Stvaranje uspješnog slogana zahtjevan je posao, no ako angažirate odgovarajuću marketinšku agenciju i kvalitetnog copywritera, najčešće nemate razloga za brigu.

Slogani su kratak, ali snažan oblik komunikacije i ljudi ih se obično odmah sjete pri spomenu nekog brenda. U najkraćim crtama, slogani moraju biti pamtljivi i ostavljati dojam na ciljnu publiku, a krajnja im je svrha potaknuti potencijalnog kupca na kupnju. Baš je zato važno identificirati ciljnu publiku slogana, ali i marketinške strategije te ih prilagoditi u skladu s time. Sve marketinške aktivnosti moraju se prilagoditi tržištu na kojem predstavljate svoj proizvod ili uslugu.

Koliko god kreiranje slogana može biti izazovno, njegov prijevod može biti još izazovniji.

Što uključuje prijevod slogana?

Prijevod slogana vrlo je kreativan postupak u potpunosti usmjeren na ciljnu publiku. Ovdje nije riječ o prevođenju “riječ za riječ”, već o transkreaciji. S obzirom na kulturološke razlike između zemalja, odnosno polaznog i ciljnog tržišta, može se dogoditi da marketinške kampanje, slogani ili materijali zbog lošeg prijevoda nemaju smisla krajnjem korisniku ili mu se čine neprirodnima. Još je gori scenarij ako loše prevedeni materijal negativno utječe na potencijalne kupce. Tvrtke mogu izbjeći takve (često skupe) pogreške detaljnim istraživanjem novog tržišta i angažiranjem stručnih prevoditelja.

Svi smo čuli da knjigu ne treba suditi po koricama, ali s obzirom na to da ljudi već u prvoj sekundi na temelju dobrog slogana procjenjuju sviđa li im se naša “knjiga” ili ne, potencijalni kupci ne opraštaju greške u transkreaciji slogana. Osim dizajna, boja i sadržaja, ljudi će vidjeti i kako je sve sročeno, a dobar prijevod slogana povećat će šansu da vašim uslugama ili proizvodima posvete više od nekoliko sekundi i donesu odluku o kupnji.

Transkreacija je prijenos poruke s jednog jezika na drugi uzimajući u obzir funkciju, stil, ton i kontekst teksta, odnosno prijevod marketinškog materijala, pri čemu se posebna pozornost posvećuje kulturološkim i sociološkim obilježjima ciljnog tržišta.

Loši primjeri iz prakse

Pogreške nastale zbog neznanja o drugim kulturama i jezicima često mogu, osim lavine smijeha, izazvati i uvrede, što će izravno utjecati na mišljenje kupaca o vašem proizvodu ili usluzi. Jedan od loših primjera dogodio se svjetskom gigantu Coca-Coli kad je njezin brend na kineski preveden kao “Ugrizite voštanog punoglavca”. Slično se dogodilo i KFC-u kad je slogan “Finger lickin’ good” preveden kao „Pojedite si prste”.

Coors, američki brend piva, na skup je način otkrio da je sleng jako teško kvalitetno prevesti. Pri pokretanju kampanje “Turn it loose” u Španjolskoj, jedan od glavnih slogana bio je izraz koji se često interpretira kao “patiti od proljeva”.

Dobro preveden slogan = dobra međunarodna reputacija

Ljudi će uočiti krivo preveden sadržaj, lošu gramatiku i nekvalitetan slogan, što će se itekako negativno odraziti na vašu popularnost (a samim time i na vaš financijski i poslovni uspjeh). Da biste to spriječili i povećali svoju šansu za probijanje na tržište, u prevođenju zatražite pomoć stručnjaka te se obratite profesionalnim prevoditeljima i prevoditeljskim agencijama.

Objava Dobri slogani kao okidači kupnje, ali i reputacije pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Kada zamišljate gradove 19. stoljeća, zamišljate ih okupane dimom ugljena, umorne rudare kako dolaze s posla dok iz okolnih dimnjaka suklja dim. Zamišljate djecu koja se igraju na ulici, lica crnog od čađe. Danas naši gradovi izgledaju čisto, zrak je prozračan, a lica naših sugrađana su čista. Međutim, to je sve samo prividno.

Kad padne snijeg, sve je to lako vidljivo. Nakon samo dan ili dva snijeg posivi, a zatim i pocrni ukazujući na to kakav zrak udišemo. Za sto godina će se i nas sjećati kao dijela povijesti u kojem je zrak bio čađav i zagađen, a ljudi živjeli i do 18 mjeseci kraće zbog toga.

Srećom, živimo u Europskoj uniji, jedinoj strukturi u svijetu koja je ekologiju i zdravlje svojih građana stavila na prvo mjesto, ispred naftnih lobija i lobija proizvođača vozila. Naime, prije samo koji tjedan izglasano je nekoliko zakona koji će zauvijek izbaciti naftnu industriju iz EU-a, i to prilično energično i brzo. Nama koji imamo životni vijek od 80-ak godina to se ne čini tako brzo, ali u poslovnom svijetu radi se o bljesku u vremenu.

Očekuje nas vrlo, vrlo čist zrak i produžen život

Hrvoje Prpić, predsjednik Udruge vozača električnih vozila Strujni krug, malo će nam pojasniti koje su to promjene koje nas čekaju. Prva je odluka da se količina ispuštenog CO₂ već 2030. godine smanji za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine. Do toga dana je još samo 8-9 godina, a posljedice za neke industrije bit će katastrofalne. Osobno nemam emocija prema industrijama koje godinama onečišćuju okoliš i nemam nikakvog žala prema radnicima koji će izgubiti poslove u tim industrijama. Jedino što žalim jest što se to nije dogodilo daleko prije.

Druga velika odluka je da se u potpunosti prekine ispuštanje CO₂ već 2050. godine, 20 godina nakon prve faze. CO₂ neutralnost bit će izuzetno teško, ali ne i nemoguće postići. Tehnologija za postizanje tog cilja već postoji, radi se samo o popularizaciji. Godine 2050. na ulicama neće više biti vozila koja idu na plin, benzin ili dizel, na ulicama će biti samo vozila na struju. Struja se neće proizvoditi iz ugljena ili nafte, već samo iz obnovljivih izvora energije, a grijanje će biti ili na struju ili geotermalno. Meso će se proizvoditi u laboratorijima uz neusporedivo manje plinova kao nusproizvoda.

Unatoč svemu, morat ćemo iz zraka vaditi CO₂ i spremati ga u obliku neke ugljične forme te ga zakopavati u zemlju. Kako god bilo, 2050. nas očekuje vrlo, vrlo čist zrak i produžen život za 12 do 18 mjeseci, ovisno o današnjoj zagađenosti grada. Građani Zagreba, Slavonskog Broda te susjednih Sarajeva i Beograda najviše će osjetiti napredak jer su to gradovi koji su danas među najzagađenijima u svijetu.

I treća velika odluka je nova Euro 7 norma za proizvođače automobila koja kreće od 1. 1. 2026. godine, a koja je toliko stroga da je tehnički nemoguće napraviti vozilo na klasični pogon koje može zadovoljiti te zahtjeve. To znači da su velike šanse da od 1. 1. 2026. više nećete moći kupiti vozilo koje nije na struju. Naravno, proći će dosta vremena da se stara vozila uklone s ulica, ali to će biti trenutak kada više neće biti povratka na staro.

Jednoga će dana i snijeg u Zagrebu ostati bijel i nakon tjedan dana padanja. Radujmo se zelenoj budućnosti!

Objava Je li budućnost Europe zelena i kakav zrak udišemo? pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Ako ovu doslovce “goruću” temu svedemo na brojke, onda to izgleda ovako: da biste popušili jednu cigaretu, treba vam oko šest minuta. Ako tijekom radnog vremena popušite tri cigarete, to je 18 minuta manje rada. Tijekom 20 radnih dana mjesečno poslodavcu “popušite” 360 minuta, odnosno 6 dana.

Dodate li u računicu još minutu-dvije da fizički izađete van kako biste zapalili, lako dođemo do toga da 7 dana mjesečno na poslu provedete pušeći.

Uzmemo li gore navedene podatke kao neki prosjek (i pod uvjetom da sve tri cigarete čovjek ne zapali tijekom službene 30-minutne pauze), prosječan pušač radi otprilike 7 dana manje od nepušača. U velikim tvrtkama kolege nepušači često spominju tu nepravdu koja se prešutno dopušta.

Cigareta ili surfanje internetom – ista stvar!

“Ali i nepušači se odmaraju, dok smo mi vani na cigareti, oni surfaju internetom”, uzvraćaju pušači.

“A vi nikad ne surfate internetom tijekom radnog vremena?”, odgovaraju nepušači.

