolnosti u kojima se rađa, uz pomoć ljudi biva oplođeno, i zbog ljudi umire, jedno prase, koje govori sa scene, govori publici, ljudskim jezikom. To su okolnosti u kojima žive, u kojima su se razmnožavale (ili odbijale da to rade) i umirale i tri žene: majka, njena ćerka podstanarka, te gazdarica stana, koja povećava kiriju i time primorava podstanarku da se iseli. U komadu nema lakog, buržoaskog morala i pouke, niti ,,ispravne’’ pozicije s koje neka od junakinja govori: gazadarica je korona profiterka, ali njen otac je bio zlostavljač kog su pojele svinje (što je priča koju su i prasetu pričali za laku noć), podstanarka je veganka, ali njena majka, da bi preživela, radi u klanici/mesari, čijeg gazdu svinje takođe pojedu. Didaskalije imaju specifičnu ulogu autoričinih komentara, ali i veze sa ekstradijegetičkom realnošću, koja zapravo to i nije - i sam proces pisanja je deo i tema ove priče, kao i problem (samo)eksploatacije na umetničkom tržištu, koji ima svoje paralele sa eksploatacijom resursa i bića s kojima delimo planetu. Na kraju, svinje su u sporoj osveti, sporijoj od kraja sveta, sporijoj od pisanja, pojele sve, pa i tekst ,,Svet zaslužuje kraj sveta’’.

Rezultati natječaja bit će objavljeni i na web stranici projekta Shadow Pandemic https://shadowpandemic.eu/javni-pozivi/

Prema propozicijama natječaja svaki od odabranih tekstova biti će honoriran u bruto iznosu od 4.400,00 €, uz napomenu da spomenuti iznos sadrži sve poreze i davanja.

Čestitamo nagrađenima!

Što dalje slijedi u projektu? Odabrani tekstovi bit će prevedeni na engleski jezik, objavljeni u online obliku, a predstavu u formi omnibusa, režirat će redateljica Selma Spahić. Predstave će biti izvedene u Zagrebu, Beogradu i Mariboru

Podsjećamo: Natječaj su kao partneri i producenti raspisali: Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija. Natječaj je temeljen na širokoj temi o zlostavljanim i zanemarenim ženama tijekom pandemije Covid-19, a projekt Pandemija Sjena: Skriveni glasovi, sufinanciran je sredstvima Kreativne Europe uz financijsku potporu Europske komisije. Na natječaj su se mogle prijaviti autorice koje borave u zemljama EU kao i onih obuhvaćenih programom Kreativna Europa (Island, Norveška, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Tunis, Armenija, Kosovo*) *Ova oznaka ne dovodi u pitanje stajališta o statusu, i u skladu je s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem ICJ-a o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

U petak, 31.ožujka, u ZKM-u, dvorana Polanec u 18 sati ususret premijeri predstave „Moj muž” pozivamo vas na  tribinu  Čitanje kazališta – autor i voditelj Srđan Sandić

Sugovornici: Ivana Bodrožić, renomirana i višestruko nagrađivana književnica
Goran Pavlić, profesor na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
Srđan Sandić s njima će razgovarati o „pisanju feminizma”, dekonstrukciji tranzicijskih ženskih likova koji su duboko uronjeni u patrijarhat, o detabuiziranju majčinstva, ženama žrtvama i etosu bunta. 
Budite s nama i pripremite svoje gledanje, slušanje i čitanje predstave „Moj muž” za koju osjećamo da će biti hit.  

 ulaz slobodan

U nedjelju 02. travnja u ZKM-u, dvorana Polanec u 18 sati razgovor s regionalnom književnom zvijezdom Rumenom Bužarovskom na temu knjige – predstave MOJ MUŽ
tribina:  Fraktura & ZKM: „Moj muž“ Rumene Bužarovske

Sugovornici:  Rumena Bužarovska, autorica knjige „Moj muž“,
Dora Ruždjak Podolski, redateljica predstave „Moj muž"
Tomislav Zajec, dramaturg i autor dramatizacije „Moj muž“

Moderator: Seid Serdarević

 ulaz slobodan

U ponedjeljak 6. ožujka blagajna će iznimno raditi od 11:30 do 20 sati.

Hvala vam na razumijevanju.

ZKM najavljuje premijeru predstave MOJ MUŽ, Rumene Bužarovske, u režiji Dore Ruždjak Podolski. Bužarovska je nagrađivana makedonska književnica, regionalna književna zvijezda, a predstava MOJ MUŽ nastaje prema istoimenoj zbirci priča Bužarovske iz 2014. Dramaturg Tomislav Zajec za predstavu je koristio priče iz još jedne autoričine zbirke "Nikuda ne idem". Višestruko nagrađivani redateljsko -dramaturški tandem,  Ruždjak Podolski i Zajec, u ZKM-u upravo priprema predstavu za koju već možete rezervirati svoje mjesto.
Na premijeru u ZKM također dolazi i književnica Rumena Bužarovska koja će u Zagrebu biti  dostupna medijima 01. i 02. travnja 2023.

