Follow Slobodna Evropa - Bosna i Hercegovina, filter it, and define how you want to receive the news (via Email, RSS, Telegram, WhatsApp etc.) https://follow.it/slobodna-evropa-bih Mon, 25 Sep 2023 02:03:47 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgODKJxo8kj2sW7fhEn5oRuR Na livadama i brežuljcima nedaleko od Visokog bosanski biznismen već pet godina radi na repliciranju slavnog djela Van Gogha u prirodi. "Zvjezdana noć" i park prirode na površini od 100.000 kvadrata su gotovo završeni.]]> Sun, 24 Sep 2023 20:03:57 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgODKJxo8kj2sW7fhEn5oRuR https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgP3jUqukxBg5AVLTsI7B9NX U ovosedmičnom TV Libertyju, magazinu RSE, govorimo o trendu uvoza stranih radnika u BiH. Na tržištu rada ih je oko 5.000, gotovo dvostruko više u odnosu na 2020. godinu. Istovremeno, na evidencijama zavoda za zapošljavanje je više od 330.000 nezaposlenih. Da li će jaz na tržištu biti još veći?]]> Sat, 23 Sep 2023 14:03:52 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgP3jUqukxBg5AVLTsI7B9NX https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMLH7wbrYOGlZNaYRWadcX6 U novoj sveobuhvatnoj analizi 23 zemlje Europe i centralne Azije Svjetska banka poziva na veliku obnovu sektora grijanja kako bi se građanima, posebno najranjivijima, mogle pružiti održive i cjenovno prihvatljive usluge te kako bi se smanjila ovisnost o neučinkovitim gorivima s visokim nivoima emisija ugljika. U izvještaju se navodi i da bi se prelaskom na održivo grijanje u regiji mogli znatno smanjiti broj smrtnih slučajeva i gubitak blagostanja zbog zagađenja te da bi se pružio jasan put za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Evo kako se griju domaćinstva na Zapadnom Balkanu.]]> Sat, 23 Sep 2023 09:44:26 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMLH7wbrYOGlZNaYRWadcX6 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNsHjsh1P_Ao2Fk24e89-qg U posljednjih šest mjeseci, pažnju javnosti u Bosni i Hercegovini (BiH) su privukli slučajevi dva visokorangirana zvaničnika koji su u prošlosti bili povezivani sa nasiljem u porodici. U oba slučaja, oni su dobili podršku kako stranačkih koleginica, tako i stranke u cjelini. Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova BiH, svaka treća žena u državi je žrtva nasilja. Svaka druga žena starija od 15 godina je doživjela neki oblik psihičkog, ekonomskog ili fizičkog maltretiranja. Tokom 2021. i 2022. godine, u BiH je ubijeno 19 žena, prema podacima Odbora za praćenje provođenja i izvještavanje po Istanbulskoj konvenciji i femicidu u BiH. Podrška stranačke koleginice Sanje Vulić Šefica kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu Bosne i Hercegovini, Sanja Vulić, komentarisala je krajem augusta svjedočenje bivše supruge svog stranačkog kolege pred Istražnom komisijom ovog doma, koja je tada ispričala da je Okružnom javnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu podnijela krivičnu prijavu za nasilje u porodici protiv svog bivšeg supruga. Vulić je tokom rasprave o Prijedlogu rezolucije o spriječavanju svih oblika nasilja nad ženama i uznemiravanju žena u BiH, rekla da je priča o nasilju u porodici iskonstruisana. "Dosta je više da slušamo o tim starim temama nasilja koje su iskonstruisane i napravljene u kuhinji baš pojedinih aktera. Na toj komisiji nismo imali ništa osim nekog svjedočenja, nikakve dokaze, ljekarske nalaze, već plač i žalopojke jedne žene. Uvijek se postavlja pitanje šta je razlog za taj plač i suze", rekla je Vulić. Drugi slučaj stranačke podrške Drugi slučaj stranačke zaštite dogodio se u martu ove godine, kada je Socijaldemokratska partija BiH (SDP) predložila svog kandidata za poziciju ministra kulture i sporta u Kantonu Sarajevo. Nakon što je predložen uslijedio je protest ispred sjedišta njegove stranke u Sarajevu. Skup su 9. marta organizovale aktivistkinje Foruma žena ove stranke, a spornim su smatrale to što je član ove stranke za tu poziciju se "dovodio u vezu sa nasilništvom u porodici". Tada je traženo da stranka povuče prijedlog da on bude ministar. Međutim, SDP se oglasila saopštenjem i navela da je "protiv svake vrste nasilja, posebno nasilja u porodici", ali su ostali iza prijedloga. Iz Tužilaštva Kantona Sarajevo je tada saopšteno da su protiv ovog kandidata SDP-a postojale dvije prijave iz 2017. godine, ali od toga nije bilo ništa, jer prijaviteljica nasilja nije htjela da svjedoči. Šta su razlozi "stranačkog sektašenja"? Profesor sociologije iz Banjaluke, Ivan Šijaković, za RSE ocjenjuje da su se u bh. društvu stranke pretvorile u sekte koje samo svoje članove štite, dok je drugo okruženje "neprijateljsko iz kojeg uvijek može doći neka opasnost". "Stranke više ne brane svoje ljude nekom, da kažemo, moralnom čistotom i nečim što se zovu vrline i vrijednosti koje su odavno već poznate, već obrnuto, brani se egzistencijom stranke", kazao je Šijaković. On ističe da u strankama važi stav da se mogu odbraniti samo ako se "zatvaraju u vrstu sektaškog principa, sektaške psihologije, koja onda brani članove". "Realno bi bilo da se takvi ljudi kažnjavaju, da se malo stave po strani, nekad čak i izbace iz stranke, međutim, danas ne. Moralna i etička dimenzija stranaka je veoma potonula i one u stvari na tome više ne zasnivaju svoj život i rad, nego samo na odbrani svojih stranačkih posebnih interesa", rekao je Šijaković. Prema profesoru Šijakoviću, partijski drugovi su važniji od istine i polne solidarnosti. "Ako vi govorite o nasilju nad ženama, onda bi svaka žena trebalo da izrazi određenu sumnju i tako se, da kažemo, distancira, a ne da čak opravdava takve postupke", naglašava on. Zaključuje da je karakter modernih stranaka zasnovan na njihovim uskim, parcijalnim interesima, ali da u slučajevima nasilja nad ženama, postoji i odbrana na bazi tradicionalnih odnosa u društvu i patrijarhata. Dinamika moći i patrijarhat Oni koji brane nasilje, bilo da su muškarci ili žene, ne brane nasilnika nego brane patrijarhat, izjavila je za RSE Armina Čerkić, psihologinja iz Sarajeva. Prema njenim riječima, oni brane "ideju da postoje odnosi moći koji su u patrijarhatu dati muškarcu", koji u toj dinamici može njih da zloupotrebljava. "To je čitava konstrukcija, zbog čega je to važno dekonstruisati, ne samo u našem društvu nego u svim, jer ako govorimo o dinamikama moći slabiji/jači, ima savršenog smisla zbog čega bi se te pozicije prelijevale na druge sfere društva, kao što su komunikacija, politika, svakodnevni razgovori, svakodnevna šetnja ulicom", pojašnjava Čerkić. Ona dodaje da je u patrijarhatu žena slaba, te da samo onaj koji je glasan i snažan ima moć. "Ženi se ne vjeruje, jer se žena vidi u patrijarhalnom društvu kao slaba i kao nevažna. Za društvo u patrijarhatu je potreban muškarac da bi uspjelo, a ne žena. Pa, samim tim ni djeca, ni muškarci koji se ponašaju na drugi način", ističe ona. Navodi i da promjena u društvu počinje od dekonstrukcije ovakvih odnosa u porodici. "To počinje od rodnih uloga koje mi imamo u porodicama, i od toga kako odgajamo dječake i djevojčice. Gdje je potrebno dozvoliti i muškarcu i ženi da budu onakvi kakvi oni žele, a ne ih tjerati u heteronormativne uloge", smatra Čerkić. Ipak, ona naglašava da po ovome BiH nije posebna, te da je patrijarhat univerzalan i prisutan u svim društvima. Koliko je prisutno nasilje prema ženama u BiH? Analize Stručne grupe za suzbijanje nasilja nad ženama (GREVIO) od prošlog novembra, koja prati primjenu Istanbulske konvencije u BiH, navodi da bh. sudije često ocjenjuju slučajeve nasilja prema ženama ili u porodici kao prestupe "manje društvene opasnosti". Ističu da je zabrinjavajuća česta upotreba olakšavajućih okolnosti, nagodbi, kao i vrlo blage kazne, što i počiniocima i žrtvama daje osjećaj da nasilje neće biti kažnjeno. Dodaju da je potrebna dodatna edukacija radnika u centrima za socijalni rad, policajcima i sudijama da bi bolje razumjeli u kojim kontekstima se ovo nasilje dešava. Bosna i Hercegovina je 2013. godine ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatiju kao Istanbulska konvencija, te se obavezala na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera da bi osigurala prevenciju, zaštitila žrtva i kaznila počinioce nasilja. Prema toj konvenciji, država mora sa dužnom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama, što uključuje neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere da spriječi, istraži, kazni za djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom.]]> Fri, 22 Sep 2023 14:04:27 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNsHjsh1P_Ao2Fk24e89-qg https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgOVv8Z_L50qApNaYRWadcX6 Tunel, prokopan ručnim alatom ispod aerodroma, bio je jedini kopneni put za ulazak i izlazak iz Sarajeva tokom više od 44 mjeseca duge opsade ovoga grada devedesetih godina prošlog vijeka.]]