Dvadesetak godina radila sam u različitim kolektivima. I znam da svi podjednako trebaju pauzu i svi je uzimaju. Nitko ne uspijeva 8 sati raditi efektivno niti to može. Kažu da možemo najviše raditi 5 ili 6 sati, ostale sate nekako ukrademo sitnim i vrlo potrebnim pauzama.

Netko ide zapaliti cigaretu, netko bulji kroz prozor, netko bulji u Facebook na mobitelu, netko i puši i bulji u Facebook istodobno, netko pije kavu s kolegama… a opet, nepušačima se nerijetko čini da rade više od pušača. Zato što pušača često fizički nema u uredu i zato što ga tijekom mjesec dana, prema gore navedenim izračunima, nema 7 radnih dana na radnome mjestu.

Nisam pušač, ali ne vjerujem u to da pušači rade manje.

Prema mome mišljenju, rade manje oni koji su spori, neučinkoviti, lijeni ili nesposobni. I to nema veze s pušenjem.

Nekad će pušaču trebati trostruko manje vremena od nepušača da bi nešto obavio kako treba. Nekad će biti obrnuto. Nije rješenje zabranjivati kratke “puš-pauze”, jer od zabrana nikakve koristi. Dobit ćete radnike koji će svejedno uzeti pauzu, ali će usput biti i nervozni jer nemaju nikotina u krvi. Vas će pritom smatrati baš “poslodavcem za poželjeti”. Ukratko, samo ćete si napravili glupost. Zabrane rijetko vode k nečem dobrom.

Prestanite cijeniti prekomjerno vrijeme provedeno na poslu, glorificirati one koji se dižu u pet i odgovaraju na mailove u cik zore ili ostaju na poslu do 22 sata navečer. Nitko ne može biti fokusiran cijeli dan niti na taj način može nešto dobro raditi.

Mjerite učinkovitost, ne vrijeme!

Objava Rade li pušači manje od nepušača? pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Stanić Beverages, tvrtka u vlasništvu Stanić Grupe, potpisala je sa Saponijom d.d. i Koestlinom d.d., članicama Mepas grupe, kupoprodajni ugovor. Kupuje se Maraska d.d.!

Stanić Beverages postat će novi vlasnik 98,25 % dionica Maraske d.d., 45,3 % dionica kupuje od dioničkog društva Koestlin, a 52,90 % od dioničkog društva Saponia. Također, objavit će se i obvezujuća javna ponuda za otkup svih 100 % dionica nakon završetka transakcije sa Saponijom i Koestlinom. Nakon odobrenja Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Stanić Beverages postat će novi većinski vlasnik Maraske d.d.

Stanić Beverages renomirani je proizvođač sokova u Hrvatskoj te vlasnik dviju tvornica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini sa zajedničkim kapacitetom od 150 milijuna litara. Uzdanica Stanić Beveragesa jest brand Juicy, a kupnjom Maraske d.d. Stanić Beverages širi svoje proizvodne kapacitete i ulazi u novi segment jakih alkoholnih pića, u kojem vidi priliku za rast i razvoj.

Maraska d.d. proizvodi bezalkoholna pića i jaka alkoholna pića, a među njima su najpoznatiji sokovi Amarena i likeri Maraschino, Pelinkovac, Orahovac, Travarica, Šljivovica te drugi biljni i voćni likeri.

“Proces preuzimanja Maraske d.d. počeo je 2020. godine, no zbog pandemije bolesti COVID-19 bio je usporen. Drago nam je što smo upravo pri završetku kupovine dionica Maraske d. d. i što ćemo potkraj 2021. godine postati novi vlasnici jedne od najstarijih kompanija u Hrvatskoj. Maraska Zadar ima bogatu povijest, ali, što je još važnije, svijetlu budućnost. Vjerujemo da će sinergija Stanić Beveragesa i Maraske d. d. rezultirati vrhunskim proizvodima u svim kategorijama, koji će kreirati nove trendove na tržištu. Cilj nam je odgovoriti na zahtjevne želje i potrebe domaćih i inozemnih potrošača te u sinergiji moći ponuditi bolje uvjete prema tržištu i povoljnije proizvode potrošačima”, izjavio je Svjetlan Stanić, vlasnik i predsjednik Uprave Stanić Grupe.

Sa strane kupca za pravno savjetovanje angažirani su Odvjetničko društvo Uskoković & partneri, a za financijsko savjetovanje tvrtka Grubišić & Partneri Korporativne financije. Na strain prodavatelja angažiran je bio Deloitte.

Objava Mepas grupa i Stanić grupa potpisale ugovor o kupoprodaji Maraske pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Back Together Summit plod je ideje koja je nastala u suradnji s kolegama i bliskim osobama koji dijele entuzijazam prema razmjeni iskustava i širenju važnih poruka vezanih za zdravlje pojedinca, ali i društva u cjelini. Naime, vjerujemo da je bitno stvoriti okružje za zdravu i otvorenu komunikaciju, okružje u kojem se govori o važnim i zanimljivim temama iz područja medicine, znanosti i komunikacija, a koje će biti prvenstveno korisne, ali i zanimljive čitavoj zajednici, najavljuje organizator događaja dr. Natko Beck, specijalist radiologije, prvi hrvatski doktor-influencer te Komunikator 2020. godine prema izboru Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ).

Dvodnevni virtualni multidisciplinarni summit koji okuplja cijenjene hrvatske stručnjake iz područja medicine, znanosti i komunikacija i koji će odgovoriti na pitanja oko aktualne pandemije, medicinske komunikacije, zdravstvene pismenosti, budućnosti medicine, mentalnog zdravlja u krizi, zdravlja djece te prehrane i genetike počinje u subotu 18. rujna u Zagrebu. Posebnost summita je ta što je u potpunosti besplatan, a brojnim panelima nastoji se informirati širu javnost o trendovima iz područja znanosti i medicine. a sve s ciljem povećanja zdravstvene pismenosti i poboljšanja kvalitete života.

Svi zainteresirani cjelokupni program ovogodišnjeg Back Together Summita, na kojem će gostovati više od 40 najuglednijih hrvatskih stručnjaka, moći će 18. i 19. rujna pratiti online nakon besplatne prijave putem linka.

Za subotu je predviđeno sedam panela, a točan raspored možete pogledati ovdje. Izdvajamo panel u kojem sudjeluju Ivan Đikić i Ivica Lukšić, pod naslovom Wind of Change – COVID agenda – Što smo naučili?. Stjepan Orešković će se, uz ostale kolege i predavače dotaknuti goruće teme hrvatskog zdravstvenog sustava na panelu Thinking out loud – Kako poboljšati zdravstveni sustav?, dok će Sanja Musić Milanović i Milivoj Jovančević govoriti o načinima kako, u ovim kriznim vremenima, možemo najbolje sačuvati, ali i unaprijediti zdravlje djece u panel-raspravi Čuvajte nas, pazite nas – Zdravlje djece. Na panelu Forever Young – AntiAge Revolution Nevia Delalle i Boris Filipović
će, uz ostale paneliste, pričati o anti ageingu i objasniti veliku popularnost ovog fenomena. Također, na konferenciji će se govoriti i o mentalnom zdravlju nacije te o načinima kako ga sačuvati uslijed krize koja nas je snašla.

Moderatori Petar Štefanić, Ivan Šarić, Daniela Trbović, Tajana i Natko Beck, Ana-Marija Liberati Pršo te Ana Čerenšek vodit će panele na kojima će se o brojnim temama razgovarati na interaktivan i edukativan način, a sve kako bi se one približile običnom čovjeku, onom koji nije iz medicinskih ili znanstvenih krugova.

Sve informacije o predavačima, organizatorima i sadržaju predstojećih edukacija i panel-rasprava pratite na Facebook i Instagram profilu, kao i na službenoj web stranici Back Together summita, a najavni video pogledajte na službenom YouTube kanalu. Sudjelujte tako u kreiranju novog kanala za bolju zdravstvenu komunikaciju u svim smjerovima.

Objava Back Together Summit – prvi zdravstveno-komunikacijski summit u Hrvatskoj ovaj vikend okuplja najuglednije stručnjake pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Suradnjom s glumcima Anom Vilenicom i Tomislavom Krstanovićem A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet nastavljaju s edukacijama o internet sigurnosti. Kroz interaktivnu predstavu Abeceda interneta s učenicima od 6. do 8. razreda razgovarat će o odgovornom ponašanju u online svijetu.  

Uslijed pandemije s povećanim boravkom i održavanjem nastave kod kuće, raste izloženost djece i mladih sve većem broju online rizika, što potvrđuju i relevantne organizacije koje se bave sigurnošću na internetu. Stoga je nužno preventivnim i edukativnim aktivnostima jačati digitalne kompetencije u području sigurnosti i zaštite u online svijetu kako djece i mladih, tako i roditelja te svih profesija koje rade s djecom i mladima i njihovim obiteljima – zaključak je okruglog stola na kojem se raspravljalo o izazovima digitalnog doba i kako zaštititi djecu od neželjenog sadržaja u online svijetu.