Rumena Bužarovska
MOJ MUŽ
Režija: Dora Ruždjak Podolski
Autor dramatizacije i dramaturg: Tomislav Zajec

Rumena Bužarovska jedna je od najvećih regionalnih spisateljskih zvijezda mlađe generacije, koja svakom svojom knjigom izaziva novu veliku pažnju publike. Njezine su priče istovremeno izrazito točna i vrlo kritična detekcija današnjeg društva i njegovih devijacija, ali i oštra društvena satira u kojoj nema nevinih pa prema tome ni  pošteđenih. U tom smislu, nije dugo trebalo da njezina proza pronađe i svoj put do pozornica i različitih izvedbenih interpretacija. U predstavi Moj muž Zagrebačkog kazališta mladih korištene su priče iz dvaju autoričinih zbirki, Moj muž i Nikamo ne idem, a koje u svom temeljnom prosedeu imaju propitivanje širine ženskog iskustva i njegovog uranjanja u opće iskustvo suvremenog svijeta u kojem se počesto teško možemo orijentirati i snaći. U svojoj osnovi, riječ je o vrlo intimnim pričama koje se ogledaju kroz ekonomske, sociološke ili političke zadatosti, da bi svoju puninu doživjele u međusobnom zrcaljenju u kojem je svaka žena istovremeno i protagonistica i svjedok. S druge strane, sve te sudbine uz sebe dakako vežu i muževe iz naslova, a onda i djecu, roditelje i sve one koji čine zanimljiv raster različitih sudbina i iskustava. Na taj način predstava Moj muž otvara prostor za igru gotovo čitavog, prije svega ženskog ansambla ZKM-a te pritom donosi duhovito i potresno putovanje u kojem žene, na način na koji im to daje i Bužarovska, hrabro uzimaju prostor slobode da budu ono što jesu i progovore o onome što osjećaju; britko, nostalgično ili duhovito, ali u svakom trenutku autentično i neustrašivo.
Tomislav Zajec, dramaturg

Glume: Iva Kraljević, Nataša Dorčić, Zoran Čubrilo, Petra Svrtan, Danijel Ljuboja, Tina Orlandini, Mateo Videk, Anđela Ramljak, Adrian Pezdirc, Ivan Pašalić, Millica Manojlović, Dado Ćosić, Pjer Meničanin, Mia Melcher, Dora Polić Vitez, Tina Orlandini, Nataša Dangubić, Hrvojka Begović, Doris Šarić Kukuljica, Barbara Prpić, Nadežda Perišić Radović

Autorski tim: prijevod s makedonskog Ivica Baković / redateljica: Dora Ruždjak Podolski / autor dramatizacije i dramaturg: Tomislav Zajec  /  scenograf: Stefano Katunar / kostimografkinja: Marta Žegura  /  glazba: Stanislav Kovačić / scenski pokret: Petra Hrašćanec / oblikovatelji svjetla: Aleksandar Čavlek i Anton Modrušan / asistent redateljice: Gabrijel Lazić / asistentica dramaturga: Emma Kliman / Asistent scenografa: Lovro Ivančić

Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija, kao partneri i producenti dostavljaju informaciju: Odgađa se objava rezultata Natječaja za izbor tri nova / neobjavljena dramska teksta u okviru kazališnog projekta Shadow Pandemic: Hidden Voices / Skriveni glasovi iz sjene pandemije.

Razlog odgode je velika količina prijavljenih tekstova i potrebno vrijeme da komisija kvalitetno evaluira pristigle dramske tekstove (pristiglo je 69 autorskih djela). Dostavljamo priopćenje u cjelini u privitku ovog emaila.

Novi rok za objavu rezultata Natječaja je 15. ožujka 2023.

Komemoracija za našeg glumca i neprežaljenog kolegu Jasmina Telalovića održat će se u Zagrebačkom kazalištu mladih u srijedu, 22. veljače 2023. u 13:00 sati u dvorani Istra.
Od naslovne uloge Janka Polića Kamova u predstavi Kamov, smrtopis u kojoj je kao dvadesetšestogodišnji glumac pokazao veliki izvedbeni raspon od iznimne čvrstoće do blagosti u svojoj glumačkoj igri, pa se do posljednje dvostruke uloge Grigorija i Nikolaja Ilijiča Snegireva u predstavi Braća Karamazovi, Jasmin je neprekidno pokazivao ono što i jest u srcu ansambla ZKM-a, koliko je kazalište prije svega iskustvo zajedničkog bivanja i stvaranja u prostoru umjetnosti.

Komemoracijom želimo Jasminu odati zahvalnost što nam u našim hodnicima, na našim pozornicama, u našem kazalištu zauvijek ostavlja sve ono što je bio, u što je vjerovao i što je svojim talentom, ljubavlju i integritetom predano izgradio.

„Pa ako je Zemlja i okrugla, moje misli nisu kružnica. Ja mislim u tangentama. Vama je kružnica nada u povratak. Govorio sam o Novom, a novo ne može biti u kružnici. Novo ne može biti u vraćanju. A ja, eto - ja plovim naprijed. Do onih crvenih zvijezda plovim, naprijed, i preko njih plovim, do apstrakcije.“

Citat je to iz drame Kristofor Kolumbo Miroslava Krleže, samo jedne od predstava u kojima je, tijekom svog prekratkog umjetničkog rada, glumio naš dragi Jasmin. Riječi su to istovremeno kazališne i scenske, ali i potpuno osobne i ljudske, kad se na ovaj način, prerano i okrutno, nađemo suočeni sa ovakvim gubitkom. A odlazak našeg Jasmina sasvim sigurno nije gubitak samo za njegovu obitelj i prijatelje, već i za čitavu kazališnu zajednicu, za sve one koji su ga poznavali i voljeli na drugačiji, ali ništa manje osoban način – kroz njegov rad i djelovanje na filmu i u kazalištu, a osobito u njegovom matičnom Zagrebačkom kazalištu mladih, čiji je član bio punih dvadeset godina.