> Thu, 21 Sep 2023 16:52:00 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgOVv8Z_L50qApNaYRWadcX6 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgOFZOG70NwgYd6jHbRcHw3s Uprkos nizu kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija, Narodna skupština Republike Srpske raspravljaće naredne sedmice o Nacrtu zakona kojim vlast u tom bosanskohercegovačkom entitetu želi da evidentira "agente stranog uticaja". Zakon je još prošle godine najavio Milorad Dodik, proruski orijentisan predsjednik Republike Srpske. Najavljujući usvajanje zakona, Dodik je rekao da će biti baziran na američkim zakonskim rješenjima. Ipak, prema istraživanju RSE, Nacrt je mnogo sličniji zakonu usvojenom u Rusiji 2012. godine. On predviđa posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, dodatno registrovanje i slanje finansijskih izvještaja. Entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada. Istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE) je pokazalo da se radi o pravnom aktu koji je sličan ruskom zakonskom rješenju iz 2012. godine. Prema analizi organizacije Transparency International BiH, zakonsko rješenje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, državnim i entitetskim Ustavom i važećim zakonima u RS. Ističu da predložena "rješenja imaju potencijal da stvore dodatni pritisak na slobodu govora, te služe kao uvod u otvorenu cenzuru i povod za zabranu rada nezavisnih organizacija, ali i slobodnih medija". Ovo je drugi zakon upućen u zakonodavnu proceduru posljednjih mjeseci u RS koji je naišao na osudu civilnog sektora i medija, nakon izmjena Krivičnog zakona kojima se kriminalizuje kleveta. Zakonodavna procedura u RS predviđa usvajanje zakonskog nacrta u parlamentu, nakon čega kreće dvomjesečna javna rasprava. Sljedeći korak je usvajanje zakona u formi prijedloga, takođe u parlamentu. Pretposljednji korak je potpis entitetskog predsjednika, nakon čega slijedi objavljivanje u Službenom glasniku RS, čime bi zakon stupio na snagu. Šta reguliše Nacrt zakona? Zakon predviđa osnivanje Registra neprofitnih organizacija osnovanih u RS, koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti kao agente stranog uticaja. To se odnosi na udruženja, fondacije, strane i međunarodne nevladine organizacije osnovane ili registrovane u RS, a koje primaju finansije iz inostranstva. Registar će voditi Ministarstvo pravde, a organizacije su obavezne da dostavljaju polugodišnje i godišnje finansijske izvještaje, u kojima će navoditi koliko su sredstava dobile i za šta su ih potrošile. Nacrtom zakona, organizacijama je zabranjeno političko djelovanje i politička aktivnost. Prema zakonu, političko djelovanje je učešće u predizbornim kampanjama, prikupljanje sredstava za stranke, njihovo finansiranje, dok politička aktivnost predstavlja svaku aktivnost prema institucijama i predstavnicima RS čiji je cilj usvajanje ili izmjena propisa i politike. Iz političkog djelovanja, kako se navodi u Nacrtu, su izuzete aktivnosti u oblastima, između ostalog, zaštite životne sredine, borbe protiv korupcije i informisanja. Kazne za kršenje zakona se kreću od 1.000 do 5.000 KM (oko 500 do 2.500 evra), a ministru pravde je ostavljena mogućnost da podnese zahtjev nadležnom sudu za zabranu obavljanja rada "u slučaju da neprofitna organizacija djeluje suprotno odredbama ovog zakona". Prema zvaničnom obrazloženju, zakon se donosi, jer do sada nije regulisana "javnost rada neprofitnih organizacija, njihovo političko djelovanje, objavljivanje finansijskih izvještaja, vođenje poslovnih knjiga kao i nadzor nad zakonitošću rada". Ističu da je njegov cilj povećanje transparentnosti rada neprofitnih organizacija. Šta je sporno u zakonu? Transparency International BiH u svojim komentarima ističe da je naročito problematična zabrana političke aktivnosti. Ova organizacija upozorava da ona ugrožava slobodu izražavanja, što bi moglo da vodi ka cenzuri. Dodaju da nije definisano koji inspekcijski organi su nadležni za postupanje, da obaveza navođenja imena donatora narušava pravo na privatnost, te da posebno označavanje materijala nevladinih organizacija može dovesti do stigmatizacije. Takođe je sporno što zakon dovodi do diskriminacije, jer u slučaju kršenja propisuje zahtjev za zabranu rada bez mogućnosti žalbe – što nije slučaj sa drugim privrednim subjektima. Ova organizacija zaključuje da je namjera zakona da pošalje poruku građanima da su udruženja građana neprijatelji, kao i "konačno rješenje višegodišnjih težnji vlasti u RS da se kritika na sve načine uguši". Od poslanika u Narodnoj skupštini RS traže da odbace predloženi Nacrt. Po kojim uzorima je pravljen zakon? Iako ga je Dodik najavio kao rješenje koje će biti bazirano na američkim zakonskim rješenjima, prema istraživanju RSE, Nacrt je mnogo sličniji zakonu usvojenom u Rusiji 2012. godine. Ruski zakon, između ostalog, definiše neprofitne organizacije kao agente stranog uticaja, uvodi obavezu podnošenja finansijskih izvještaja, traži da materijali koje organizacije plasiraju u javnost budu označeni, te reguliše mogućnost njihovog gašenja ukoliko rade u suprotnosti sa zakonom. Ruski servis RSE je 2017. godine završio na listi "stranih agenata" tamošnjih vlasti, a ruske i međunarodne grupe za ljudska prava, kao i EU i SAD, optužile su rusku vladu da zakon koristi za suzbijanje drugačijih mišljenja.   Zakon je 2022. izmjenjen, te po ocjenama Human Rights Watch-a predstavlja novi napad na slobodno izražavanje i građanski aktivizam u toj zemlji. Ko je kritikovao zakon? Zakonski Nacrt se našao na udaru kritika Delegacije Evropske unije u BiH, Ambasade SAD u Sarajevu, dok su Venecijanska komisija Savjeta Evrope i Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (ODIHR) objavile zajedničko saopštenje. Američka ambasada je u martu saopštila, referišući se na ovaj Nacrt i tada još neusvojene zakonske izmjene o kleveti, da se radi o zakonima koji će drastično narušiti prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Naveli su da bi ti "zakoni koristili samo vladajućoj koaliciji u njezinim naporima da konsoliduje svoju vlast", i odbacili tvrdnje da zakon o stranim agentima ima sličnosti sa američkim modelom. Delegacija EU u BiH je poručila u pisanom odgovoru za RSE iz marta da su najave vlasti RS o uvođenju ovih propisa neprihvatljive, te da bi mogle značajno suziti prostor za građanski angažman. "Vlasti RS ne bi trebale strahovati od rada organizacija civilnog društva. Naprotiv, njihov angažman je ključna komponenta demokratskih društava", istaknuto je u odgovoru Delegacije. Dodali su da neutemeljena ograničenja u djelovanju organizacija predstavljaju "žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti temeljnih prava". Venecijanska komisija i ODIHR su u zajedničkom mišljenju iz juna poručile da Nacrt zakona sadrži ozbiljne nedostatke, da je nedorečen, nejasan i dvosmislen. Istakli su da se predloženi dokument odnosi samo na veću transparentnost inostranog finansiranja, "što samo po sebi ne predstavlja legitiman cilj u skladu sa međunarodnim instrumentima". Upozorili su i da nedostaju jasne definicije inspekcijskih tijela, što predstavlja rizik od moguće zloupotrebe. Da li je ovo već regulisano? Većina odredbi koje tretira sporni Nacrt je već regulisana Zakonom o udruženjima i fondacijama RS iz 2001. godine. Udruženja i fondacije ne mogu djelovati suprotno ustavnom poretku ni raspirivati nacionalnu, rasnu i vjersku mržnju, niti mogu da se angažuju u predizbornim kampanjama, da prikupljaju sredstva za političke stranke ili kandidate. Ove organizacije se upisuju u registar (otvoren za javnost) u nadležnom osnovnom sudu. Na entitetskom nivou, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave vodi jedinstveni registar udruženja i fondacija otvoren za javnost. Ovo ministarstvo, takođe, vodi registar stranih i međunarodnih udruženja i fondacija registrovanih u RS. Nevladine organizacije su prema važećem zakonu obavezne da vode poslovne knjige i sastavljaju finansijske izvještaje, koje podnose entitetskoj Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF). Nadzor nad organizacijama vrši nadležni organ uprave, iz oblasti kojom se bavi udruženje odnosno fondacija (ljudska prava, ekologija, mediji i slično).]]> Thu, 21 Sep 2023 07:36:32 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgOFZOG70NwgYd6jHbRcHw3s https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMegA37TmCHlPdczOo_8W9B Nakon izjave Milorada Dodika da Kina ne traži ništa, već pomaže Balkanu i RS-u, koliko košta pomoć Kine?]]> Wed, 20 Sep 2023 17:22:25 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMegA37TmCHlPdczOo_8W9B https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPmLfaoHOJA82Fk24e89-qg "Kafa je gorka i crna, a nišani bijeli. Svaki dan mi je tužan, od jutra do mraka." Ovako počinje priču Mejra Đogaz koja sa prozora porodične kuće, gdje živi sama, svako jutro gleda u Memorijalni centar u Potočarima kod Srebrenice gdje su ukopana njena dva sina, Omer i Munib. Ubijeni su u genocidu kojeg je počinila Vojska Republike Srpske u julu 1995. godine, kada je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka. "Imala sam muža, tri sina i kćerku. Živjeli smo u zdravlju i rahatluku. Moja sreća počela je da se kruni i rasipa u oktobru 1992. godine", prisjeća se 64-godišnja Mejra za Radio Slobodna Evropa (RSE) početka porodične tragedije. Mejrin najstariji sin Zuhdija i suprug Mustafa ubijeni su u oktobru 1992. godine u okolini Srebrenice. Nakon suprugove smrti, Mejra je ostala sama sa troje maloljetne djece. Sa dvojicom sinova, kćerkom i snahom, ratne dane provodila je, kako kaže, u šupi u Potočarima u blizini Srebrenice. Tu je dočekala i juli 1995. godine kada je Vojska RS zauzela Srebrenicu koja je u ratu bila zaštićena zona Ujedinjenih nacija (UN). Uslijedila je nova porodična tragedija u kojoj je Mejra izgubila i sinove Omera i Muniba, ubijene u dobi od 19 i 21 godinu. Ubijeni su nakon što su se, zajedno sa drugim srebreničkim muškarcima, uputili kroz šumu prema Tuzli, pokušavajući doći do teritorije pod kontrolom Armije RBiH. "Nakon tri dana, žene i djecu su transportovali autobusima za Tuzlu. Na putu između Kravice i Avdagine njive, u blizini Bratunca, vidjeli smo kolonu od 15 kamiona na kojima su bili muškarci koji su zarobljeni u obližnjim šumama", ističe Mejra. Na jednom kamionu je, kako kaže, prepoznala sina Omera. "To je bio posljednji put da sam ga vidjela. Odvezeni su u nepoznatom pravcu i strijeljani", kaže ona. Mejrin suprug i sin, koji su poginuli 1992., sahranjeni su na porodičnom groblju. Posmrtne ostatke dvojice sinova, ubijenih u genocidu pronašla je 14 godina nakon stradanja, te su ukopani u Memorijalnom centru u Potočarima. Kuća u kojoj stanuje udaljena je stotinjak metara od Memorijalnog centra. Kako kaže, svako jutro kad pije kafu, gleda u njihove nišane, a do grobova odlazi gotovo svakodnevno da prouči fatihu. "Ne znam šta me više drži u životu. Valjda što se molim dragom Allahu da meni, a i svakoj majci olakša patnju", kaže ona. Ova 64-godišnjakinja danas se bavi poljoprivredom. Urod je, kako ističe, ove godine bio slab, ali joj bašta dobro dođe zbog razonode. Snage Vojske Republike Srpske u Srebrenici i okolini ovog mjesta na istoku BiH u julu 1995. ubile su više od 8.000 muškaraca i dječaka nesrpske nacionalnosti. Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih naroda, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih. U Memorijalnom centru u Potočarima u blizini Srebrenice, do danas je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 sahranjeno na drugim lokacijama, a za ostalim žrtvama se traga. Memorijalni centar u Potočarima obilježava 20 godina postojanja. Otvoren je 2003. godine, a u njegovom sastavu su spomen obilježje i mezarje. Osnovan je odlukom nekadašnjeg visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha 25. oktobra 2000. godine. Tri godine kasnije otvorio ga je Bill Clinton, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD), a tokom 20 godina postojanja posjetili su ga brojni dužnosnici iz regije i svijeta. Prilikom otvaranja Memorijalnog centra, Clinton je kazao da su tragična zbivanja 1995. bila vrhunac "genocidnog ludila", u koje su lideri željni vlasti uvukli narod. "Loši ljudi koji su žudjeli za vlašću prouzročili su rat. Oni su tražili moć putem genocida, međutim Srebrenica je početak kraja genocida u Evropi", kazao je tada bivši američki predsjednik. U neposrednoj blizini mezarja, u kome su danas ukopane žrtve genocida, nalazila se tvornica akumulatora, u kojoj su 1995. bili smješteni vojnici iz holandskog bataljona UN-a. S obzirom na to da je i to bilo mjesto na kome su počinjeni brojni zločini i ubistva zarobljenika, bivši visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown donio je 25. marta 2003. uredbu kojom je ova lokacija ušla u sastav Memorijalnog centra. Memorijalni centar u Potočarima danas posebnu pažnju pridaje istraživačkoj djelatnosti, a među ostalim, radi se na prikupljanju ličnih predmeta žrtava, svjedočenjima, te analizama presuda za genocid i zločine protiv čovječnosti. Direktor centra Emir Suljagić kaže za RSE da je na raznim projektima angažovano oko 50 Srebreničana koji su izgubili nekog člana porodice ili su i sami preživjeli genocid. "Sve ovo radimo da bi svjedočili o onome što nam se dogodilo i da nam se sve ovo ne ponovi", kazao je Suljagić. U Komemorativnom centru u Tuzli nalazi se znatan broj posmrtnih ostataka neidentifikovanih žrtava i njihovih ličnih predmeta pronađenih u masovnim grobnicama. Suljagić ističe da se za čuvanje posmrtnih ostataka izdvajaju znatna sredstva, ali da prostor nije adekvatan. Zbog toga je upućen apel Tužilaštvu i Sudu BiH da posmrtni ostaci budu preneseni u objekt u okviru Memorijalnog centra. "Neidentifikovane žrtve i njihove lične stvari zaslužuju da budu smješteni i čuvani baš ovdje", kaže Suljagić. Posmrtni ostaci žrtava genocida pronađeni su proteklih godina u više od 80 masovnih grobnica na području opština Srebrenica, Bratunac i Zvornik. Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora. Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Haagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH. Na doživotnu je kaznu na istom sudu za genocid osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić. Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.]]> Wed, 20 Sep 2023 07:45:51 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPmLfaoHOJA82Fk24e89-qg https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNC47xm9HCguG7fhEn5oRuR Niti se zna ko ih je postavio niti koliko koštaju bilbordi koji su osvanuli u pojedinim gradovima bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) početkom ove sedmice. Barem tako navode nadležni kojima se obratio Radio Slobodna Evropa (RSE) u dva od tri grada, gdje su bilbordi istaknuti. Osim u Banjaluci, bilbordi sa sličnim sadržajem i porukama, postavljeni su i u Doboju i Istočnom Sarajevu. Na njima se ukazuje na administrativnu liniju između dva entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) kao granicu, uz poruku "Granica postoji". Državna granica između entiteta ne postoji. Riječ je o administrativnoj liniji između dva bh. entiteta Republici Srpskoj i Federaciji BiH, uspostavljenoj mirovnim sporazumom iz Dejtona 1995. godine, nakon troipogodišnjeg rata u kome je živote izgubilo stotinu hiljada ljudi. Šta je prethodilo isticanju bilborda? Postavljeni su petnaestak dana nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Njih dvojica su optuženi za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH. Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke smatra da je čitava kampanja "Granica postoji" organizovana i isplanirana onog trenutka kada je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika. Ona ističe da su parole koje se vide na bilbordima, iste one koje su izgovarali zvaničnici RS na protestima "Granica postoji", iza kojih su stajale boračke organizacije i organizacije bliske aktuelnim vlastima. "Dakle, možemo pretpostaviti ko stoji iza ovoga. Riječ je o porukama koje šalje aktuelna vlast, pa samim tim možemo i pretpostaviti da ona stoji iza toga", mišljenja je Topić. Niko od pobrojanih to, međutim, ne priznaje. Iz Dodikovog tabora demantuju U Dodikovoj stranci, Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ujedno i vladajućoj političkoj partiji u RS, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako "nisu odgovorni za postavljanje bilborda u gradovima u Republici Srpskoj". Radovan Kovačević, portparol ove stranke kaže da SNSD "nije niti inicirao, niti platio postavljanje ovih bilborda", ali da "podržava ono što na njima stoji". "Treba da se ukazuje na to da se redovno i uporno ugrožavaju prava srpskog konstitutivnog naroda u BiH, i kada su u pitanju bilbordi, vidio sam da ih ima nekoliko. Mislim da svi ti bilbordi šalju veoma jasne poruke", istakao je Kovačević. Slično je reagovao i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, i koalicioni partner Dodikove stranke, koji je izjavio da se osjeća "lijepo kad vidi bilborde". "Mi Srbi volimo kada vidimo vojnike. Ja sam vidio policajca koji ima pušku, to je dokaz snage jedne zemlje. Kroz sigurnu policiju vidim povjerenje i želju za mir i sigurnost. Svi građani Federacije BiH i RS moraju biti zaštićeni na teritoriju cijele BiH. Kao što ja prolazim kroz Sarajevo bezbjedno, tako svako iz FBiH prolazi bezbjedno kroz RS", rekao je Nešić na konferenciji za novinare 19. septembra na pitanje o bilbordima. Radio Slobodna Evropa je kontaktirao i Đorđa Radanovića, predsjednika Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH da provjeri da li je ova organizacija postavila bilborde. Odbor je bio organizator protestnih skupova pod istim nazivom "Granica postoji", a u kojima je data podrška Dodiku i Lukiću. Radanović nije odgovarao na pozive. U vodećoj opozicionoj partiji RS "ne vidi smisao" u bilbordima Za razliku od vladajućih, opozicione stranke u vodećoj opozicionoj partiji RS "ne vide smisao u postavljanju bilborda". Tako Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najjače opozicione partije u RS-u, smatra da bilbordi "izazivaju i dodatno podgrijavaju tenzije". "Iza svega u ovoj zemlji, pogotovo iza propagandnih stvari, stoji uvijek jedna osoba, a to je Milorad Dodik. Da li je to direktno, indirektno ili preko ovih ili onih organizacija, to je potpuno nevažno. On stoji iza svega, to je sasvim izvjesno i niko to nije uradio samoinicijativno, ili po nekoj svojoj volji", smatra Miličević. Ko izdaje bilborde? Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, u kojem su postavljeni bilbordi sa natpisima "Granica postoji", na pitanje RSE o bilbordima kaže da ne zna ko stoji iza njihovog postavljanja, ali smatra da nije niko iz SNSD-a, stranke kojoj i on pripada. "Koliko znam, nije niko od nama bliskih struktura, mislim na strukture vlasti, SNSD. Meni niko nije tražio da postavim u ime Grada plakate", istakao je Ćosić. Na upit RSE Gradskoj upravi Banjaluka o postavljenim bilbordima, su odgovorili da to "nije u njihovoj nadležnosti, jer Grad Banja Luka ne daje u zakup bilborde niti oglasni prostor na njima". Za to je, kažu, nadležno Odjeljenje za komunalne poslove koje je na javnom oglasu ponudilo 103 lokacije za postavljanje bilborda firmama koji se bave reklamnom djelatnošću. "Krajnji korisnici iznajmljuju oglasni prostor od poslovnih subjekata koji se bave reklamno-promotivnim aktivnostima", navode iz Gradske uprave Banjaluka za RSE. Marketinške agencije koje su iznajmile prostor za bilborde nisu odgovorile na pozive RSE za koliko novca i na koji rok su ih izdali. Koliko košta izdavanje bilborda? Na upite pojedinim marketinškim agencijama koliko košta iznajmljivanje bilborda, RSE nije dobio konkretan odgovor. Zahtijeva se da se dostavi ponuda zakupca o tome šta želi da istakne, na koliko lokacija i u kojem formatu, te se nakon toga dostavlja ponuda. Određene agencije na svojim web stranicama imaju istaknute cijene montaže i demontaže bilborda i štampe plakata. Kako je utvrdio RSE, cijene štampe se kreću od 16 maraka (oko osam evra) po metru kvadratnom, pa do 900 maraka (oko 450 eura) po komadu plakata, u zavisnosti od materijala i dimenzija. Cijene montaže i demontaže bilborda se kreću od 100 maraka (oko 50 evra) do preko 600 maraka (oko 300 evra), u zavisnosti od dimenzija bilborda. Izdavanje oglasnog mjesta na bilbordima za plakate se ugovara na određeni vremenski rok i naplaćuje po danu u zavisnosti od veličine, kvaliteta štampe, broja lokacija. Granica ne postoji Na jednom od plakata prikazan je pripadnik žandarmerije MUP-a RS i četa žandarmerije koja maršira sa oružjem uz poruku "Zato što ne damo naše nadležnosti". Ispod stoji tekst da je "130 nadležnosti preneseno na BiH". Prema Ustavu BiH, entiteti RS i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu. Nakon isticanja plakata i protesta pod nazivom "Granica postoji", 18. septembra oglasila se Kancelarija visokog predstavnika (OHR), podsjetivši na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter) da je Ustavni sud BiH razmatrao ustavnost izraza "granica" u Ustavu Republike Srpske u januaru 2000. godine i zaključio da je taj izraz neustavan. Iz OHR-a navode da je osporeni član Ustava RS-a izmijenjen kako bi izraz "granica" bio zamijenjen terminom "međuentitetska linija razgraničenja". "Ne postoji državna granica između entiteta. Postoji sloboda kretanja širom BiH. BiH i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, osoba, roba, usluga i kapitala širom BiH. Nijedan entitet neće provoditi kontrole na liniji razgraničenja između entiteta", saopštili su iz OHR-a. Ranije je Milorad Dodik najavio "vraćanje nadležnosti" u oblasti vojske, carine, obavještajne agencije i slično. Prema Ustavu BiH to je moguće jedino izmjenama zakona u državnom parlamentu. Na pojedinim bilbordima se aludira na Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te Zakona o šumama. Oba zakona je poništio visoki predstavnik u BiH i suspendovao Ustavni sud BiH, kao i Zakon o nepokretnoj imovini, naglasivši da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.]]> Tue, 19 Sep 2023 17:34:43 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNC47xm9HCguG7fhEn5oRuR https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPWXq8J7o1wqO9WSSr4-0sP Iako zvanično zaštićen u oba bh. entiteta, na Trebeviću niču ekskluzivni stambeno-poslovni kompleksi, kojima investitori najavljuju evoluciju života. Arhitektonski gorostasi u srcu zaštićenog područja, već su izazvali reakcije građana i otvorili raspravu – da li je za ''pluća grada'' kasno?]]> Tue, 19 Sep 2023 07:40:55 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPWXq8J7o1wqO9WSSr4-0sP https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMsVzy1IxOTgwVLTsI7B9NX "Tihe" sankcije i smanjenje ekonomske pomoći Republici Srpskoj (RS), to su mehanizmi kojima Evropska unija (EU) može da izvrši pritisak na Milorada Dodika, predsjednika ovog bh. entiteta, ocjenjuju analitičari u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ipak, dodaju da će zbog korištenja tih mehanizama najviše da ispaštaju građani RS. Američki državni sekretar, Entoni Blinken (Antony Blinken) i njemačka šefica diplomatije Analena Berbok (Annalena Baerbock) su na konferenciji za novinare 15. septembra poručili da je potrebno održavati pritisak na one koji "Bosnu i Hercegovinu izlažu velikom riziku", apostrofirajući ime Milorada Dodika. Delegacija EU u BiH nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa o mehanizmima koji su na raspolaganju Uniji, već nas je preusmjerila na portparola EU za susjedstvo i proširenje. Odgovor nije stigao do zaključenja ovog teksta. Dodik je već od ranije pod sankcijama Sjedinjenih Država i Velike Britanije, ali ne i EU, zato što je Mađarska protiv toga. Na nivou EU, potreban je konsenzus svih 27 članica da bi se nekome nametnule sankcije. Evropski parlament je više puta tražio uvođenje sankcija protiv predsjednika RS, ali na te zahtjeve još nema odgovora Evropske komisije. EU nema obavezu da ispoštuje zahtjev parlamenta. Dosadašnje mjere protiv RS Još 2011. EU je uspostavila tzv. okvir sankcija za BiH, koji joj omogućava da uvede restriktivne mjere protiv osoba koje ugrožavaju bezbjednost u BiH i podrivaju Dejtonski sporazum. SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije Radi se o praznoj listi na kojoj se mogu dodavati imena po potrebi, a na njoj i dalje nema nijednog imena. U februaru prošle godine EU je zamrznula 600 miliona evra namijenjenih za izgradnju dionice autoputa Vc kroz Republiku Srpsku, dok se ne stabilizuju prilike u ovom entitetu. Krajem juna, EU je odobrila 298 miliona evra bespovratnih sredstava za projekte u entitetu Federaciji BiH, dok osam projekata obnove vodovodne i kanalizacione mreže u RS nije dobilo zeleno svjetlo Evropske komisije. Tada je iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini rečeno da projekti iz RS nisu ispunili potrebne kriterijume. 'Ogromna šteta se čini građanima' Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić smatra da sankcije trenutno otpadaju, jer je vlast u Mađarskoj, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, poručila da ih neće podržati. Ipak, on u izjavi za RSE podsjeća da je moguće djelovanje kroz bankovni sektor, jer je BiH, a samim tim i RS, duboko integrisana u finansijske procese Zapada. "Većina komercijalnih banaka u RS su zapadne banke. Sasvim sigurno ćete imati pritiske koji dolaze sa te strane, posebno što sve manje bude novca, posebno kako budu kasnile plate pa ni ljudi više ne budu mogli servisirati svoje kreditne obaveze, jer to je pitanje koje će se vrlo brzo pojaviti u RS", ocjenjuje Huskić. On dodaje da će se sve na kraju "fakturisati" građanima, kao rezultat djelovanja Dodika i ljudi oko njega. "Ogromna šteta se čini građanima RS, to je više nego jasno. Sasvim sigurno neće niti gospodinu Dodiku niti nekom iz njegovog okruženja nešto zafaliti, zato što se sankcije bilo vidljive, bilo nevidljive, uvode, u konačnici, građanima Republike Srpske, ili se barem ispostavljaju njima kao faktura", kazao je Huskić. Prema njemu, sankcije su najbolji mehanizam za izolaciju pojedinaca, te zato očekuje određene pritiske na Mađarsku po tom pitanju. "Možda je Mađarska na tom mjestu i da bi istražila nešto na drugoj strani", rekao je Huskić. 'U RS ulazi sve manje međunarodne pomoći' Mehanizmi EU su vrlo fleksibilni, ali njihova primjena je spora, kaže za RSE Aleksandar Trifunović, urednik portala "Buka" iz Banjaluke. "Trenutno, EU u BiH, i njene aktivnosti govore o jednoj praktično potpunoj nemoći i nezainteresovanosti prije svega, jer sve članice EU moraju da zajednički donesu bilo kakvu odluku koja se tiče BiH", smatra Trifunović. On ističe da je Mađarska konkretno rekla da podržava Milorada Dodika kao nekoga ko je izabran od građana, te da mimo njih ima još zemalja koje ne žele da se miješaju, samo to javno ne govore. Trifunović upozorava da u RS "ulazi sve manje međunarodne pomoći", te da će sa usvajanjem novih zakona, kao što je najavljeni zakon o "stranim agentima", prestati i pomoć za civilni sektor iz inostranstva. "Te pomoći je sve manje i manje, mi više nismo u fokusu, to je sad Ukrajina. Dugo već BiH nije u fokusu, a tek sad nije", istakao je Trifunović. Dodaje da taj tip "tihih" sankcija, koje nisu razglašene u javnosti, ali su oličene u sve manjem prilivu finansija, "mnogo više pogađaju od paušalnih odluka, koje bi se eventualno donijele na EU nivou". Kaže da Dodik ocjenjuje da su sredstva koja dobija iz EU "tako mala da njemu nisu ni neophodna", te da je zato spreman da ih rizikuje, da ne bi morao da "trpi političke minuse zato što dobija neki novac od Evrope". Njemačka odustala od projekata Najveći spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine, Njemačka, koja je i jedan od najvećih investitora u RS, početkom avgusta je odlučila da obustavi četiri infrastrukturna projekta u ovom entitetu. Tada je iz Ambasade Njemačke u BiH saopšteno da su odustali od projekata zbog nastavka "secesionističke politike tog entiteta i njegovog predsjednika Milorada Dodika".  Ukupna vrijednost projekata od kojih su Nijemci odustali iznosi 105 miliona evra. Među njima je i izgradnja vjetroelektrane "Hrgud" u Berkovićima na jugu BiH, za koju je Njemačka preko svoje razvojne banke prvobitno obezbijedila 60 od potrebna 64 miliona. Projekti su privremeno zaustavljeni još u aprilu 2022., nekoliko mjeseci nakon što je Narodna skupština RS donijela odluke o vraćanju nadležnosti sa državnog nivoa i stvaranja vlastitih institucija. Čitajte: Njemačka upozorila Dodika na posljedice ako bi uhapsio Schmidta Aleksandar Trifunović ističe da je ovo jedan od mehanizama kojima pojedinačne članice EU mogu izvršiti pritisak na Dodika. "EU ne može neki zajednički zaključak koji se tiče sankcija bilo kom političaru ili entitetu donijeti. Ono što mogu, i što čine, i ovo što Njemačka radi, je uskraćivanje određene pomoći, i potpuni prekid saradnje", naglasio je Trifunović. Mađarska prepreka sankcijama EU Ideja o evropskim sankcijama protiv Dodika postoji već duže vrijeme, ali im je ključni protivnik Mađarska. Još u decembru 2021. Njemačka je predložila da EU uvede sankcije protiv Dodika, ali je protiv toga u javnosti istupio mađarski premijer Viktor Orban. Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto (Peter Szijjarto) tada je rekao da će Budimpešta iskoristiti veto, ukoliko EU predloži sankcije za Dodika. Mjesec dana prije ovih izjava, Orban je bio u privatnoj posjeti Dodiku, u Laktašima kod Banjaluke. Nakon toga, počela je prisnija ekonomska saradnja RS i Mađarske. Budimpešta je pomogla ovaj bh. entitet sa 100 miliona evra, namijenjenih kupovini poljoprivrednih mašina, isključivo mađarske proizvodnje. Planirana je izgradnja solarne elektrane kod Trebinja, na jugu BiH, a njen većinski vlasnik će biti kompanija "Lugos Renewables" iz Budimpešte. Krajem prošle godine, RS se zadužila kod Izvozno-uvozne banke Mađarske za 100 miliona evra, a kredit kod iste banke vrijedan 30 miliona evra, namijenjen finansiranju budžetskog deficita, podignut je početkom septembra ove godine.]]> Mon, 18 Sep 2023 17:48:30 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMsVzy1IxOTgwVLTsI7B9NX https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgP_IFhtqBVSMFT72x6uxjiK "Ruski pogled" na Dejtonski sporazum. Između ostalog to će biti tema konferencije koju Fond blizak režimu Vladimira Putina, a u čijoj upravi sjedi i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, organizuje u Banjaluci u oktobru, pod nazivom "Balkanski dijalog". Radi se o Fondu za javnu diplomatiju "Aleksandar Gorčakov", sa sjedištem u Moskvi, koji je na listi sankcionisanih organizacija u Evropskoj uniji, od jula 2022. godine. Sankcionisan u EU, u bh. entitetu Republika Srpska ruski fond će biti dobrodošao, a na skup će dovesti, kako je najavljeno, za sada, nepoznat broj učesnika iz Rusije. Činjenica sankcija, kako je izjavio za RSE, je nepoznata za domaćina banjalučkog skupa Petra Ćeranića, dekana Fakulteta za bezbjednost sa sjedištem u ovom gradu. On kaže da mu "nije poznato" da se Fond nalazi pod sankcijama EU, ali da u tome ne vidi "neku prepreku". "BiH nije u ratu s Rusijom, nije ni član EU, s Rusijom je na snazi bezvizni režim, BiH nije uvela sankcije Rusiji i uopšte, nema s Rusijom neprijateljski odnos", izjavio je Ćeranić. S ovog fakulteta najavljen je i sastanak učesnika s Miloradom Dodikom, proruski orijentisanim predsjednikom Republike Srpske. Dodik je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država, te Velike Britanije zbog, kako je ocijenjeno iz tih zemalja, antidržavnih, antidejtonskih i separatističkih aktivnosti njega i njegove partije, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Šef diplomatije BiH o skupu u Banjaluci U komentaru na najavljeni skup ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković za RSE navodi da Bosni i Hercegovini u ovoj fazi evropskih integracija šteti to što se dio političke scene u BiH, entitetu RS "intimizirao s predsjednikom Putinom i s njegovim režimom i što slavi takvu vrstu odnosa". Dodaje da na nivou BiH nema konsenzusa po pitanju ruske agresije na Ukrajinu, zbog čega BiH i dalje nije ispunila zahtjev EU o uvođenju viza ruskim državljanima. Na ponašanje političkih lidera iz RS-a Konaković ističe da ne može uticati, ali dodaje da treba razgovarati, te da bi i njima "BiH trebala biti važnija od Rusije". "Ono što bi bilo važno, a uputio sam jedno pismo Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, bez obzira na sve okolnosti, bilo bi važno kontrolisati ko su ljudi koji ulaze u BiH. Ne samo iz Rusije, nego i iz drugih zemalja, da li eventualno unose neku opasnost po našu zemlju, to bi svakako trebao biti prioritet za organe sigurnosti", rekao je Konaković. Šta se zna o Fondu Gorčakov? Fond za javnu diplomatiju Aleksandra Gorčakova osnovao je 2010. godine ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Iako se zvanično vodi kao "nevladina organizacija", Ministarstvo vanjskih poslova Rusije finansira rad Fonda, koji zauzvrat finansira think-tankove i druge manje organizacije. Dobio je ime po Aleksandru Gorčakovu, ruskom ministru vanjskih poslova od 1856. do 1882. godine. U obrazloženju sankcija EU, navodi se da je Fond odgovoran za aktivnu podršku i korist od Vlade Ruske Federacije, koja je odgovorna za aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine. Na zabranu djelovanja Fonda van Rusije pozvali su 2022. predstavnici ukrajinskog, bjeloruskog, češkog, slovačkog, litavskog, američkog, britanskog i antiputinovskog ruskog civilnog društva i akademske zajednice. Poziv je dijeljen na društvenim mrežama uz poruku "blokirajmo Putinove novčanike". Vlada Ukrajine zatvorila je 2015. godine Kancelariju Fonda u Kijevu zbog protivdržavne propagande. Ko su oligarsi i političari na čelu Fonda? U Banjaluku stiže i predsjednik Fonda Leonid Dračevski. Reč je o diplomati, bivšem zamjeniku ruskog ministra vanjskih poslova (1998-1999). Njegov dolazak je potvrdio za RSE Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka. Inače, u Upravi Fonda je i Konstantin Kosačev, ideolog ruske vanjske politike, bivši direktor Rossotrudničestva, državnog tijela odgovornog za oblikovanje pozitivnog imidža Rusije u inostranstvu. Nekoliko ruskih oligarha je također u Upravi Fonda. Sadašnji šef Rossotrudničestva Jevgenij Primakov, također, se navodi kao član u upravnom odboru Fonda. U odboru je i Ališer Usmanov, metalski magnat, koji je na američkoj crnoj listi sankcionisanih osoba. Usmanov je na crnu listu stavljen kao jedan od najbogatijih ruskih milijardera, s ogromnim učešćem u više sektora privrede Rusije, kao i na međunarodnom nivou. Treba napomenuti da lično sastancima čelnika fonda prisustvuje i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov koji predsjedava i Upravom Fonda. Ko je do sada poznat od učesnika iz Rusije na skupu u RS? Osim Leonida Dračevskog, među gostima iz Rusije u Banjaluci bi trebalo da bude i Jelena Guskova. U zvaničnim podacima za Guskovu se navodi da je rukovoditeljka Centra za izučavanje savremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku Ruske akademije nauka. Guskova je i inostrana članica Srpske akademije nauka i umetnosti od 2006. godine, a od 2015. godine je i inostrana članica Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske. Na konferenciji će učestvovati i Jelena Ponomarjova, profesorkica Fakulteta za međunarodne odnose ruskog Ministarstva spoljnih poslova, poznata po stavovima o potrebi jačanja ruskog uticaja na Balkanu. Učesnike bi trebao da pozdravi i ambasador Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini Igor Kalabuhov. Poziv za učešće mladima s Balkana Polovinom septembra istekao je rok do kada su se zainteresovani mladi ljudi od 20 do 35 godina mogli prijaviti na poziv ruske fondacije za učešće na banjalučkoj konferenciji. Poziv je važio, kako je zvanično navedeno, za ruske i strane državljane. Zainteresovani učesnici su bili dužni da prilože i esej na ruskom ili engleskom jeziku na jednu od tri teme. Teme su "Globalizacija i nacionalni identitet na Balkanu", "Izazovi međunarodne bezbjednosti na Balkanu" i "Dejtonski sporazum: perspektiva retrospektivne analize". Za sada nije poznato koliko se učesnika prijavilo, te koliko ih dolazi iz Rusije. Prema zvaničnom pozivu, za učešće su se mogli prijaviti mladi stručnjaci iz oblasti međunarodnih odnosa, politike, ekonomije i istorije balkanskog regiona, aktivisti uključeni u međunarodne aktivnosti koji se bave pitanjima javne diplomatije. Učestvovati mogu i predstavnici lokalnih i regionalnih organa samouprave i državnih struktura, studenti, fakultetski profesori i novinari koji obrađuju teme balkanske problematike. Pro-Putinovci na Balkanu Konferencija u Banjaluci u organizaciji Fonda iz Moskve nastavak je ruske podrške Dodikovoj secesionističkoj politici, ali i ruskog malignog političkog utjecaja na Zapadnom Balkanu. Ocijenila je to za Radio Slobodna Evropa (RSE) Edina Bećirević, profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu. "Nema dileme da Rusija još od 1992, godine podržava one političke snage koje su predane razaranju države Bosne i Hercegovine. Neki su naivno tumačili da je cilj Rusije da održava permanentnu krizu, da bi ometala proces NATO integracija, ali je već dugo jasno da je Rusija otišla nekoliko koraka dalje i da preko aktera u regionu na koje ima utjecaj pokušava inicirati oružani sukob", smatra Bećirević. Dodaje kako je sve više ruskih ideologa koji dolaze u region i "promoviraju euroazijsku ideju i anti-NATO stavove". No, ona podsjeća da Fond Gorčakov regionalne skupove održava još od 2013. godine. "Zaboravlja se da je u aprilu 2018. godine fondacija Gorčakov održala konferenciju u jednom sarajevskom hotelu. Bio je to period kada je Rusija na osnovu ideje anti-zapadnjaštva tražila saveznike i u Sarajevu", rekla je Bećirević. Ona to dovodi u vezu i s činjenicom da je Sergej Baburin, poznati ruski desničar, trebao održati predavanje na Pravnom fakultetu u Sarajevu. Nakon pisanja RSE o ovome, predavanje je otkazano. "To govori o tome da Rusija nije odustala od ideje da paralelno sa podržavanjem Dodikovog secesionističkog plana nalazi saučesnike među intelektualnim krugovima u Sarajevu za promoviranje anti-liberalnog diskursa", zaključuje Edina Bećirević.]]