U raspravi, koju je A1 Hrvatska organizirala u suradnji s Centrom za sigurniji internet, sudjelovali su voditelj Centra Tomislav Ramljak, docentica Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Lucija Vejmelka, voditelj Odjela prevencije PU osječko-baranjske Ivan Pakšić, pedagoginja OŠ Središće Tjaša Juraković Antolić i učenica 3. razreda jezične gimnazije u Osijeku Ema Ilić, a održana je uz moderiranje direktorice Korporativnih komunikacija A1 Hrvatske Dubravke Štefanac Vinovrški u Cinestaru zagrebačkog Avenue Malla.

“Zbog pandemije djeca i mladi više no ikad vrijeme provode pred ekranima uz mnogobrojne rizike koje donosi tehnologija. Potencijalne opasnosti koje vrebaju u tzv. digitalnoj džungli možemo osvijestiti provedbom preventivnih edukativnih projekata za djecu i roditelje i tako napraviti veliki iskorak prema zaštiti djece i mladih”, istaknuo je Tomislav Ramljak. Ujedno je najavio provođenjeDeShame, prvog sustavnog međunarodnog istraživanja koje će produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca te saznati koliko su izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Hrvatska je četvrta zemlja nakon Danske, Mađarske i Ujedinjenog Kraljevstva u kojoj će se provoditi ovo istraživanje, a vodit će ga Centar za sigurniji Internet i Pravni fakultet u Zagrebu u suradnji sa srednjim školama na području cijele Hrvatske. Doc.dr.sc. Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta u Zagrebu najavila je i novi sveučilišni program cjeloživotnog obrazovanja “Koristi i rizici modernih tehnologija” osmišljen za stručnjake koji se u svom profesionalnom radu bave djecom i mladima. Kroz program stručnjaci imaju prilike u suvremenom obrazovnom procesu unaprijediti digitalne kompetencije u području sigurnog korištenja interneta i osiguranja digitalne dobrobiti.

Svoje je viđenje o tome koje opasnosti vrebaju iza ekrana iz prve ruke podijelila i osječka gimnazijalka Ema Ilić, čija su iskustva u online svijetu u većini slučajeva pozitivna, no bilo je i neugodnih situacija u kojima se nije osjećala sigurno: “Događa se da se jave nepoznate osobe na društvenim mrežama ili šalju neprimjereni sadržaj, ali srećom uz podršku roditelja i profesora bila sam spremna i na loše strane online svijeta. Zahvaljujući njima te edukaciji znala sam u dvojbenim situacijama, koje su danas sve češće, reagirati na ispravan način. Mislim da je važno da svatko od rane dobi uči kako internet može biti koristan, zanimljiv i zabavan, ali mu uvijek moramo pristupati s oprezom”.

I pedagoginja OŠ Središće iz Zagreba Tjaša Juraković Antolić podsjetila je na važnost koju internet ima za učenike u obrazovanju i životu koje je u digitalno doba nezamislivo bez elektroničkih uređaja i društvenih mreža. No, ne smije se zanemariti opasnost razvijanja ovisnosti: “Sve to može rezultirati zanemarivanjem školskih obveza, padom školskog uspjeha, nedostatkom koncentracije i pažnje na nastavi, ali i socijalnom deprivacijom što se onda odražava i na socijalnom, društvenom, fizičkom i mentalnom zdravlju mladih osoba. Kako do toga ne bi došlo tijekom cijele nastavne godine s učenicima provodimo preventivne interaktivne radionice i savjetovanja”.

Nakon rasprave glumci Ana Vilenica i Tomislav Krstanović za učenike OŠ Središće izveli su dijelove interaktivne predstave Abeceda interneta. Riječ je o novom edukativnom projektu pokrenutom u suradnji s A1 Hrvatska i Centrom za sigurniji Internet koji će se do kraja godine održavati u školama diljem Hrvatske, odnosno u Čepinu, Vukovaru, Novom Vinodolskom, Rijeci, Otočcu, Gračacu, Krku, Ražancu i drugim gradovima s ciljem edukacije učenika o odgovornom ponašanju na internetu.

Poticanje današnje rasprave o sigurnosti na internetu i novi edukativni formati poput predstave za djecu dio su strategije održivosti koju pod sloganom Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti provodi A1 Hrvatska. Višegodišnji je partner s Centrom za sigurniji Internet u provedbi EU projekta Make Internet Safer and Good Place i edukativnih sadržaja poput aplikacije netHELP koja sadrži materijale o sigurnom korištenju interneta, prijavu negativnih sadržaja te savjetovanje mladih. Također, najavili su kako nastavljaju s edukacijama za roditelje učenika osnovnih škola o zaštiti djece u online okruženju. Svi zainteresirani roditelji mogu se prijaviti na web stranicama A1 Hrvatska.  A1 Hrvatska potpisnik je Povelje o sigurnosti djece na internetu kojoj je cilj podizanje svijesti javnosti i roditelja te partner Dana sigurnijeg interneta kad se u školama diljem Hrvatske promiče sigurnost i odgovorno ponašanje u online okruženju.

Objava Počinje istraživanje o rizičnom ponašanju i seksualnom uznemiravanju na internetu među srednjoškolcima pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Grad Beč izabrat će svoje članove parlamenta između mladih Bečana u dobi od pet do 20 godina koji će se ovim putem moći uključiti u oblikovanje grada prema njihovim potrebama. Prva plenarna sjednica parlamenta za djecu i mlade održat će se u studenom ove godine.

Grad Beč i gradska organizacija za djecu i mlade WienXtra ove jeseni ulažu dodatne napore kako bi djecu i mlade uključili u procese odlučivanja. Tako će austrijska prijestolnica prvi put dobiti parlament za djecu i mlade s članovima iz cijelog Beča. Grad također namjerava uložiti dodatnih milijun eura godišnje u projekte koji se tiču mladih Bečana. U parlament se može uključiti populacija u dobi od pet do 20 godina.

Članovi parlamenta

Dječji parlament sastojat će se od 225 djece u dobi od pet do 13 godina, dok će parlament za mlade brojati 100 članova u dobi od 14 do 20 godina. Prijave započinju u rujnu. Otvorene su za predškolske grupe kao i za razrede osnovne škole. Maleni zastupnici dječjeg parlamenta izvlačit će se ždrijebom, a za svaku dob bit će izvučena jedna grupa odnosno razred. Mladi iznad 14 godina mogu se samostalno prijaviti ili gradski okruzi mogu predložiti svoje predstavnike.

Uloga parlamenta

Djeca i mladi iz Beča pozivaju se da od listopada putem interneta dostave svoje ideje i prijedloge za oblikovanje grada u skladu s njihovim željama i potrebama. Nakon što gradske službe utvrde koji se projekti mogu provesti, članovi parlamenta za djecu i mlade raspravljat će o njima i odabrati one koje smatraju najboljima. Zatim će sva djeca i mladi u Beču na proljeće iduće godine imati mogućnost online glasanja te će odabrati pobjedničke projekte koji će se naposljetku moći provesti. Oni će biti predstavljeni gradskoj skupštini koja će donijeti odluku o njihovoj realizaciji. Članovi parlamenta također će razmijeniti mišljenja s bečkim gradskim vlastima o gradskoj strategiji za djecu i mlade čiji je cilj pretvoriti Beč u najbolji grad za djecu i mlade u svijetu.

Prva plenarna sjednica ovog parlamenta održat će se u studenom 2021., dok će zadnja biti u lipnju 2022. godine.

Objava Grad Beč dobiva parlament za djecu i mlade pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Nijedna druga tvrtka ne nudi toliko mogućnosti u području elektromobilnosti kao Bosch: od električnih bicikala do građevinskih strojeva te od čipova od silicijeva karbida do unaprijed integriranih modula za e-osovinu. Koristi su vidljive: u području elektromobilnosti Bosch raste dvostruko brže od tržišta i ove će godine ostvariti prodaju od više od 1 milijarde eura. Prodaja u tom području i dalje se ubrzava: očekuje se da će se prodaja u tom području do 2025. upeterostručiti. “Elektromobilnost će za nas postati ključna grana poslovanja, a mobilnost bez emisija CO₂ postat će područje rasta. Izazove pretvaramo u prilike – tako djelujemo u Boschu”, izjavio je dr. Volkmar Denner, predsjednik Boscheva upravnog odbora, na međunarodnoj izložbi IAA Mobility 2021 u Münchenu.