Od naslovne uloge Janka Polića Kamova u predstavi Kamov, smrtopis u kojoj je kao dvadesetšestogodišnji glumac pokazao veliki izvedbeni raspon od iznimne čvrstoće do blagosti u svojoj glumačkoj igri, pa se do posljednje dvostruke uloge Grigorija i Nikolaja Ilijiča Snegireva u predstavi Braća Karamazovi, Jasmin je neprekidno pokazivao ono što i jest u srcu ansambla ZKM-a, koliko je kazalište prije svega iskustvo zajedničkog bivanja i stvaranja u prostoru umjetnosti.

Jasmin Telalović rođen je 1977. godine u Zvorniku. Akademiju dramske umjetnosti upisao je 1997, a u angažman Zagrebačkog kazališta mladih ulazi 2003. godine, gdje ostaje raditi gotovo do posljednjeg trenutka svog života. Osim u matičnom kazalištu glumio je u predstavama zagrebačkoga HNK-a, na Dubrovačkim ljetnim igrama, kazališnim produkcijama Eurokaza i drugdje. Tumačio je glavne uloge u filmovima Tu Zrinka Ogreste i Ne pitaj kako Lukasa Nole te u brojnim televizijskim serijama – Odmori se, zaslužio si; Bitange i princeze;  Mamutica, Stipe u gostima, Patrola na cesti, Tko te šiša; Na granici; Metropolitanci i drugima. Na svom je profesionalnom putu surađivao s velikim redateljima svih generacija, od Božidara Violića, Ivice Boban i Branka Brezovca, preko Olivera Frljića i Dore Ruždjak Podolski sve do Ivana Penovića.

Na taj će način, uz prethodno spomenute, u bilješkama o hrvatskom kazalištu svakako ostati i druge važne Jasminove uloge poput one mladog Vitje kroz buntovni gard protiv ideoloških stereotipa u predstavi Draga Elena Sergejevna (2005), ili uloga bivšeg branitelja Martina obuzetog krivnjom i sjenama prošlosti u Ženi bez tijela (2012), kao i malog detektiva dobrog srca Boba Rocka u Alanu Fordu (2013), a posljednjih je godina zablistao i kao prostodušni Dejan Kunčec koji ne zna kako biti prijatelj u predstavi Črna mati zemla (2017) ili pak nesretni „neprijatelj naroda“ doktor Stockmann u Ibsenovom klasiku Neprijatelj naroda (2021), a važne je uloge ostvario i u predstavama Igora Vuka Torbice Hinkemann (2015) i Tit Andronik (2018). 

Dragi naš Jasmine, na tvojoj kolumbovskoj „plovidbi unaprijed“ na koju si upravo krenuo, pratimo te svi u našim mislima, zahvalni što nam u našim hodnicima, na našim pozornicama, u našem kazalištu zauvijek ostavljaš sve ono što si bio, u što si vjerovao i što si svojim talentom, ljubavlju i integritetom predano izgradio. Grlimo te nježno. Jer kao što je to rekao jedan od članova ansambla, tvoj prijatelj: Jasmin je bio najnježniji čovjek na svijetu.

Počivaj u miru, dragi Jasko. Voli te tvoj ZKM.

Dragi gledatelji,

Zbog bolesti glumice otkazuje se izvedba predstave „Višnjik“ danas, 10. veljače. Kupljene ulaznice možete zamijeniti za druge izvedbe ili zatražiti povrat sredstava na email: blagajna@zekaem.hr , broj telefona 01/ 4872 554 ili direktno na blagajni kazališta. Izvedbe Višnjika 11. i 12. veljače igrat će se u čast zauvijek našem Jasminu Telaloviću!

Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija, kao partneri i producenti u propisanom su roku 18. siječnja 2023. zaključili natječaj Natječaj za izbor tri nova / neobjavljena dramska teksta u okviru kazališnog projekta Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi. Na natječaj je pristiglo ukupno 69 dramskih tekstova.

O tri nagrađena teksta odlučit će stručni žiri u sastavu: Vilma Štritof (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanje) / Rok Andres (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanje) / Biljana Srbljanović (BDP) / Tanja Šljivar (BDP) / Tomislav Zajec (ZKM) / Selma Spahić (ZKM) / Ivana Vuković (dramaturginja projekta).

Svaki od odabranih tekstova biti će honoriran u bruto iznosu od 4.400,00 €. Odabrani tekstovi bit će prevedeni na engleski jezik, objavljeni u online obliku, a praizvedbu nagrađenih tekstova, predstavu u formi omnibusa, režirat će redateljica Selma Spahić. Predstave će biti izvedene u Zagrebu, Beogradu i Mariboru.

Natječaj je temeljen na širokoj temi o zlostavljanim i zanemarenim ženama tijekom pandemije Covid-19, a projekt Pandemija Sjena: Skriveni glasovi, sufinanciran je sredstvima Kreativne Europe uz financijsku potporu Europske komisije.