> Mon, 18 Sep 2023 15:13:25 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgP_IFhtqBVSMFT72x6uxjiK https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPVxsoDEp-sLJNaYRWadcX6 U Banjaluci su u užem centru grada postavljeni bilbordi u sklopu kampanje "Granica postoji". Bilbordi su postavljeni petnaestak dana nakon što su u nekoliko gradova u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska održani protesti pod istim nazivom, a nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH. Nije istaknuto ko je postavio bilborde. Radio Slobodna Evropa (RSE) je pokušala kontaktirati organizatore ranijih protesta kako bi saznala da li stoje iza postavljenih bilborda u Banjaluci, ali nisu odgovarali na poziv. Savjetnik predsjednika RS Milorada Dodika, Radovan Kovačević, također, nije bio dopstupan za izjavu. Prema Ustavu BiH između entiteta nema granice, već se radi o administrativnoj liniji razgraničenja. Šta je na plakatima? Na jednom od plakata prikazan je pripadnik žandarmerije MUP-a RS i četa žandarmeriije koja maršira sa oružjem uz poruku "Zato što ne damo naše nadležnosti". Ispod stoji tekst da je "130 nadležnosti preneseno na BiH". Prema Ustavu BiH, entiteti Republika Srpska i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu. Ranije je Milorad Dodik najavio "vraćanje nadležnosti" u oblasti vojske, carine, obavještajne agencije i slično. Prema Ustavu BiH to je moguće jedino izmjenama zakona u državnom parlamentu. Na jednom od bilborda se aludira na Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske. Visoki predstavnik u BiH i Ustavni sud BiH poništili su ili suspendovali zakone o nepokretnoj imovini, šumama i poljoprivrednom zemljištu koji su usvojeni u RS i naglasili da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta. Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown. Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji bi trebao da utvrdi koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Državni zakon nikada nije usvojen zbog nepostojanja političkog kompromisa.]]> Mon, 18 Sep 2023 14:11:58 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPVxsoDEp-sLJNaYRWadcX6 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMdKvp88n0CkzHgrmwRGUK6 U ovosedmičnom izdanju magazina Radija Slobodna Evropa (RSE), TV Liberty, govorimo o predmetu "Kovačević protiv BiH" pred Evropskim sudom za ljudska prava. Šesti put je sud u Strazburu utvrdio da Bosna i Hercegovina krši ljudska prava u procesu izbora za funkcije u državnim institucijama. Da li će presuda Kovačević doživjeti sudbinu kao i ranijih pet ili će poslužiti kao osnova za izmjenu ustavno-političkog uređenja zemlje, pitanja su na koja tražimo odgovor u ovom izdanju emisije.]]> Sat, 16 Sep 2023 14:02:44 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMdKvp88n0CkzHgrmwRGUK6 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPJbVithaZ_rixhxzpi7FpJ Demonstracijom sposobnosti na kopnu i u zraku vojnici EUFOR-a su željeli pokazali stopostotnu posvećenost Evropske unije, kao i šire međunarodne zajednice, svim građanima Bosne i Hercegovine. To je, kažu, važno zbog nepredvidljivosti i promjenljivosti mogućih scenarija.]]> Fri, 15 Sep 2023 17:12:12 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgPJbVithaZ_rixhxzpi7FpJ https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNlA2yWV3MgZ67VFky8BpXO Donkihotovska borba s birokracijom, ignorancija, u konačnici tužba. To je put kojim gotovo godinu dana prolazi Sanjin Dževlan iz Mostara, ne odustajući od zahtjeva za boljim uvjetima školovanja svog djeteta s poteškoćama u razvoju. Sanjinov 11-godišnji sin pohađa peti razred u područnoj osnovnoj školi u blizini Mostara, na jugu zemlje, a problemi su počeli s, kako kaže, čestom izmjenom edukativnih asistenata koji dječaku sa autizmom pomažu u nastavi. "Ne sporim da svi imaju pravo da idu na bolje, ali ne može se mijenjati preko noći. Odgovorno tvrdim da je moje dijete korišteno da se dovedu u školu i preko njega 'uhljebe'", kaže Sanjin za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ovaj otac ističe da su se tokom dosadašnjeg dječakovog školovanja, izmijenila četiri asistenta. Pravilnikom o odgoju i obrazovanju djece s poteškoćama u razvoju, koji je na snazi u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, određeno je da asistenti ne smiju biti angažirani na period kraći od jednog polugodišta. Sanjin se prisjeća da je prošle godine, bez ikakvog otkaznog roka, asistentica zamijenjena već nakon 19 dana, što je bio ogroman šok za dječaka. "Bio je razdražljiv i plašljiv. Nismo odmah znali šta je, a onda je rekao da asistentica odlazi. Uposlena je na drugu poziciju u školi. To je stres za roditelje i dijete. Kad je došla nova bukvalno nije znao dva broja sabrati", naglasio je on. 'Do Strazbura ako treba' Nakon desetaka dopisa koje je upućivao školi, nadležnom ministarstvu, inspekcijama i ombudsmenima za ljudska prava, Sanjin je sredinom juna prijavio direktoricu i članove školskog odbora Tužilaštvu u Mostaru za nesavjesno postupanje. Tvrdi da je spreman ići i dalje. "Neću stati i idem i do Strazbura ako treba. Tražim samo da mi dokažu da je sve po zakonu i ja bih odustao", kazao je. Direktorica mostarske područne škole Azra Šoše za RSE nije željela govoriti o ovim optužbama, iako je potvrdila da joj je poznato da postoji prijava u Tužilaštvu. Ona tvrdi i da angažiranju asistenata za pomoć u nastavi djeci s poteškoćama u razvoju nema ništa sporno. "Pitajte malo i druge roditelje. Naša politika je zadovoljno dijete i zadovoljan roditelj", kazala je za RSE. U BiH preciznih podatka nema, ali se procjenjuje da je u redovno obrazovanje uključeno do tri posto djece s poteškoćama u razvoju. Neujednačena obrazovna politika Zbog neujednačene obrazovne politike i podijeljenih nadležnosti, djeca s poteškoćama u razvoju nemaju jednake uvjete za školovanje na teritoriji cijele BiH. Za inkluziju, odnosno njihovo uključivanje u redovno obrazovanje, u Federaciji BiH su nadležna ministarstva obrazovanja na nivou deset kantona. U drugom bh. entitetu to je zadatak Ministarstva obrazovanja Republike Srpske. Iz kantonalnog Ministarstva obrazovanja u Mostaru nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o problemima s kojima se suočavaju roditelji i djeca u tom dijelu zemlje. Odgovora nije bilo ni na pitanja koliko u tom kantonu trenutno ima asistenata u nastavi, na koji način su angažirani, te koliki je iznos njihovih mjesečnih primanja. Prema podacima UNICEF-a iz 2022. u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, 263 djece sa poteškoćama u razvoju pohađalo je nastavu u redovnim školama, dok je 114 djece pohađalo tzv. specijalno obrazovanje. "To znači da je broj djece sa invaliditetom u redovnoj nastavi samo jedan posto u odnosu na ukupni broj učenika", kazala je za RSE Sanja Kabil, šefica odjela obrazovanja u UNICEF BiH. 'Oduzeto pravo na prijateljicu' Inkluzija, na koju su se bh. vlasti obavezale zakonima i međunarodnim konvencijama, u posljednjih 20-ak godina nije u potpunosti zaživjela. U Kantonu Sarajevo vrtiće i škole pohađa 560 učenika s poteškoćama u razvoju, prema individualno-prilagođenom programu, podaci su kantonalnog Ministarstva obrazovanja. Angažirano je, kako se navodi, 365 asistenata, a njihova bruto mjesečna plaća iznosi 2.800 maraka (oko 1.400 eura). Roditelji i prosvjetni djelatnici ocjenjuju da je u mnogim sredinama inkluzija ostala "mrtvo slovo" na papiru, u šta se uvjerila majka dvoje djece iz Sarajeva. Ubrzo nakon što je krajem ljeta prošle godine upisala mališane u privatni vrtić u Sarajevu, Sarajki M.M. je postalo jasno da borba tek počinje. Iako su upisana u vrtić temeljem konkursa koji je objavilo Ministarstvo, putem online sistema EMIS, njena djeca nisu dobila asistenta na kojeg imaju pravo kao djeca s poteškoćama u razvoju. Uslijedilo je prebacivanje loptice odgovornosti između Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo i vrtića o tome ko ih treba angažirati. Iz Ministarstva su, tako, tvrdili da ne mogu osigurati asistente u privatnom vrtiću, dok su iz privatne predškolske ustanove naglašavali da oni za to nemaju kapacitete. Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo određuje da kantonalno ministarstvo, na zahtjev obrazovne ustanove, odobrava angažovanje asistenata za rad sa osobama sa invaliditetom. "Nije nadležnost roditelja da tumače propise, nego je to obaveza onih koji se bave tim poslom. Cijelo vrijeme ignorira se činjenica da se radi o obaveznom predškolskom odgoju i obrazovanju", kaže majka iz Sarajeva za RSE. Ne vidjevši drugi izlaz, ona je u februaru tužila kantonalno Ministarstvo i privatni vrtić, a do danas traje sudski spor. Njeni šestogodišnjaci u međuvremenu ne pohađaju vrtić, iako je njihovo uključivanje u redovnu predškolsku ustanovu uz asistenta u odjeljenju preporučila stručna komisija nadležna za procjenu djece s poteškoćama u razvoju. "Djevojčica me je pitala kada će u vrtić i uporno je to ponavljala. To su djeca koja jedva čekaju vrtić i obožavaju da budu s drugima. Mojoj djevojčici su oduzeli pravo da ima prijateljicu. Njima je iz terapeutskih razloga preporučeno da borave s djecom urednog razvoja, jer djeca kopiraju drugu djecu, ali njima je to uskraćeno", kaže ona. Na privatni vrtić ova majka se odlučila nakon što joj je, kako kaže, u javnom sarajevskom vrtiću rečeno da njena djeca mogu dobiti poludnevni boravak, uz napomenu i da je limitiran broj asistenata za podršku. U Javnoj ustanovi Djeca Sarajeva nisu odgovorili na upit RSE za komentar, kao i za razgovor o tome sa koliko asistenata raspolažu. U privatnom vrtiću koji je majka tužila za RSE ističu da ne mogu govoriti dok traje sudski postupak, a konkretan slučaj nisu željeli komentirati ni iz Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo. Kantonalno ministarstvo je početkom septembra na svom sajtu objavilo saopćenje u kome, uz ostalo, navodi da asistente osigurava u javnim odgojno-obrazovnim ustanovama, te da oni rade s minimalno dvoje, a maksimalno četvoro djece. Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju u Kantonu Sarajevo određuje da kantonalno ministarstvo, na zahtjev obrazovne ustanove, osigurava asistente za rad sa osobama sa invalidtetoma. Napredak u inkluziji ovisi o ekonomskoj razvijenosti područja na kojima se nalaze obrazovne ustanove. U mnogim školama i vrtićima nedostaju logopedi, defektolozi i psiholozi. Igor Ledić, iz Udruge roditelja djece sa Down sindrom u Mostaru, kaže za RSE da su roditelji uglavnom prepušteni sami sebi. Njegov sin je tokom pet godina školovanja promijenio pet asistenata u nastavi. "Meni je u četvrtak asistentica javila da neće više raditi i da je dobila posao u struci. Dakle, do ponedjeljka sam morao pronaći sinu asistetna", ističe on. Dodatni problem je što, kako kaže, asistenti ne prolaze edukaciju, zbog čega na početku rada s djecom imaju probleme i ne znju šta tačno trebaju raditi. "Roditelji su ti koji, uglavnom, traže asistente, šalju njihova imena u školi, a onda Ministarstvo obrazovanja sa biroa za zapošljavanje povlači te ljude u radni odnos", ističe Ledić. Za svog sina je, također, samoinicijativno platio izradu individualnog nastavnog plana i programa, za što je platio 500 maraka (oko 250 eura). [Iz arhive RSE, septembar 2017.] Rigidan obrazovni sistem Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica nevladine organizacije "Edukacija za sve" kaže za RSE da je inkluzija deklarativno počela u BiH od 2004, ali se do danas ništa se nije promijenilo unatoč reformama. Upozorava da BiH ima rigidan obrazovni sistem koji se ne prilagođava potrebama djece. "Trebamo krenuti praktično od nule. Tražimo da dijete natjeramo da se prilagodi sistemu, što je nemoguće, jer i naša djeca tipičnog razvoja imaju problema zbog rigidnosti sistema", ističe Pištoljević. U BiH se, kako ocjenjuje, primjenjuju dokazano neuspješne metode, tako da je pojedinoj djeci s poteškoćama u razvoju bolje da pohađaju specijalizirane ustanove. "Mi smo inkluziju sveli na angažiranje asistenata, a nužne su korjenite promjene, individualizacija nastavnih planova, puno timskog rada i edukacije obrazovnog kadra", ističe ona. Zbog neuspjele inkluzije su, kako kaže, mnoga djeca završila u ustanovama koje su posljednjih godine, također, na meti kritika javnosti zbog navoda o lošim uvjetima i slučajevima zlostavljanju štićenika. Zatražen otkaz radnici zbog snimka nasilja nad štićenikom Zavoda u Pazariću "Djeca su nazadovala i očajni roditelji ih prebacuju u specijalizirane ustanove. Pare su bačene na mobilne timove i asistente, a rezultate niko ne procjenjuje", ističe ona. U publikaciji "Situaciona analiza o položaju djece u BiH", koju je 2020. godine objavio UNICEF, ističe se da djeca sa poteškoćama u razvoju teško ostvaruju jednakopravan položaj u društvu. Polovina stanovništva u državi smatra da bi trebala biti zbrinuta u institucijama i da ne trebaju pohađati školu zajedno sa njihovom djecom, navodi se u dokumentu. Ističe se da tek manji broj građana smatra da inkluzija djece sa poteškoćama u svakodnevni život ima određene prednosti.]]> Fri, 15 Sep 2023 07:25:59 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNlA2yWV3MgZ67VFky8BpXO https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNCMy5SOSBWGAm0QkxGtqLL Sergej Baburin, samoproglašeni ruski akademik, u javnosti poznat i kao promoter Slobodana Miloševića, putovao je posljednjih dana neometano bh. entitetom Republikom Srpskom. Sa sobom je nosio i mošti jednog od najvećih ruskih srednjevjekovnih vladara Aleksandra Nevskog ustupljene mu iz jedne crkve u Rusiji. U planu mu je bilo i predavanje koje je trebalo da održi na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gradu za koji tvrdi da nije bio pod opsadom, što je dan uoči ipak otkazano. Kako se ovaj desničar nije našao na listi osoba kojima je zabranjen ulazak u Bosnu i Hercegovinu, kojih ima više stotina, a među kojima su i imena onih kojima je ulazak zabranjen upravo zbog promovisanja politike ruskog lidera Vladimira Putina, koga je Međunarodni sud pravde optužio za ratne zločine? Trenutno, oko 550 osoba se nalazi na Registru određenih stranaca, koji popisuje strane državljane kojima je zabranjen ulazak u BiH, ili su protjerani iz zemlje. Državljanima Rusije ne treba viza za ulazak u BiH, iako je Evropska unija u više navrata tražila ukidanje bezviznog režima između dvije zemlje. Pojedinim ruskim državljanima je ranije zabranjivan ulazak u BiH. Među njima su pisac Zahar Prilepin, miljarder Konstantin Malofejev i predvodnik bajkerske grupe "Noćni vukovi", Aleksandar Zaldostanov, ličnosti poznate po podršci vladajućoj politici u Rusiji. Ko evidentira sve strance koji ulaze u BiH? Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine vodi centralnu bazu podataka koja evidentira ulaske, izlaske i boravak stranaca u BiH. Sem ovog ministarstva, pristup njoj imaju i Služba za poslove sa strancima, Ministarstvo spoljnih poslova, Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) i policija. Bezbjednosne provjere stranaca vrši OBA BiH, te oni donose odluke o tome da li neko predstavlja prijetnju javnom redu i miru. Prelazak međunarodne granice BiH i susjednih zemalja kontroliše Granična policija BiH. Provjera prilikom pasoške kontrole Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, izjavio je za RSE da oni po službenoj dužnosti, uz obrazloženje Ministarstva bezbjednosti i drugih organa izriču mjere "protjerivanja sa teritorije BiH sa zabranom ulaska u BiH u trajanju od jedne do pet godina". "Prilikom pasoške kontrole, utvrdi se da li to lice se nalazi u nekim od baza, konkretno u Registru određenih stranaca. Ako ima, onda u toj bazi stoje njegovi podaci, i mjere koje se preduzimaju prema tom licu", kazao je Laketa. Pojašnjava da, kada rok istekne, a bezbjednosne službe procijene da neka osoba više nije prijetnja po BiH, on ili ona se briše iz evidencije. Laketa ističe da BiH nema obavezu da prati mjere Evropske unije ili SAD po pitanju sankcija ili zabrana ulaska određenim osobama, te da to pojedinačno procjenjuju bezbjednosne agencije. Do sada je ukupno oko 32 hiljade stranih državljana prošlo kroz baze podataka bezbjednosnih agencija u BiH. Koji podaci su potrebni graničarima? Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, za RSE kaže da poziv Baburinu nije toliko propust Granične policije, koliko samih organizatora događaja. Ističe da graničari moraju imati dovoljno podataka da bi na osnovu njih mogli nekome da zabrane ulazak u zemlju. Ipak, dodaje da prvo treba riješiti "unutrašnje prijetnje koje rade protiv ustavnog poretka, bez obzira iz kojeg političkog okvira ili etnosa dolaze". "Mi imamo toliko ljudi unutar BiH koji žive tu, koji rade tu, koji rade protiv BiH, pa nemamo nikakvih analiza, nikakvih preporuka za sigurnosne agencije, pa će teško biti da možemo nešto spriječavati da dolazi spolja", naglasio je Kržalić. On smatra da je nebitno da li su ove osobe u sferi visoke politike, ili povratnika sa stranih ratišta, te da se sa svima isto mora postupati. Zaključuje da i na domaćem terenu bezbjednosne agencije moraju evidentirati svakoga ko "ugrožava sigurnost, suverenitet, teritorijalni integritet" Bosne i Hercegovine. Šta kaže zakon? Ulazak stranaca u BiH tretira Zakon o kretanju i boravku stranaca i azilu. Prema njemu, u BiH može ući svako ko ima važeći pasoš, kao i vizu ako je ona potrebna. Strani državljani ne mogu ući u zemlju ako im je izrečena mjera protjerivanja ili ako im je zabranjen ulazak u BiH, te ako su evidentirani kao prestupnici. Osim toga, postoji i mogućnost da im se zabrani ulazak ako bi njihovo prisustvo u državi "predstavljalo prijetnju sigurnosti, javnom poretku, javnom redu i miru, javnom zdravlju ili međunarodnim odnosima BiH". Takođe je potrebno da imaju dovoljna sredstava za izdržavanje tokom boravka, ako je to potrebno da mogu objasniti zbog čega dolaze u BiH, i da imaju potvrdu o vakcinaciji ukoliko dolaze sa područja na kojem vlada epidemija zarazne bolesti. Savjet ministara BiH može propisati dodatne uslove za ulazak u zemlju.]]> Thu, 14 Sep 2023 17:27:52 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNCMy5SOSBWGAm0QkxGtqLL https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMvCj0K3kBeJioxzwoq1nFt Bogdan Goranović je posljednji kovač u Brodu na sjeveru Bosne. Dopunskim zanimanjem popravlja kućni budžet. Niko ne želi da ga Bogdan nauči ovom poslu, koji zbog visokih temperatura, posebno ljeti, nije lagan.]]> Wed, 13 Sep 2023 21:02:44 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgMvCj0K3kBeJioxzwoq1nFt https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNZv7d3l8M72Ju9CxXrVx4c Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske (RS) zaprijetio je nezavisnim statusom tog bosanskohercegovačkog entiteta, ukoliko visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt nametne zakon o imovini. "Održaće se sjednica Narodne skupštine i odmah nakon toga proglasiti nezavisni status Republike Srpske", kazao je Dodik 13. septembra u Banjaluci nakon sastanka sa predstavnicima vlasti Republike Srpske. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH kao jedne države sa dva entiteta i Brčko Distriktom garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom, a ovaj sporazum i Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje nijednom entitetu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u Republici Srpskoj, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda.  Dodik je na konferenciji za novinare izjavio kako je dogovoreno da se u budžetu za narednu godinu uvrsti i stavka u kojoj će se obezbijediti nivo prihoda da se radnicima koji rade u institucijama BiH obezbijede naknade za plate, ako dođe do povlačenja predstavnika RS iz državnih institucija. Milorad Dodik, predsjednik RS, Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, predsjednik Vlade RS Radovan Višković, predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić i entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović su pod sankcijama SAD zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu. Sastanak u Banjaluci je održan dva dana nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio optužnicu protiv Dodika i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića, koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH. Optužnica je uslijedila nakon što je Narodna skupština RS 27. juna usvojila dva sporna zakona, koje je po redovnoj zakonodavnoj proceduri Dodik potpisao, te su objavljeni u Službenom glasniku RS. Radi se o zakonima koji navode da se odluke Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u tom bh. entitetu, kao i da se u RS više neće primjenjivati odluke Ustavnog suda BiH. Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt poništio je u julu antidejtonske zakone koje je usvojila Narodna skupština entiteta Republika Srpska u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanjem odluka Ustavnog suda BiH. Schmidt je zbog poteza Skupštine Republike Srpske također donio odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH tako da će se bilo kakve nezakonite radnje kojima se narušava ustavni poredak tretirati kao krivično djelo. Izmjenama je kriminalizirano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora. Dodik je ponovio da RS "odbacuje optužnicu koja je potvrđena protiv njega i v.d. direktora Službenog glasnika Miloša Lukića", ocjenjujući ih "politički motivisanim". "Od Ustavnog suda Republike Srpske smo tražili da se izjasni oko zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH. Isto tako, zaključili smo da je nekorisno, politički štetno i nepotrebno da se održavaju sastanci sa ambasadama SAD, Velike Britanije, Christianom Schmidtom i predstavnicima OHR-a", kazao je Dodik. Zvaničnici RS-a, na čelu s Dodikom, osporavaju legitimitet visokog predstavnika, jer su se njegovom zvaničnom imenovanju u Vijeći sigurnosti Ujedinjenih nacija protivile Kina i Rusija. Druge zemlje su navele da za to nije ni bilo potrebe.]]> Wed, 13 Sep 2023 12:43:13 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgNZv7d3l8M72Ju9CxXrVx4c https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgN-p5BL3gbSHagzzHWHxDTV "Visoka delegacija Ruske Federacije". Tako je zvanično predstavljen dolazak četiri ruska državljanina u Sokolac, šezdesetak kilometara od Sarajeva. Delegaciju predvodi Sergej Baburin, lider krajnje desničarske stranke Ruski općenarodni savez, koja se od 2007. godine nije kandidirala na izborima. Baburin javno podržava Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS), a bio je i svjedok odbrane pred Haškim tribunalom u predmetu protiv Slobodana Miloševića, bivšeg srbijanskog predsjednika. Čest je gost i u Beogradu gdje održava predavanja. U okviru posjete Bosni i Hercegovini je najavljen kao predsjednik međunarodne akademije, koja u Rusiji nije registrirana kao naučna institucija, prema zvaničnom registru obrazovnih institucija u toj zemlji. S Baburinom su u Bosnu i Hercegovinu stigli i Andrej Snjegov, Sergej Dobrinjin i episkop ruske pravoslavne crkve Konstantin. Snjegov i Dobrinjin su formalno uposlenici više fondacija koje se u svojim programima zalažu za ''mir, ljudski dignitet i zaštitu prava sunarodnjaka''. U Sokocu susret sa načelnikom sa američke 'crne liste' U Sokocu će se ruska delegacija susresti s načelnikom Milovanom Bjelicom, koji se već 20 godina nalazi na američkoj "crnoj listi" zbog podrške Radovanu Karadžiću. Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) ko je inicirao dolazak Rusa, Bjelica je kazao: "Jedan od njih, ne znam koji, vjerovatno radi u Ministarstvu inostranih poslova i zadužen je za duhovno i kulturno. To su vam većinom ljudi iz nauke", kazao je načelnik Milovan Bjelica za Radio Slobodna Evropa. Načelnik Sokoca kaže da mu je poznato da je riječ o "crkveno-naučnoj delegaciji" koja sa sobom nosi i mošti Aleksandra Nevskog, sveca Ruske pravoslavne crkve. S najavom o dolasku "visoke ruske delegacije", na općinskoj stranici je, istovremeno, objavljeno da je načelnik Milovan Bjelica prihvatio ideju o bratimljenju Sokoca s gradom Možajska iz Moskovske oblasti. Bratimljenje "dva grada vojničke slave" je inicirao ambasador BiH u Ruskoj Federaciji Željko Samardžija, kadar Milorada Dodika, koji je naveo da je tokom posjete Možejsku "prepoznao mnoge istorijske i patriotske sličnosti". Koja je uloga Baburina danas i devedesetih godina prošlog vijeka? Baburin je uoči Sokoca boravio u Ugljeviku, općini na sjeveroistoku BiH, gdje se, također, susreo sa tamošnjim načelnikom. Inače, u Republici Srpskoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata, dok su načelnici Sokoca i Ugljevika Milovan Bjelica i Vasilije Perić, članovi najveće opozicijske Srpske demokratske stranke. Baburin, predsjednika RS Milorada Dodika smatra ''srpskim državnikom koji se suprotstavlja vojno-političkim, ekonomskim i duhovnim pokušajima Zapada da uništi Srbe'', kako je naveo u čestitci Dodiku nakon izbora u oktobru 2022. "Sanjam da zajedno možemo prijeći na novi nivo naših odnosa i početi stvarati jedinstvenu uniju s Bjelorusijom, Srbijom i drugim prijateljskim državama. Te nade polažem i u Milorada Dodika", naveo je Baburin. Baburin je 1990-ih godina kao parlamentarac dolazio u Beograd kako bi podržavao Slobodana Miloševića, koga naziva "posljednjim narodnim herojem Jugoslavije", a na sahrani 2006. godine je tvrdio da je "Milošević ubijen u Hagu", gdje je bio svjedok njegove odbrane. Baburin je 2016. godine, tokom predstavljanja knjige "Srbija i Euroazijski savez" u Beogradu, ocijenio da ''samo takva zajednica država i naroda može spasiti pravoslavnu civilizaciju i cijelo čovječanstvo''. On podržava i ruskog predsjednika Vladimira Putina. "U februaru 2022. Ruska Federacija ne samo da je započela denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine, već je započela praktično oslobađanje ruskog svijeta od pošasti neonacizma i rusofobije", stav je Baburina o ruskoj agresiji na Ukrajinu. Baburin se na predavanjima koja je držao po Rusiji i Srbiji, predstavljao i kao direktor Centra za integracijske i civilizacijske studije, prvi potpredsjednik Međunarodne udruge fondacija za mir, doktor prava, profesor te kao zaslužni naučnik Ruske Federacije. Lidera minorne partije koja od 2007. godine nema nijednog zastupnika i danas najavljuju kao bivšeg potpredsjednika Dume. Baburin dijelio zvanja akademika u regiji Baburin je tokom posjete dvjema općinama u entitetu Republika Srpska zvanično najavljen kao predsjednik '"Međunarodne slavenske akademije" koja, zapravo, nije naučna institucija s oficijelnom akreditacijom, već je registrirana kao udruženje građana. Baburin je zvanje "akademika" 2018. godine dodijelio, među ostalim, i danas pokojnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. "Akademik" je istovremeno postala i Danica Grujičić, aktualna ministrica zdravlja u Vladi Srbije, koja vodi kampanju za ispitivanje posljedica NATO bombardiranja iz 1999. godine na zdravlje građana Srbije. U društvu s Baburinom u BiH, odnosno u općine Ugljevik i Sokolac, je i Andrej Snjegov. Snjegov je 2020. godine na konferenciji o rusko-vijetnamskim odnosima predstavljen kao generalni direktor "Međunarodne javne fondacije za obranu ljudskog dostojanstva i sigurnosti". U zajedničkom zborniku radova s Baburinom predstavljen je kao savjetnik "Fondacije za potporu i zaštitu prava sunarodnjaka". I ove fondacije su, kao i Baburinova "akademija", registrirane kao udruženje građana. Sergej Dobrinjin, treći zvanični suputnik, do sad se nije pojavljivao u društvu Baburina i Snjegova. 'Crkveno-naučna delegacija' "Visoka delegacija", kako je predstavljena, donijela je dio posmrtnih ostataka (mošti) ruskog sveca Aleksandra Nevskog, u Bosnu i Hercegovinu gdje pomažu gradnju ruske pravoslavne crkve. "Mi nemamo nikakvih sumnji, mi smo na strani Milorada Dodika i Republike Srpske, zato što se visoki evropski funkcioneri hoće uzeti dušu Republici Srpskoj i ukinuti je", rekao je Baburin 12. septembra u Ugljeviku, gdje je s ostatkom ruske delegacije prisustvovao slavi manastira svetog Aleksandra Nevskog koji su podigli ruski pripadnici UN-ove mirovne misije 1997. godine. Ugostio ih je načelnik Vasilije Perić koji je kazao da je taj manastir ''simbol srpsko-ruskog prijateljstva za koje se nadam da će biti vječno''. Šta se zna o općini Sokolac? Općina Sokolac ima oko 12.000 stanovnika, prema posljednjem popisu iz 2013. godine. Na zvaničnoj stranici općine Sokolac svakodnevno se objavljuju i vijesti u kojima se slavi, naprimjer, rusko zauzimanje sela u Ukrajini. U Sokocu će ruska delegacija odati počast za blizu 1.000 poginulih boraca Sarajevskog korpusa Vojske Republike Srpske, sahranjenih na vojničkom groblju Novi Zejtinlik. Ruska trojka je stigla i u pratnji novinara koji će snimiti i "predstaviti ruskoj publici istinu o ratu na području Sarajevsko-romanijske regije". Bivši komandant tog korpusa Stanislav Galić osuđen je za ratne zločine počinjene nad stanovništvom Sarajeva na doživotni zatvor, a njegov nasljednik na tom položaju Dragomir Milošević na 33 godine. Inače, ruski državljani mogu u BiH boraviti bez viza do dva mjeseca. Evropska unija je od BiH u više navrata tražila ukidanje sporazuma o bezviznom režimu s Rusijom iz 2013. godine. Sankcije BiH prema Rusiji nisu zaživjele zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske. Sigurnosne službe BiH su nekim ruskim državljanima zabranjivale ulazak u BiH, kao naprimjer ruskom piscu Zaharu Prilepinu, ruskom milijarderu Konstantinu Malofejevu ili članovima ruske bajkerske grupe Noćni vukovi Aleksandru Zaldostanovu i Saši Saviću.]]> Wed, 13 Sep 2023 09:16:32 +0200 https://api.follow.it/track-rss-story-click/v3/tkSYjj7NpgN-p5BL3gbSHagzzHWHxDTV