Područja za rast uključuju automatiziranu vožnju. Sustavi pomoći vozaču osnova su za sve razine automatizirane vožnje. Sa stopom od 40 posto Bosch kao predvodnik na tržištu raste brže od tržišta i u tom području. Zbog svog snažnog položaja u području elektromobilnosti i automatizirane vožnje tvrtka Bosch uspješno ustraje u tržišnom okružju obilježenom krizom uzrokovanom pandemijom Covida, nestašicom čipova i sve bržom transformacijom sfere mobilnosti: prihod od prodaje u poslovnom području Mobility Solutions ove će se godine povećati 10 posto. „Bosch je predvodnik u području tehnologije, što osigurava poslovni uspjeh”, izjavio je Denner.

Električna vožnja – pokretanje revolucije zahvaljujući Boschevoj visokoj tehnologiji

Elektromobilnost će biti sljedeće poglavlje u priči o uspjehu tvrtke Bosch. Dosadašnjim početnim ulaganjima od 5 milijardi eura i najučinkovitijim rješenjima za električne pogonske sklopove na tržištu tvrtka omogućuje pokretanje revolucije tržišta. Samo će ove godine početna ulaganja iznositi dodatnih 700 milijuna eura. Bosch se smatra proaktivnom tvrtkom koja oblikuje budućnost. “Pripremamo se za povećanu potražnju za električnim vozilima u cijelom svijetu. Očekujemo da će 60 posto svih novoregistriranih vozila u cijelom svijetu 2035. godine biti električna vozila”, izjavio je dr. Stefan Hartung, član upravnog odbora i predsjednik Boscheva poslovnog područja Mobility Solutions. U slučaju električnih bicikala Bosch već deset godina dokazuje da inovativnost može stvarati tržišta.

Cilj je tvrtke oblikovati mobilnost u budućnosti na čitavom tržištu. “Mobilnost mora biti klimatski prihvatljiva, no također mora biti pristupačna i privlačna, svakako i zbog ambicioznih ciljeva koje je postavio EU”, dodao je Denner. “Samo će na taj način ljudi i teret i dalje biti mobilni i u budućnosti.” Kako bi to ostvarila, tvrtka Bosch i dalje radi na razvoju tehnološki neutralnog pristupa te nudi klimatski prihvatljiva rješenja u cijelom svijetu za sve vrste mobilnosti, u skladu sa zahtjevima državnih odredbi. Bosch ulaže u električne baterijske pogonske sklopove, ali i u pogonske sklopove na gorive ćelije te sudjeluje u korisničkim projektima u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Europi. Prvi kamioni s Boschevom tehnologijom već su u uporabi na cestama u Kini.

Boscheva tehnologija olakšava svakodnevni život ljudi. U pogledu električne vožnje ključnu ulogu ima punjenje. U Münchenu Bosch predstavlja nove savitljive kabele za punjenje električnih automobila. Kabeli uključuju integriranu tehnologiju za upravljanje i sigurnost te adaptere za tip 2 i kućanske utikače. Čak ni pri punjenju putem utičnice napona 230 volti nije potrebna upravljačka kutija u kabelu, što znači da je težina kabela manja od tri kilograma – oko 40 posto manje od uobičajenih kabela za punjenje s upravljačkom kutijom. Kako bi se vozače oslobodilo potrebe za potragom gdje će napuniti automobil tijekom putovanja, u okviru Boscheve mrežne usluge punjenja omogućuje im se pristup više od 200.000 stanica za punjenje u Europi – uključujući plaćanje bez poteškoća.

Autonomna vožnja – Bosch nudi sve iz jednog izvora

Upravljačke jedinice domene, senzori, umjetna inteligencija: Boschev asortiman sadržava sve elemente automatizirane vožnje, dok u tvrtki na svim razinama automatizirane vožnje radi oko 5000 inženjera. Jedan od tih elemenata svakako su i poboljšane funkcije pomoći koje vozačima omogućuju da maknu ruke s upravljača. Zahvaljujući Boschu već postoje i funkcije za potpunu vožnju bez vozača. “Pilot projektima u području automatizirane usluge parkiranja Bosch postavlja standarde u Njemačkoj i SAD-u”, izjavio je Denner. Bosch već radi s Mercedes-Benz i drugim partnerima na postavljanju ove funkcije u garaži P6 u zračnoj luci Stuttgart. Nova Mercedes-Benz S-klasa prvo je proizvodno vozilo na svijetu koje ima tehnologiju potrebnu za to.

Radi omogućavanja parkiranja vozila bez vozača u toj garaži, s pomoću naredbi putem pametnog telefona na rezervirano parkirno mjesto, Bosch oprema garažu tehnologijom kao što su fiksne videokamere. Očekuje se da će do 2025. usluga biti implementirana u još 1000 garaža. Povrh praktičnosti koja se povezuje s takvim inovacijama Bosch automatiziranu vožnju prije svega smatra tehnologijom koja će dovesti do sigurnijeg cestovnog prometa. Bosch je razvio širok asortiman sustava, od elektroničke kontrole proklizavanja do automatskog naglog kočenja te i dalje nastoji ostvariti svoj cilj vožnje bez nesreća. Tvrtka istovremeno pruža inovativan softver kao temelj za pametne automobile. “Čak i u području mobilnosti kojom će u budućnosti dominirati softver naše detaljno poznavanje sustava bit će naša prednost: Bosch se jednako dobro snalazi u svijetu automobilske elektronike, kao i u svijetu interneta stvari, s kojim će automobili biti povezani”, izjavio je Denner.

Povezana vožnja – Bosch razmišlja izvan okvira poklopca motora

Kao što je Bosch predvidio prije deset godina, vozila se sve više pretvaraju u mrežna čvorišta. U budućnosti će softver biti jednako važan kao i performanse ili učinkovitost pogonskog sklopa. Bosch se nalazi u dobrom položaju koji mu omogućuje da aktivno oblikuje tu promjenu: gotovo pola zaposlenika u odjelu za istraživanje i razvoj u poslovnom području Mobility Solutions rade kao softverski inženjeri. Čak i bicikl postaje dio interneta, čemu svjedoči nova Boscheva aplikacija za električne bicikle Flow, koja, na primjer, omogućuje ažuriranje softvera u komponentama. Osim toga, integracija softvera postaje sve važnija, a Bosch i u tom području posjeduje potrebnu stručnost. Uzmimo za primjer računala za infozabavu: do 2025. njihov će se kapacitet obrade podataka i složenost softvera udvostručiti.

Bosch osigurava da različiti softverski moduli pouzdano rade jedan s drugim. Nadalje, kad je riječ o povezivosti, ideje tvrtke ne staju na vozilima. „Bosch se ne bavi samo vozilima, već se snalazi i u tvorničkom okružju i okružju doma. Možemo međusobno povezivati različite domene kao nijedna druga tvrtka”, izjavio je Hartung. Od travnja ove godine modeli vozila Mercedes-Benz s glasovnim pomoćnikom MBUX služe i kao centar za naredbe za Boschev pametan dom. Dovoljno je uputiti glasovnu naredbu s vozačeva sjedala kako biste stupili u kontakt s pametnim domom i ugasili svjetla, otvorili rolete i upravljali grijanjem. Sve navedeno pokazatelj je da Boscheva tehnologija otvara put mobilnosti koja je održiva, sigurna i uzbudljiva.

Objava Bosch ostvaruje prodaju od više od milijardu eura u području elektromobilnosti pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Projekt je sufinanciran Europskim snagama solidarnosti. Jedna od aktivnosti projekta usmjerena je poduzetnicima jer zaposliti izviđača dobra je odluka.

Već s 15 godina izviđački volonter postaje voditelj. Zadatak mu je pripremiti i organizirati provođenje aktivnosti (uz mentorstvo). U dobi od 18 godina volonter dolazi do više razine upravljanja, u koju su uključeni ljudski, materijalni i financijski resursi, prati ključne pokazatelje uspješnosti i stječe niz analitičkih vještina. Pozornost pri edukaciji poklanja se odgovornosti i pouzdanosti. Od volontera se očekuje da bude inovativan, da preuzima inicijativu te da svaku prepreku prihvaća kao novi izazov.

Uvijek sam naglašavala da je upravljanje ljudskim resursima najvažniji faktor uspješnosti. Izviđački voditelj je osoba koja je prva među jednakima, primjerom je poticaj i motivacija, preuzima rizike i predviđa situacije te donosi odluke. Vjerujem da ću potaknuti promišljanje poslodavaca o kandidatima s izviđačkim iskustvom jer oni sigurno imaju neke od vještina koje bi poslodavcima mogle biti korisne.