/ ZKM / SURADNJA S NEZAVISNOM SCENOM / 

Lucija Barišić
FINAL ACT / POSLJEDNJI ČIN 
 autorski projekt Lucije Barišić

Predstava FINAL ACT / POSLJEDNJI ČIN  monodrama je glumice i autorice Lucije Barišić koja iz perspektive smrti kao zadnjeg finalnog čina, produbljuje i propitkuje sve tanke i fine niti života koje joj prethode. Predstava se bavi intimnom pripovijesti o činju umiranja, no također, na lucidan, humorističan, otvoren i poetičan način otvara mnoga pitanja koja se postavljaju u aspektu društva i kolektivnog straha od smrti, i na koja u svakodnevici u suočavanju s činom smrti, izbjegavamo odgovoriti:
Što je život iz perspektive smrti? Zašto za života ljudi grade visoke ograde i male stolove oko kojih se okupljaju?

Nove izvedbe FINAL ACT-a, predstave na koju publika reagira jednako i suzom i smijehom, imate priliku pogledati 22. i 23. veljače u Zagrebačkom kazalištu mladih.

ZKM se na ovaj način, umjetničkom i logističkom otvorenošću, kao kazalište pridružuje u nastojanjima afirmacije i validacije nezavisne scene i samostalnih umjetnika, otvarajući svoje prostore za istraživanje novih izvedbenih poetika i umjetničkih praksi.

Lucija Barišić pred publikom otvara i mapira karte sjećanja, mjesta odgađanja i čekanja završnog čina. Snažno suprostavljajući život i smrt, realitet i imaginaciju, ponudila je kazališnu predstavu i koncert kojima se slavi život. 

Zašto se autorica bavi temom smrti?

„Nakon smrti majke ta me tema počela neminovno zaokupljati. Tatu sam izgubila na prvoj godini Akademije, a iste godine kada je otišla moja mama otišao je i moj djed. Nisam se mogla ne baviti tom temom jer je stalno bila tu, a nastala je iz potrebe kako da nastavim dalje nakon tih promjena koje su za mene pokrenule tektonske ploče u mome životu. Prvo sam zanijemila, kao što uvijek ispred smrti zanijemimo, a onda sam odlučila dati glas toj tišini, ozvučiti je zbog oproštaja, te pronaći lakoću unatoč prolaznosti, boli, tuzi i svemu što te u životu neminovno nađe. Kroz predstavu sam htjela osvijestiti što je ono što je prošlo i s čime se želim rastati, što je ono što dolazi, a s čim se tek trebam sastati, a što je ono što je sa mnom ali da to ne propustim. Pitanja koja se isprepliću kroz predstavu su kako nastaviti dalje i kako ne zaboraviti da postoji ljepota, ljudi i ljubav koji su stalno tu, samo ako im se želiš odazvati“, ispričala je autorica Lucija Barišić.

Muzička pratnja u autorskoj interpretaciji Luke Žužića i Tomi Novaka nosi snažan pečat i glazbenu suigru predstavi te poziva gledatelje za veliki zajednički stol za koji zajedno s autoricom prolaze kroz sve nijanse završnog čina i onoga što mu prethodi.

Umjetnički suradnici i asistenti redateljice i dramaturginje: Petra Veber, Damir Klemenić, Adriana Josipović, Ana Prolić, Mala Kline i Jadran Grubišić

Glazba: Luka Žužić, Tomi Novak 
Oblikovatelj svjetla : Marino Frankola
Dizajn plakata : Ivor Tomljanović

Premijera je održana u ZKM-u 22. prosinca 2022.

Ovo je druga autorska predstava Lucije Barišić nakon monodrame Crno-bijelo”iz 2016., koja je nastala u suradnji s kazalištem Knap, na koju se u određenoj mjeri oslanja i predstava Final Act u suradnji sa ZKM-om.

Eugèn Ionesco

ĆELAVA PJEVAČICA

režija: Suzana Nikolić

dramaturg / asistent redatelja: Espi Tomičić

U ZKM-u se priprema Ćelava pjevačica, Eugèna Ionesca, u režiji Suzane Nikolić, glumice i dugogodišnje članice ZKM ansambla, redovne profesorice na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Suzana Nikolić je do nedavno predavala glumu i na Shanghai Theatre Academy, jednoj od najznačajnijih kazališnih akademija u Kini. Režirat će Ćelavu pjevačicu u sklopu ZKM-ova programa Inkubator, osmišljenog kao kreativni prostor u kojem članovi ansambla u kućnoj i zaštićenoj atmosferi vlastitog kazališta mogu slobodno istraživati i razvijati osobni autorski izraz i izvan okvira temeljne profesije.

„Zanima me ispitati kako doživljavamo Ionescov komad Ćelava pjevačica danas u 21. stoljeću. Čini mi se da je snažna poveznica vrijeme koje se u komadu izražava kroz nepredvidive, proturječne otkucaje sata, baš kao što nas vrijeme u kojem živimo sve više stišće i vrti nas u krugu pomanjkanja slobodnog vremena. U tom začaranom krugu kaotičnog vremena susreću se osobe koje se znaju i ne znaju, ili se prave da se ne poznaju, koje komuniciraju na apsurdan način, gotovo montypaythonovski. Zanima me otkriti dinamiku tih odnosa kroz ritam jezika. Svjesna sam zahtjevnosti komada, ali vjerujem da ćemo se svi skupa dobro zabavljati istražujući mogućnosti i potencijale koje krije u sebi“, rekla je Suzana Nikolić.

Premijera se očekuje početkom svibnja.