Jadranka Kokolari, predsjednica IK-a Javor Osijek

Nakon završetka EFO, nastavila sam obrazovanje na poslijediplomskom studiju “Management – upravljanje poduzećima”, a izviđačko volontiranje tu mi je jako pomoglo. Završila sam i dodatno obrazovanje na FZOOZ–Modul PPDM i tako potvrdila uvjerenje da sam radeći kao izviđački volonter, već stekla znanja i vještine koje smo prolazili na kolegijima. Fakultetsko obrazovanje dalo mi je šire vidike i mogućnosti izvršavanja poslovnih zadataka, ali svako novo volontersko iskustvo proširilo mi je osobne vještine i kompetencije. Moj prvi veći volonterski zadatak bila je organizacija logorovanja. Tko je bio izviđač, znat će o čemu je riječ, a tko nije, neka zamisli livadu, stižu izviđački volonteri, podižu grad (šatore) prema planu, podižu logističke objekte (kuhinju, ekonomat, skladišta, prostor za dnevni boravak, prehranu, osiguravaju i grade prostor za higijenu i sanitarne čvorove). Organiziraju “gospodarski” život (izradu polica za odjeću, opremu, sušilice, tuševe). Razvijaju društveni i sportski život, a radi sigurnosti postoje pravila ponašanja i satnica aktivnosti, stvaraju se male društvene zajednice (izviđačke patrole), osmišljava se i provodi život u tom našem “gradu”. Iako postoji plan, on se prilagođava potrebama prirode i sudionika prema njihovim potencijalima, uz zajednički cilj da svatko svlada neke nove vještine.

Moj život obogaćen je znanjima i kompetencijama koje sam stekla i koje još stječem kao izviđački volonter (od 1976.). U gospodarstvu sam više od 35 godina obnašala različite radne zadatke i funkcije. Više puta sam od svojih nadređenih čula “da živim 10 godina ispred svog vremena” i vjerujem da je na to djelovalo moje znanje stečeno izviđačkim volontiranjem. Godine 2021. ostala sam bez posla jer je Tvornica šećera Osijek prestala raditi, no to me ne sprječava u traženju novih poslovnih putova i izazova jer na svaki problem izviđač gleda kao na novi izazov za uspjeh.

“Zaposliti izviđača dobra je odluka jer će poslodavac dobiti radnika koji ima intuitivan i pozitivan pogled na život, a zadovoljan zaposlenik bolji je radnik i član naše zajednice…” Igor Miklavčić, pred. na Odjelu za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, aktivni izviđački volonter punih 35 godina

*Sadržaj članka isključiva je odgovornost Izviđačkog kluba Javor Osijek

Objava Izviđački klub “Javor” Osijek provodi projekt “BUDITE FIT – SKAUTI SU HIT” pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Tvrtka Elektronički računi, koja na tržištu nastupa pod imenom servis mojeRačun, našla se na 35. mjestu najuspješnijih domaćih ICT tvrtki u Hrvatskoj, pokazalo je to istraživanje koje je proveo portal ICT business.

Spomenuto istraživanje provedeno je temeljem podataka o neto dobiti za 2020. godinu gdje su, očekivano, najbolje rezultate ostvarili telekomi, a našavši se u društvu najuspješnijih ICT kompanija, servis mojeRačun još je jednom dokazao svoj primat među informacijskim posrednicima u Hrvatskoj.

“Uspješan poslovni rezultat u 2020. godini posljedica je kontinuiranog razvoja novih usluga, primarno komplementarnih uz eRačun, i sve većeg interesa tržišta za digitalizacijom. Digitalna transformacija nikako ne završava samo razmjenom eRačuna, već i elektroničkom obradom, knjiženjem, plaćanjem i elektroničkim arhivom, što smo mi prepoznali još 2014. i kroz godine razvili usluge mojDMS i mojeArhiv koje omogućuju potpuno bespapirni ured, odnosno eUred” ističe Marko Emer, predsjednik Uprave servisa mojeRačun.

Uvođenjem eRačuna, korisnici su pokrenuli transformacijski proces koji im je stvorio preduvjete za sljedeći i tu su našli podršku servisa kroz usluge koje su odmah dostupne, cjenovno pristupačne i, ono najvažnije, ne zahtijevaju ulaganje u vlastite informacijske sustave.

Povezivanje svih radnih procesa

Tijekom 2020. godine poslovna rješenja servisa mojeRačun omogućila su dislocirani rad za nekoliko desetaka tisuća tvrtki u Hrvatskoj, među kojima je znatno porasla i upotreba drugih elektroničkih knjigovodstvenih isprava te digitalnih dokumenata. Primjerice, eOdobrenja su mnogima skratila radne procese s 20 i više dana na nekoliko minuta i omogućila pravnu sigurnost preporučene pošiljke.

“Sigurnost i dostupnost relevantnih poslovnih informacija temeljne su značajke i usluge mojBI, kojaje unijela novitet u dosadašnji način rada hrvatskih kompanija. Informacije o blokadi kupaca, čak i kada već pošalju eRačun, naši korisnici automatski zaprimaju u trenutku nastanka blokade. Osim toga, na klik su im dostupne ažurne i pravovremene informacije o više od 60 poslovnih i financijskih pokazatelja za preko 300.000 poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Takva rješenja pokazala su se neizostavnim “alatom” za očuvanje likvidnosti domaćih tvrtki”, pojašnjava Emer.

Daljnja ulaganja u automatizaciju procesa

Nastavno na dosadašnju praksu, servis mojeRačun i u 2021. aktivno nastavlja razvijati nove, svima dostupne usluge. Do kraja godine predstavit će uslugu PIS – iniciranje plaćanja direktno iz računovodstvenog softvera i AIS – uslugu informiranja o promjenama na računu koje će se automatski učitavati u trenutnom vremenu u računovodstveni softvere. Korisnici više neće učitavati izvode za prethodni radni dan, već će se promjene po poslovnim računima bilježiti  u svakom trenutku unutar poslovnog dana. Time će, uz aktivnu primjenu i ranije navedenih rješenja, omogućiti svojim korisnicima  automatizaciju poslovnih procesa i potpunu digitalizaciju poslovanja.

Objava Servis mojeRačun među najuspješnijim ICT tvrtkama u Hrvatskoj 2020. pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Rezultate istraživanja o daljnjoj digitalizaciji tvrtki u Hrvatskoj za vrijeme pandemije, Mihelčić iz Business Media Group opisala je u intervjuu – kako je pandemija Covida 19 utjecala na digitalizaciju B2B prodaje i poslovanja. Istraživanje nastalo u suradnji s Proagom, možete preuzeti ovdje.

Kakve je promjene u komunikaciji unijela pandemija u vašu grupaciju, posebice u prodaji?

I prije pandemije Business Media Group je nastojala konstantno unaprjeđivati svoje kanale prodaje. Korespondencija s našim klijentima odvija se i preko tradicionalnih kanala prodaje, poput telefonskog call centra ili uživo, ali i već duže vrijeme preko novijih, odnosno on-line. Primjerice, poziva preko skype-a, društvenih mreža, zoom-a, newslettera, whatsapp-a, e-maila. Tako da je pandemija zapravo samo malo pogurala statistiku prema njima, budući da su sastanci uživo stavljeni na čekanje.

Je li unatoč tome pogođeno vaše poslovanje?

Budući se, između ostalog, bavimo i organizacijom poslovnih evenata i poslovnom edukacijom, naravno da smo doživjeli veliki udarac, kao i svi ostali iz branše. Sve je zaustavljeno, no odmah smo se potrudili  ponudili evente i edukacije preko novih platformi koje ne zahtijevaju kontakt uživo.

Kakav je bio odaziv?

Odaziv je bio loš do osrednji, ljudi su se trebali naviknuti na novi oblik komuniciranja. Ipak je različito kada se na eventima uživo ljudi mogu družiti, popričati međusobno, razmijeniti osobno kontakte i dogovoriti poslove. Ovdje toga nije bilo, pa smo morali biti i u tome inovativni. 

Ukratko iz istraživanja

Istraživanje je provedeno u suradnji s konzultantskom kućom Proago slanjem anoniminh upitnika na e-mail adrese hrvatskih tvrtki tijekom perioda travanj-kolovoz 2021.:

• Većini hrvatskih tvrtki poslovanje je pogođeno osrednje, većina nije imala spreman web shop, te su njihovi klijenti prihvatili digitalni način komuniciranja, ali iz nužnosti
• Kao najviše razvijene digitalne kanale komunikacije u vrijeme pandemije, hrvatske tvrtke navode-društvene mreže, e-mail, zoom, teams meeting i telefon
• Kao pozitivne stvari u pandemiji u vezi digitalizacije B2B prodaje navode uštedu i bolju organizaciju vremena, smanjenje troškova reprezentacije, ponudu novih usluga, lakše do klijenata
• Kao negativne stvari u pandemiji u vezi digitalizacije B2B prodaje navode gubitak prisnijeg odnosa s klijentima, zanemarivanje terenske prodaje, težu prezentaciju noviteta
• Koliko su dodatno poradili na svom CRM-u (customer relationship management) u odgovorima navode kako su, uveli CRM software, ponudili su im dodatne popuste, odgovarali su brže na poruke klijenata, te jako radili na komunikaciji putem društvenih mreža
• Kao promjene koje je u komunkaciji pandemija unijela u hrvatske tvrtke navode kako se više slušaju, a manje gledaju, te brže komuniciraju s klijentima

Znači većina nije bila baš zadovoljna prelaskom na on-line?

Iako smo se trudili podići kvalitetu, uvesti dodatne sadržaje i nove predavače, brojke govore same za sebe. Mi nismo bili zadovoljni organizacijom i odazivom na on-line edukacije.

Odmah po najavi poslovnih edukacija uživo, rasprodani su do sada neviđenom brzinom. Primjerice naša, već tradicionalna, dvodnevna konferencija Superprodavač koja će se održati u studenom, uživo, u skladu s epidemiološkim mjerama- kontrolirani ulaz isključivo uz covid potvrdu ili važeći negativan PCR test, razmak, maske, dezinficijens, mjerenje temperature. 

Ljudima već jako nedostaju eventi uživo, na koje su navikli. 

Koje pozitivne stvari su se za vas dogodile u pandemiji?

Teško je vidjeti pozitivne stvari u svemu ovome, budući da pandemija još uvijek traje. No vidljivo je porasla konzumacija svih medija pa i naših poslovnih – portala www.racunovodstvo-porezi.hr, www.poslovni-savjetnik.com, www.portal-udruga. hr, te časopisa “Računovodstvo i porezi u praksi” i “Udruga.hr”. Pogotovo zato jer u njima navodimo moguća rješenja i izlaze iz ove krizne situacije.

Onaj tko je bio i prije spreman na e-poslovanje i nove kanale prodaje nije znatno osjetio krizu?

Krizu smo osjetili svi, no manje oni koji su imali spremne internet trgovine i bili spremni na nove načine komunikacije s klijentima.

Najveći izazov bio nam je odgovoriti na znatno veću potražnju za poslovnim savjetovanjem od strane poduzetnika koji su vapili za uputstvima o održivosti svog poslovanja za vrijeme lockdown-a.  

Jesu li se značajnije promijenili upiti poduzetnika koje poslovno savjetujete?

Najviše upita bilo je vezano za državne mjere zbog uvođenja lockdown-a, odnosno kako isplivati iz ove situacije i zadržati poslovanje. Na žalost smanjen je broj upita vezan uz pokretanje novih poslovnih projekta, no i taj se trend iz 2020. godine ponovno polako mijenja. Život i posao moraju ići dalje.

Koja je bila vaša glavna poslovna briga izbijanjem pandemije?

Nismo znali kako će se sve odraziti na poslovanje i kakav će zamah imati ekonomska kriza. Tako da nam je glavna briga bila zadržavanje likvidnosti i broj zaposlenika, od kojih mnogi rade od pokretanja poslovanja, znači već skoro 20 godina. I naravno, isplata plaća i dobavljača na vrijeme, kao i uvijek do sada.

Jeste li možda razmišljali i o proširenju vašeg poslovanja, unatoč pandemiji?

Unatoč nepovoljnom trenutku, pogotovo za turizam i poslovna putovanja, ponudili smo, kao nadogradnju našem poslovanju mogućnost dugoročnog najma luksuznih stambenih nekretnina na području Zagreba poslovnim ljudima. Čak i u ovo vrijeme, ugled i poznanstva koja smo stjecali tijekom dva desetljeća poslovne karijere dali su rezultata i u ovom projektu.

Kakvi su daljnji planovi za Business Media Group?

Održati nivo poslovanja koji jamči i sigurnost radnih mjesta naših vrijednih zaposlenika. Odnosno nastaviti s našim tradicionalnim poslovnim eventima, bilo u digitalnom obliku ili uživo. I dalje biti oslonac poslovnoj zajednici, pogotovo malim poduzetnicima koji pokreću gospodarstvo svih zemalja, ne samo Hrvatske, a kojima naš savjet puno puta zlata vrijedi, pogotovo u izazovnim vremenima.

Razgovarao: Goran Jungvirth; Istraživanje možete preuzeti ovdje.

Objava Sandra Mihelčić, Business Media Group: kupci su navikli na nove kanale prodaje pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Umjetna inteligencija, gaming i književnost samo su neke od tema koje će regionalni stručnjaci predstaviti na 14. Weekend Media Festivalu koji i ove godine donosi aktualne trendove iz struke. Najbolji Weekend održat će se u Rovinju od 23. do 26. rujna na dobro poznatoj lokaciji, u staroj Tvornici duhana uz slogan #živioživot.

Razvoj novih naprednih tehnologija utječe na sva područja ljudskog djelovanja, a od onoga što ne razumijemo često nas hvata strah. Jesu li ljudi suvišni u srazu sa sve naprednijom umjetnom inteligencijom ili nam je ona zapravo potrebnija neko ikada? Je li digitalna revolucija već gotova ili zapravo tek počinje znaju Marko Lukičić, direktor tvrtke Acquaint, poznati hrvatski astronom i voditelj Zvjezdarnice Višnjan, Korado Korlević i Sašo Dimitrijevski iz Pristopa. Pokušat će odgovoriti na aktualno pitanje “Trebamo li se bojati umjetne inteligencije”, a panel moderira programer, znanstvenik i poduzetnik Davor Runje (CISEx).

Ljubitelji videoigara sigurno neće propustiti panel “Kako je gaming promijenio svijet?” na kojemu će osnivač i izvršni direktor Two Desperadosa Vojislav Milutinović, izvršna menadžerica Srpske asocijacije industrije video igara Kristina Janković i direktor i osnivač Nanobita Alan Sumina objasniti važnost gaming industrije. Panel moderira Jovana Tomić (Comms Coach), domaćin panela je Boško Đorđević (GRAND GAMING OPEN / Games.con), a sudionici će imati priliku čuti sve o karakteristikama modernih videoigara i saznati ima li u svijetu gaminga mjesta za marketinške stručnjake.

Poduzetnici nemaju pozitivan imidž u hrvatskom društvu. Tako barem tvrdi istraživanje Ekonomskog instituta prema kojem je ova tvrdnja istinita za čak trećinu ispitanih studenata ekonomije. Je li moguće da stigma pretvorbe i privatizacije i danas kreira ključni dojam o djelu društva koji se u razvijenim državama smatra pokretačem razvoja? Ili se radi o problemu kompleksnije prirode i posljedici specifičnog kulturološkog naslijeđa? O ovim će pitanjima raspravljati predsjednik udruge Glas poduzetnika Hrvoje Bujas, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mihael Furjan i prof. dr. sc Stjepan Orešković (M+ Grupa) u panelu “Poduzetnik: državni prijatelj broj jedan” koji moderira zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović.

Oni koji uživaju čitajući dobru knjigu ne smiju zaobići panel “Čitaj me nježno”. Spisateljica i sveučilišna profesorica Julijana Matanović i hrvatski akademik, književnik i prevoditelj Pavao Pavličić, najbolje razumiju ulogu književnosti u suvremenom društvu. Govorit će o izazovima s kojima su današnji pisci suočeni kao i o ulozi dobrog PR-a u uspjehu književnog djela. Panel će moderirati Dražen Ilinčić, pisac i novinar HRT-a.

Ovogodišnji #Weekend14 prilagođen je novim okolnostima. Uz osiguranu kotizaciju, uvjet za ulazak na Weekend Media Festival je EU digitalna COVID potvrda koju mogu dobiti sve osobe koje su cijepljene cjepivom protiv bolesti COVID-19, odobrenim od strane Europske komisije, osobe koje imaju negativan nalaz PCR ili antigenskog testa te osobe koje su preboljele bolest COVID-19 180 dana od datuma pozitivnog PCR testa. Antigenski, tzv. brzi test, bit će moguće obaviti na samom ulazu u prostor stare Tvornice duhana.

Objava Još samo jedan vikend do Weekend Media Festivala pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Neizvjesno vrijeme koje je pandemija donijela izazvalo je ozbiljne poremećaje u lancima opskrbe. Dugi rokovi isporuke, skok cijena sirovina i materijala, otežani transportni putovi, nestašice… Sve to su izazovi s kojima se tvrtke suočavaju u svom redovnom poslovanju. Kako bi mogle realizirati svoju prodaju i proizvodnju, dodatni pritisak izvršen je na nabavu čiji je zadatak omogućiti pravovremenu dobavu potrebnih resursa.

Ono što je posebno važno za nabavnu djelatnost jest to da je ipak u ovim uvjetima nabava prepoznata kao ključna karika u uspješnosti poslovanja, a ne samo kao generator troškova.