Glume: Sreten Mokrović, Nataša Dorčić, Adrijan Pezdirc, Anđela Ramljak, Nadežda Perišić Radović, Mateo Videk.
Scenografkinja / kostimografkinja: Ana Savić Gecan
Glazba: Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz
Video: Marko Turčinov.
Oblikovanje rasvjete: Aleksandar Čavlek

Dragi gledatelji,

otkazuje se izvedba predstave "Svjetlo pada" 28. siječnja u 20 sati. Kupljene ulaznice možete zamijeniti za preostale termine predstave ( uz obaveznu rezervaciju za drugi termin) ili zatražiti povrat sredstava na email: blagajna@zekaem.hr , broj telefona 01/ 4872 554 ili direktno na blagajni kazališta.

Gledatelji koji su u sklopu siječanjske akcije 2+1 preuzeli gratis ulaznicu za izvedbu Svjetlo pada 28.1, ulaznicu mogu zamijeniti za izvedbe 29. siječnja te 3. i 4. veljače.

Hvala vam na razumijevanju.

Na repertoar Zagrebačkog kazališta mladih u siječnju i veljači vraćaju se dvije hvaljene i nagrađivane predstave za koje ulaznice trebate potražiti na vrijeme.

ČRNA MATI ZEMLA  - 31. siječnja

Publika koja je s nestrpljenjem iščekivala povratak ove predstave 31. siječnja može ponovno pogledati jednu od najnagrađivanijih kazališnih predstava, a naredne izvedbe na rasporedu su  tijekom veljače.

Črna mati zemla ide prema stotoj izvedbi, a predstava je nastala na temelju istoimenog nagrađivanog romana Kristijana Novaka. Od prve scenske izvedbe publiku ostavlja bez daha emotivnim i mračnim slikama traumatičnog odrastanja u Međimurju, koje dovodi do tragičnih posljedica, a onda i do pokušaja iskupljenja.

Od praizvedbe (1. travnja 2017.) predstava je dobila tri Nagrade hrvatskog glumišta: za najbolju predstavu u cjelini, režiju (Dora Ruždjak Podolski), za najbolju sporednu ulogu Bake (Urša Raukar). Također je nagrađena i Marulom za najbolju predstavu u cjelini. Uz to, redateljica Ruždjak Podolski nagrađena je i Marulom i Gavellom za režiju, a Tomislav Zajec Marulom za najbolju dramatizaciju istoimenog romana, dok je kostimografkinja Doris Kristić nagrađena Marulom za oblikovanje kostima. Predstavi je pripala i nagrada publike na 63. Sterijinom pozorju u Novom Sadu, zbog čega slovi za najnagrađivaniju predstavu posljednjih godina.

Dok priprema obnovu Črne mati zemle redateljica, Dora Ruždjak Podolski, ističe:

„Za mene je to posebna predstava, najdraži projekt u mojoj tridesetogodišnjoj, bogatoj kazališnoj karijeri. U tome se projektu dogodila čudesna sinergija. Autor romana Kristian Novak iznio je na svjetlo dana zaista čudesno djelo, koje je spoj fantazmagorije, dubokog zadiranja u ljudsku psihu, obojeno svim bojama Međimurja, zvucima i mirisima. Taj roman mi je predstavljao veliku inspiraciju. Dramaturg Tomislav Zajec na čudesan je način taj roman pretočio u drugi medij, u začudnu kazališnu cjelinu punu potencijala za glumački izričaj, a to je treći faktor koji se potpuno sljubio s ovima materijalom, glumački ansambl ZKM-a koji se u izvedbu dao svim srcem i puninom“.

Autor dramatizacije i dramaturg Tomislav Zajec, na pitanje čega se prisjeća sad pred obnovu Črne mati zemle naglašava:

„Lejpa je, lejpa naša hiža!“, replika je to koju u jednom trenutku predstave izgovara Pujto, jedan od likova Črne mati zemle. A međimurska hiža o kojoj govori ova predstava istovremeno je i lijepa, ali i mračna i potresna i herojska, a sve to promatrano očima malog protagonista Novakove priče, Matije Dolenčeca. Radeći na dramatizaciji ovoga romana upravo je ta dječja perspektiva čitavo vrijeme i mene samoga pozivala na što veću iskrenost i otvorenost u odnosu prema profesiji kojom se bavim, ali i samom životu. Šesti rođendan predstave, koji ćemo proslaviti u travnju ove godine, najbolji je dokaz da se i naša publika osjeća tako u susretu sa začudnim svijetom Črne mati zemle“, kaže Zajec.

I ne zaboravite, kazališni kritičari su uvijek naglašavali i isticali snagu kolektivne igre, po kojoj je Zagrebačko kazalište mladih uvijek i bilo prepoznato kao jedinstveno u prostoru čitave regije, a koje je u Črnoj mati zemli doseglo nove vrhunce zajedničkog dijeljenja virtuoznog umijeća stvaranja svijeta predratnog Međimurja; istovremeno dirljivog, zastrašujućeg i potresnog.     

Glume: Adrian Pezdirc, Mia Melcher, Doris Šarić Kukuljica, Nataša Dorčić, Urša Raukar, Dado Ćosić, Zoran Čubrilo, Nataša Dangubić, Ivan Pašalić, Dora Polić Vitez, Pjer Meničanin, Barbara Prpić, Nadežda Perišić Radović, Danijel Ljuboja, Filip Nola, Mateo Videk, Milica Manojlović, Stanko Kovačić, Ruben Carović.