Moderna nabava je agilna i strateški orijentirana

Nabavi kroz ruke u proizvodnim tvrtkama prođe oko 60-70% ukupnih troškova. Zbog toga nas ne čudi pojačani interes uprave za ovo područje jer nabava baš uslijed krize pokazuje da je daleko više od odjela koji procesuira narudžbe i radi na smanjenju troškova. Moderna nabava i te kako postaje agilna, strateški orijentirana sa sve više digitaliziranim operativnim aktivnostima, a od nabavljača se traže nove kompetencije i vještine.

U zadnje vrijeme sve je više otvorenih pozicija u području nabave te kvalitetni nabavni stručnjaci postaju traženi kadar na tržištu. Prema podacima portala Moj posao ove godine objavljeno je više od 200 oglasa za poslove u nabavi, što je čak 28% oglasa više u odnosu na prošlu godinu.

Jedinstveni na tržištu

Kako se mijenja okvir same nabavne funkcije mijenjaju se i potrebne kompetencije i vještine nabavljača. Danas se traže djelatnici koji su vješti pregovarači, dobri analitičari, brzi u donošenju odluka, spremni na promjene i sl. Stoga je na tržištu već 5 godina prisutan program Nabavna akademija u 3 modula koji pokriva upravo navedena znanja i vještine. Ovaj jedinstven program na tržištu do sada je prošlo preko 200-tinjak nabavljača, a trenutno su u tijeku upisi polaznika 10. generacije.

Program je koncipiran u 3 modula. Operativna nabava, strateška nabava te kontinuirana poboljšanja u nabavi. Radi se u manjim grupama, vrlo interaktivno, s primjerima iz prakse. Više o samom programu, načinu rada te iskustvima polaznika možete pronaći na na www.nabavna-akademija.com.hr

Objava Nabava je prepoznata kao ključna karika u uspješnosti poslovanja pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Poduzetnički put Marka Emera, predsjednika Uprave servisa Moj-eRačun, započeo je još u studentskim danima, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća, kad je krenuo s razvojem prvih softvera za evidenciju radnog vremena. Logičan korak, s obzirom na to da je još 80-ih od dijelova slagao prva računala i pisao prve programe.

Iako mu je danas core business razvoj digitalnih poslovnih rješenja, svaki slobodan trenutak provodi u zraku jer je pilot i zaljubljenik u zrakoplovstvo. Svojedobno je, naime, organizirao i dvije velike utrke akrobatskih aviona, Adria Air Race u Zadru 2011. i istoimeni spektakl u Zagrebu godinu poslije, koje je prenosio i Eurosport. Ovim utrkama prethodio je Zagreb Air Show, kada je obilježena stogodišnjica zrakoplovstva u Hrvatskoj, u organizaciji Aerokluba Zagreb, kojemu je tada predsjedao. Danas je, ipak, najčešće u medijima zbog uspjeha njegovih kompanija koje, iako se se bave različitim segmentima poslovanja, imaju zajednički temelj – povećanje efikasnosti kroz digitalizaciju.

Kako maksimizirati tu korisnost digitalizacije, otkrio je u intervjuu za časopis Poduzetnik.

Davnih 90-ih ušli ste u još nepostojeću IT industriju u Hrvatskoj. Gotovo čitav život razvijate ideje o softweru. Prešli ste desetke tisuća kilometara ne bi li uvjerili kupce da ono što nudite poboljšava procese poslovanja. Gledajući danas s ove distance, jeste li u tome uspjeli?

Desetke tisuća kilometara godišnje za eRačun, no dodajmo tu i da sam preletio svijet uzduž i poprijeko sudjelujući na sajmovima s Vibe Solutionom, softverom za kontrolu leta, koji je proglašen najboljim na svijetu prema ocjeni Međunarodnog udruženja kontrole leta (IFATCA) u Kostarici 2019. godine. Koliko je važno ovo postignuće govori i informacija da su ocjenjivana rješenja iz više od 130 zemalja, članica IFATCA-e, koja okuplja 50.000 stručnjaka iz sektora zrakoplovstva i kontrole zračne plovidbe. Bilo bi neumjesno da govorim o tome jesam li uspio u smislu onoga što se percipira nekim ostvarenjem poduzetničkog sna, ali ako me pitate jesam li zadovoljan onime što svakodnevno stvaramo, subjektivno mogu reći da jesam. Zadovoljan sam i načinom na koji korisnici naših usluga sudjeluju u kreiranju finalnih proizvoda i činjenicom da rado sudjeluju u testiranju novih. Kada tako sumiram, vjerujem da smo uspjeli, ali isto tako sam svjestan koliki je put još pred nama u procesu digitalne transformacije hrvatskoga gospodarstva.

Niste odustajali ni u trenutku kad su svi oko Vas govorili da odustanete. Zašto ste bili vizionar, što Vas je to guralo naprijed?

Vjerujem u ono što radim i, srećom, okružen sam ljudima koji su mi po tome slični. Kada smo ušli na tržište, prošlo je već sedam godina od prvog poslanog eRačuna, a da o tome uopće nije postojala svijest u poslovnom svijetu. Krenuli smo od nule, održali stotine edukacija na kojima je prvim polaznicima sigurno bilo teško vizualizirati kako bi trebala ići ta razmjena podataka iz računala u računalo i zašto u toj jednadžbi e-mail nije siguran kanal dostave. Odustajanje nije bilo opcija jer smo, prije svega, bili svjesni da je eRačun na razini cijele EU prepoznat kao temeljni dokument kojim će se pokrenuti digitalizacija administrativnog poslovanja s ciljem povećanja konkurentnosti čitavog Starog kontinenta. Zaboravljamo na činjenicu da smo, kao zemlja članica, dio europskoga gospodarskog tržišta, a kroz eRačun omogućila se elektronička razmjena računa u svim zemljama članicama. Plastično objašnjeno, računovodstveni softver tvrtke u Njemačkoj “čita” eRačun tvrtke iz Hrvatske, a razmjena računa traje nekoliko sekundi i primatelj ga, umjesto prepisivanjem, jednim klikom učitava u svoj program. Odustajanje bi u tom smislu značilo da smo se pomirili sa životom, odnosno radom u srednjem vijeku, dok najrazvijenije zemlje već odavno uživaju benefit automatizacije poslovanja kroz primjenu digitalnih rješenja. Poznata poslovica kaže: “Jao onomu tko košaru plete kao njegov otac…” Moramo ići naprijed, moramo biti bolji svaki dan u odnosu na prethodni, samo to nam osigurava uspjeh. Moramo se mijenjati kako bismo preživjeli.

U proteklih 7 godina kompanija je postala sinonim za transformaciju digitalnog poslovanja. Iza Vas je novi uspjeh. Od ožujka 2021. servis Moj-eRačun ima novog većinskog vlasnika. Slovenski equity fond ALFI PE, kojem je najveći investitor EIF, kupio je vlasnički udio. Koliko je teško/lako voditi pregovore kod ovakvih ulaganja?

Prije svega, iznimno smo ponosni da nas je najveći slovenski PE fond uočio na tržištu, kao i potencijal koji kompanija tek treba ostvariti. S partnerom kojem je EIF najveći pojedinačni investitor, a ostali članovi su slovenski i hrvatski mirovinski fondovi, zasigurno se šalje jasna poruka tržištu koliko je servis Moj-eRačun stabilna i kvalitetna kompanija. Sami pregovori nikada nisu ni lagani ni jednostavni, no ako postoji jasan interes i čista slika, kad imate zajedničku viziju i jasnu strategiju u kojem smjeru bi se trebali razvijati i tržište i kompanija, a dodajmo k tomu i jasnu sliku kako će se digitalna rješenja razvijati i koristiti u bližoj budućnosti, onda se partneri vrlo lako dogovore.

Nitko ne odbija preuzimati eRačune, odbija ih se ispravno obrađivati ili, da se još preciznije izrazim, postoji otpor u mijenjanju ustaljenih poslovnih procesa pa se eRačuni ispisuju, ručno prepisuju u računovodstvene programe, potom pospremaju u registratore i tako jednom knjigovođi koji, primjerice, knjiži svega 120 računa mjesečno, kradu dva tjedna godišnje. Ili, recimo, na milijun i 250 tisuća računa koji mjesečno proknjiže knjigovođe u Hrvatskoj, gubitak vremena na prepisivanje podataka bio bi i do 160.000 sati godišnje. Pitao bih kolege menadžere, kolika je vrijednost tog bespotrebnog rada? Nikakva!

Od siječnja 2021. započelo je ono što je Europska komisija nazvala digitalnim desetljećem Europe. Jeste li i kako uspjeli uvođenjem eRačuna utjecati na konkurentnost?