MI I ONI

To je predstava koju bi trebali bi pogledati ministar obrazovanja i premijer - tim je riječima predstava dočekana od kazališne kritike. Ova obnovljena izvedba rasprodana je u siječnju, zato potražite ulaznice za izvedbe od 14. -16. veljače.

Predstava MI I ONI, autorski projekt  Darija Harjačeka, Katarine Pejović, ZKM-ovih glumaca i polaznika Učilišta ZKM-a, oduševila je publiku jer je u fokus javnosti stavila jedno od danas najvažnijih pitanja – pitanje obrazovanja. Premijera je bila 2019. u četvrtom tjednu štrajka prosvjetnih djelatnika i samo dan nakon demonstracija na Trgu bana Jelačića na kojem se pod motom 'Hrvatska mora bolje' okupilo više od 50 tisuća ljudi, nezadovoljnih stanjem u hrvatskom školstvu i gubljenjem dostojanstva učiteljske profesije.

Redatelj, Dario Harjaček, danas o predstavi koja nakon duže pauze dolazi pred publiku kaže sljedeće:

„Prije tri godine započeli smo proces rada na predstavi Mi i oni tako što smo profesorima i učenicima srednjih škola postavili jedno pitanje – kako ste? Sve ostalo događalo se po inerciji. Bez velikih analiza ili dijagnoza. Osjetila se tada velika razina ogorčenosti i frustracije prema sustavu od strane nastavnika i ogromna razina dosade i ravnodušnosti od strane učenika. Dan prije naše premijere na Trgu bana Jelačića okupile su se tisuće prosvjetara zahtijevajući bolje plaće i bolje uvjete rada. Nezadovoljstvo je bilo na vrhuncu. U međuvremenu dogodila se pandemija. Čini mi se kao da je ta pandemija svaki sustav razgolitila do krajnje banalnosti. Politika, zdravstvo, školstvo, kultura... sve su te riječi postale neopisivo banalne. I sve opisuju samo jedno te isto stanje duha, izmučenost vremena da stvari postavi u bolji red iza kojeg nasušno nedostaje bilo kakav osnovni sustav vrijednosti. Svaki je od navedenih sustava tek zrcalo sustava vrijednosti. Istovremeno svaki od tih pojedinačnih sustava gradi sam sustav vrijednosti pa se tako nalazimo u jednom začaranom krugu nemoći. Danas više nemam neko posebno mišljenje o hrvatskom obrazovnom sustavu. Je li on loš, je li najbolji kakav može biti, živimo li u najboljem od svih mogućih svjetova... Vjerujem da niti jedna reforma ne može promijeniti školstvo na bolje- barem ne u kratko vrijeme – za istinsku promjenu potrebna su desetljeća – desetljeća iza kojih će stajati vjera u osnovna načela humanosti, iza kojih će stajati ljudi s povjerenjem u život, autoriteti koji će na djecu prenosti vlastiti ljudski integritet. Ako će djeci znanje prenosti frustrirani, licemjerni, sitničavi ljudi, djeca će postati njihov preslik. I tu svaka reforma pada u vodu. Živimo u narcističko vrijeme u kojem je jako teško postaviti ravnotežu između individualizma i kolektivne odgovornosti. A to je, po mom sudu osnovna funkcija obrazovnog sustava. Glavna tema kojom smo se bavili u našoj predstavi bilo je pitanje zajedništva. Vide li današnja djeca, stisnuta u učionice, bilo kakvu vrijednost zajedništva?  I iako  predstava stavlja veliki upitnik na to pitanje, ono što se dogodilo upravo kroz sam rad na predstavi daje jedan izuzetno optimističan odgovor. Kroz dva mjeseca rada, grupa od četrnaest srednjoškolaca postala je grupa samostalno mislećih, odgovornih i angažiranih pojedinaca koji snagom svog duha, u koheziji s vrhunskim profesionalnim glumačkim ansamblom, prenose iskustvo škole koje su iznijeli iz vlastitog životnog iskustva kao kapitala koji im se tako često oduzima. Gledati svijet oko sebe i donositi zaključke u atmosferi igre, povjerenja, prihvaćanja različitosti, sve ono na temelju čega je stvorena ova predstava, postaje, između ostalog, i jedna kategorija obrazovanja. Onakvog kakvo bi obrazovanje trebalo biti. Volio bih na predstavu Mi i oni gledati kao na jedan vrlo uspješan obrazovni eksperiment“.

Glume: Nataša Dangubić, Mia Melcher, Lucija Šerbedžija, Doris Šarić Kukuljica, Hrvojka Begović, Adrian Pezdirc, Mateo Videk, Maro Martinović, Zoran Čubrilo i polaznici dramskog studija Učilišta ZKM-a izabrani audicijom.

U periodu s 31. prosinca 2022. na 1. siječnja 2023, od 23,30 sati na nekoliko će sati biti prekinuta prodaja ulaznica u ZKM webshopu radi konverzije cijena ulaznica u euro.
Sve cijene ulaznica bit će iskazane u dvostrukim iznosima, a prema tečaju konverzije (1 kuna = 7,53490 eura).
Cjenik ulaznica ZKM-a koji će vrijediti od 1.1.2023. potražite i na https://www.zekaem.hr/ulaznice/ 

RADNO VRIJEME BLAGAJNE U PERIODU OD 31. PROSINCA 2022. DO 15. SIJEČNJA 2023:

31.12. i 01.01.2023. blagajna ne radi
02.-05.01.2023. blagajna radi od 10:00 do 14:00 sati
07.01.2023. blagajna radi od 10:00 do 14:00 i od 18:00 do 20:00 sati
08.01.2023. blagajna radi od 18:30 do 20:00 sati
09.-13.01.2023. blagajna radi od 14:00 do 20:00 sati
14.01.2023. blagajna radi od 10:00 do 14:00 sati i od 18:00 do 20:00 sati
15.01.2023. blagajna ne radi

Višnjik‘ u režiji Ivana Popovskog najbolja je predstava ove sezone u Zagrebu, remek-djelo

„Ivan Popovski režirao je najbolju predstavu ove sezone u Zagrebu. Ovaj njegov "Višnjik" jest remek-djelo promišljene jednostavnosti. Napokon sam vidio Čehovljevu komediju koja je i režirana kao komedija. (...) Čehov u nas gotovo nikad nije izazivao smijeh, tako da je i meni ovo gotovo posve novo iskustvo. Gledao sam razne "Višnjike" od sredine devedesetih godina prošloga stoljeća, a ni jedna me se ta predstava nije dojmila - što se kaže - osobno. (...) Kostime je, kao i za njegovog "Idiota" prije deset godina, kreirala Doris Kristić, tri kompleta, posve klasično i rekao bih također svjetski. (...) Možda bismo glumu mogli nazvati naprednom vježbom iz Stanislavskog. Svaki glumac ima točno određen zadatak, da izgradi lik posve izvana, dotjeran u svakom pokretu, uobličen do trepavice a tek takav obojan i emocijom. Izvanredna je Katarina Bistrović Darvaš kao Ranjevska, lik žene pomućene gubitkom djeteta, ali i dalje bezazlene: kao da je dijete izgubilo dijete. Izvanredan je i Filip Nola kao njezin pijani brat Leonid Andrejevič Gajev, očito neprestance pijan, ali to rutinski vješto skriva. Predstavljanje počinje zabavnim produljenim gegom Frano Mašković, kao nespretnjaković Jepihodov, kojemu sve ispada iz ruku, a ljubav iz očiju. Smiješan je i Rakan Rushaidat kao vječiti student Trofimov, lik koliko komičan toliko i tužan. Klaun bez crvenog nosa, rekao bih. Odličan je i Ugo Korani kao Lopahin, to mu je najbolja uloga dosad, a oduševljava i Doris Šarić kao Šarlota Ivanovna“.

(Tomislav Čadež, Jutarnji list) Jutarnji list - ZKM: ‘Višnjik‘ u režiji Ivana Popovskog najbolja je predstava ove sezone u Zagrebu, remek-djelo

Vrt kao čahura svih samozavaravanja

„U režiji Ivana Popovskog i dramaturgiji Ivane Đule na ZeKaeM-ovoj pozornici, »Višnjik« je komedija tog uigranog, udobnog, djetinjastog i na osobit način dirljivo tvrdoglavog nemoćništva. (...) Najbolje role na ZeKeM-ovoj sceni ostvaraju tragični vizionari Čehovljeva komada: Lopahin u interpretaciji Uga Koranija, Peća Trofimov kako ga igra Rakan Rushaidat, Simeonov Pjera Meničanina i Dunjaša Petre Svrtan. Sve su to likovi za koje postoji budućnost, a ne samo prošlost. Pritom i Lopahin Koranija i lik Simeonova u izvedbi Pjera Meničanina doslovce očajnički jecaju kad stignu do novaca, što je apsolutno lucidno tumačenje markacija koje ostavlja Čehov. Nitko, naime, ne želi propast stare Rusije kao »višnjika« koji je u drami eksplicitno izjednačen sa čitavom zemljom. Ali propast neminovno dolazi, jer je sila inercije pregolema. (...) Vrt je svakako uprizoren kao čahura samozavaravanja svih likova, odnosno kao njihovo kolektivno ludilo sanjarenja, umjesto konkretne, praktične brige za stabla koja su nekad hranila imanje. Unatoč problemima ove predstave, mogla bih je gledati još nekoliko puta, jer je bogata glumačkim podtekstom i ima potencijal izrastanja u moćnu predstavu“.

(Nataša Govedić, Novi list) Vrt kao čahura svih samozavaravanja. Naša kritičarka o premijeri Čehovljeva "Višnjika" u režiji Ivana Popovskog - Novi list

Fascinantan kraj predstave sugerira i kraj jednog svijeta

„Redatelj Ivan Popovski Čehovljev "Višnjik" u ZKM-u predstavlja kao početak teatra apsurda i veliku ansambl predstavu. (...) Popovski je "Višnjik" radio prema prijevodu Vladimira Gerića, uz dramaturginju Ivanu Đulu, koja mu je pomogla i kod izbora glazbe. Na sceni je izvode Franjo Stojaković, Radovan Bjelajac, Ferdinand Lanz i Vjekoslav Crljen, a posebno su dojmljivi u sceni bala. Scenski je pokret kreirala Petra Hrašćanec i to je također uspješan dio cjeline ove predstave. Dok glumci plešu, iz pokreta se 'čitaju' elementi raskošnih balova, građanskog društva koje gazi plemenitaše, etno elementi... Sve je to sklopljeno u cjelinu u kojoj ima i natruha histerije, baš kao na Titanicu kada je orkestar svirao dok je brod tonuo. Scenu su, zapravo posve jednostavno, osim manje platforme koja pokazuje raskoš plemenitaške kuće u višnjiku, osmislili Nina Bačun (iz Oaze) i sam Ivan Popovski. Kostimografkinja Doris Kristić najbolje je 'pročitala' redateljeve namjere jer sretni su trenuci odjeveni u crno, tragični u svijetle boje koje kao da reflektiraju svjetlo, a ti kostimi spadaju među najljepše koje smo posljednjih godina vidjeli na našoj kazališnoj sceni (...) Sve to, ma koliko vizualno lijepo bilo i ma koliko slojeva priče nosilo, bilo bi samo prazna kutija bez glumaca koji su ovdje doslovno fino ugođen instrument. Svi do jednog pokazali su kako se rade velike ansambl predstave, čije tkivo počiva na fino nijansiranoj međuigri. Istaknuti u prvom redu treba ženske snage: Katarinu Bistrović-Darvaš, Milicu Manojlović, Doris Šarić-Kukuljicu i mladu Tinu Orlandini, a od glumaca već spomenutog Uga Koranija, koji pred očima gledatelje ZKM-a izrasta u vrhunskog glumca, Filipa Nolu i Rakana Rushaidata“.

(Bojana Radović, Večernji list) Fascinantan kraj predstave sugerira i kraj jednog svijeta - Večernji.hr (vecernji.hr

Dragi gledatelji!

od 24.12. do 26.12. blagajna ne radi
27.12.- 30.12. blagajna radi od 10:00 do 20:00 sati
31.12. - 01.01.2023. blagajna ne radi
02.-05.01.2023.  blagajna radi od 10:00 do 14:00 sati
07.01.2023.  blagajna radi od 10:00 do 14:00 i od 18:00 do 20:00 sati
08.01.2023. blagajna radi od 18:30 do 20:00 sati
09.-13.01.2023. blagajna radi od 14:00 do 20:00 sati
14.01.2023. blagajna radi od 10:00 do 14:00 sati i od 18:00 do 20:00 sati   
15.01.2023. blagajna ne radi

Dragi gledatelji!

Otkazuje se izvedba predstave "Čarobnjak iz Oza" 21. prosinca u 11 sati. Povrat novca  možete zatražiti na blagajni kazališta. Za sve informacije nazovite nas na 01 4872 554 ili nam pišite na: blagajna@zekaem.hr

Hvala vam na razumijevanju!

Podsjećamo dramske pisce na rok za slanje tekstova na otvoreni Natječaj za izbor tri nova / neobjavljena dramska teksta u okviru kazališnog projekta: Shadow Pandemic: Hidden Voices / Sjene pandemije: Skriveni glasovi

Rok za slanje dramskih tekstova je do 18. siječnja 2023. do ponoći.

Rezultati natječaja će biti objavljeni najkasnije do 28. veljače 2023. na web stranici projekta Shadow Pandemic https://shadowpandemic.eu/javni-pozivi/  gdje se može preuzeti tekst natječaja s propozicijama za prijavu.

Natječaj su kao partneri i producenti raspisali: Zagrebačko kazalište mladih, Hrvatska, Slovensko narodno kazalište Maribor - Festival Boršnikovo srečanje, Slovenija, i Beogradsko dramsko kazalište, Srbija.

Natječaj je temeljen na širokoj temi o zlostavljanim i zanemarenim ženama tijekom pandemije Covid-19, a projekt Pandemija Sjena: Skriveni glasovi, sufinanciran je sredstvima Kreativne Europe uz financijsku potporu Europske komisije. Svaki od odabranih tekstova biti će honoriran u bruto iznosu od 4.400,00 €, uz napomenu da spomenuti iznos sadrži sve poreze i davanja.

Na natječaj  se mogu prijaviti autorice dramskih tekstova, odnosno, prema općim propozicijama natječaja, ženske osobe koje borave u zemljama  EU kao i onih obuhvaćenih programom Kreativna Europa (Island, Norveška, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija, Gruzija, Moldavija, Ukrajina, Tunis, Armenija, Kosovo*)

*Ova oznaka ne dovodi u pitanje stajališta o statusu, i u skladu je s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1244/1999 i mišljenjem ICJ-a o Deklaraciji o neovisnosti Kosova.

Neobjavljeni dramski tekst može biti napisan na hrvatskom, slovenskom ili srpskom jeziku i treba ih poslati u Word ili PDF formatu na adresu e-pošte: shadow.pandemic@zekaem.hr

Odabrani tekstovi bit će prevedeni na engleski jezik, objavljeni u online obliku i nagrađeni, a praizvedbu nagrađenih tekstova, predstavu u formi omnibusa, režirat će redateljica Selma Spahić. Predstave će biti izvedene u Zagrebu, Beogradu i Mariboru.

Stručni žiri koji odlučuje o tri nagrađena teksta je u sastavu:

Vilma Štritof (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanje) / Rok Andres (SNG Maribor – Festival Borštnikovo srečanjeing) / Biljana Srbljanović (BDP) / Tanja Šljivar (BDP) / Tomislav Zajec (ZKM) / Selma Spahić (ZKM) / Ivana Vuković (dramaturginja projekta).