Kao najraširenija knjigovodstvena isprava na svijetu, eRačun je pokretač digitalizacije poslovanja, ali je tek jedan od segmenata. Digitalna transformacija procesa nikako ne završava samo razmjenom eRačuna, već i elektroničkom obradom, knjiženjem, plaćanjem i, u konačnici, eArhivom. To znači da ne možemo zamijeniti jedan dokument ili jedan proces i smatrati to unaprjeđenjem poslovanja jer digitalizirani proces nudi mogućnosti koje ne postoje u papirnatom svijetu i treba ih iskoristiti za stvaranje napretka. Korisnici koji su uvođenje eRačuna napravili na ispravan način i digitalizirali cijeli end-to-end proces, iskoristili su digitalnu transformaciju kako bi potpuno izbacili papir i tako smanjili troškove i ubrzali procese. Svakako treba naglasiti da su one tvrtke koje su ranije uvele eRačun uglavnom provele i digitalizaciju procesa obrade i ovjere eRačuna kroz mojDMS, sve aktivnije koriste i nove usluge, primjerice mojBI i to je zapravo jedna od glavnih poluga digitalne transformacije: jedan transformacijski projekt uvijek stvara preduvjete za sljedeći.

Vaš fokus nikada nije bio jedan dokument ili jedan segment poslovanja. Što Vas to izdvaja od drugih?

Često u tvrtkama čujemo “mi imamo riješene eRačune”, a to “riješeno” znači da imaju mogućnost poslati eRačun, i to i čine, jednom ili nekoliko puta mjesečno. To nije digitalizacija, to je bespotrebno, ludo trošenje resursa. Kako biste digitalizirali poslovanje i izvukli maksimalni benefit iz korištenja eRačuna, potrebno je gledati šire i koristiti kompletnu paletu digitalnih usluga. Tek tada se osjeti prednost digitalizacije u njenoj punoj vrijednosti. Kao informacijski posrednik, omogućili smo korisnicima povezivanje eRačuna s drugim eDokumentima u vrijednosnom lancu nabave, kao što su eNarudžbenice i eOtpremnice, a u financijskom vrijednosnom lancu tu su eOpomene. Kao softverski proizvodi namijenjeni digitalnoj transformaciji procesa vezanih uz eRačune, između ostalog likvidaturu i pohranu, tu su mojDMS i mojeArhiv. Jedini omogućujemo automatizirane informacije o blokadi kroz sustav mojBI. Zamislite, unosite podatke za eRačun, a sustav vam automatski javi da je kupac od tog i tog datuma u blokadi i možete odlučiti hoćete li nastaviti sa slanjem eRačuna. Doslovno vam je dana mogućnost da u tom trenutku donesete najbolju poslovnu odluku. Elektronički račun i njegova primjena, recimo, tvrtkama u Hrvatskoj danas omogućuju da si osiguraju financiranje, bez ikakve papirologije, čekanja i dokazivanja kreditne sposobnosti. Prvi put u Hrvatskoj imamo dostupno direktno financiranje, ono što se vani zove peer-to-peer, i to kroz platformu PlatiMe na kojoj se susreću oni koji žele prodati račun i oni koji imaju novac da ga kupe. U digitalnom prostoru platforme izloženi eRačun, na čiju naplatu bi inače čekali 30, 60 ili više dana, postaje gotov novac koji tvrtka odmah može iskoristiti za nastavak poslovanja ili za dodatna ulaganja u poslovanje, i to samo u nekoliko trenutaka ili, bolje rečeno, jednim klikom.

Očekujete li obvezu eRačuna za sve poslovne subjekte? Zašto se to kod nas smatra nametom?

Mi smo pripremili infrastrukturu za obavezan eRačun između poslovnih subjekata. Podsjetit ću da smo još 2014. godine počeli razvijati Moj-eRačun mrežu koja danas broji više od 360 ERP i računovodstvenih softvera, čime je već stvoren prvi preduvjet da oko 300.000 tvrtki u Hrvatskoj šalje i prima eRačune direktno iz programa u program. Danas većinu naših korisnika čine upravo tvrtke koje putem servisa Moj-eRačun mjesečno razmjenjuju oko milijun i pol eRačuna i pratećih dokumenata, dok su brojke na strani javnog sektora oko 250.000 mjesečno. Prema tome, za dobar dio privatnog sektora obavezan eRačun neće biti nikakav bauk. Nametom ga mogu smatrati isključivo subjekti koji su ga, zbog poslovanja s javnim i sektorskim naručiteljima morali uvesti, ali nisu imali interes naučiti kako iz njega izvući maksimalnu korist jer i dalje pretipkavaju račune.

Kao strukturirani elektronički dokument (XML), eRačun se učitava ili preuzima direktno u računovodstveni softver. Taj dokument je ono što se kolokvijalno naziva originalom računa i kao takav se, prema odredbama čl. 10. st. 1. Zakona o računovodstvu, kao izvorni digitalni dokument i čuva. Između ostalih, eRačun uređuju i Zakon o elektroničkoj ispravi te Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi koji je nedvojbeno definirao eRačun kao račun koji je izdan, prenesen i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku koji omogućuje njegovu automatsku i strojnu obradu, što znači da ga se u tom formatu ne samo zaprima, nego i knjiži, likvidira i pohranjuje na propisani period čuvanja. Evo primjer; većina osoba koje pretipkavaju eRačune imaju kod kuće perilicu za posuđe ili rublje i koriste je, a u uredu, ne koriste “perilicu”, već “peru na ruke”, iako i za učitavanje računa treba samo jedan klik.

Najavili ste uvođenje “real-time invoice reporting”. O čemu je riječ i kada se očekuje da će se uvesti?

U smislu gospodarskog oporavka očekivano je da se eRačun u gospodarstvu automatski integrira s poreznim nadzorom u stvarnom vremenu, kao što će to uskoro učiniti Slovenija, gdje je zakon o obaveznom eRačunu u B2B sektoru trenutno u pripremi. Italija, Portugal i Mađarska već provode „real-time invoice reporting”  i bilježe izvrsne rezultate. Uvođenjem zakona o eRačunu u privatnom sektoru, te poreznim nadzorom u stvarnom vremenu, Hrvatska bi trebala osigurati bolju integraciju poslovanja poduzetnika i državne uprave; primjerice, moguće je ukidanje mjesečnih, kvartalnih i godišnjih izvještaja u sadašnjem obliku. Osim što bi tom razmjenom informacija s poduzetnicima u strukturiranom obliku država smanjila administrativno opterećenje svih dionika, uvela bi veći nadzor nad vlastitim prihodima kroz veću poreznu disciplinu poslovnih subjekata, odnosno pošteniju naplatu poreza, a to bi u konačnici značajno utjecalo na jačanje gospodarstva i povećanje konkurentnosti domaćih poduzeća.

Ne obazirete se na prepreke ili nerazumijevanje institucija. Imate li strah od nečeg novog, poznatog ili nečega što može promijeniti naš način života?

Strah kao osjećaj ne poznajem u biznisu. Moguće se bojati samo onoga što ne znaš, a ja se svaki dan trudim učiti, svladati ili barem razumjeti ono s čime se suočavam. Inovacije koje sam ponudio tržištu nastale su kao rješenje na problem s kojim sam se, kao poduzetnik, susreo u poslovanju. Poznata je priča da sam na ideju o eRačunu došao na autoputu kada me nazvao klijent da mu hitno, preporučenom poštom, pošaljem račun. Oko mene je bila samo magla, naravno ni traga poštanskom uredu. U 21. stoljeću, s pametnim telefonima u džepu, umjetnom inteligencijom koja je sastavni dio naših života, trebao sam nasred autoputa A3, u magli gdje se ne vidi prst pred nosom, pronaći poštanski ured. Sam razvoj ideje išao je brzo i glatko, ono što je bilo teže je društvu, naviknutom na “kult pečata i papira”, objasniti prednosti tog strukturiranog dokumenta. Tu su utrošeni oni deseci tisuća kilometara i beskrajni radni dani koje ste spomenuli. Što se tiče samih institucija, ne mogu reći da smo kod bilo koje od inovacija naišli na čisto nerazumijevanje, prije bih rekao da im je trebalo možda malo više vremena da se i oni “poslože” na našu frekvenciju jer kod nas razvoj nikad ne spava. Već danas znamo što ćemo ponuditi sutra ili za dvije godine i koliko će to utjecati na dodatnu digitalnu transformaciju u službi jačanja hrvatskog gospodarstva.

Može li se i kako promijeniti gospodarska slika Hrvatske. Možemo li i kako pobijediti prosječnost? U svibnju 2018., u intervjuu za naš časopis, istaknuli ste kako je vrijeme da najveći izvozni “proizvod” prestane biti mlad čovjek.

Kada nekome date priliku, a ovdje ne govorim isključivo o novčanoj kompenzaciji, iako je ona bitna, nego im omogućite da stvaraju i razvijaju nove usluge, uvažavate njihovo mišljenje, ulažete u njihove edukacije, pustite ih da probaju pa, ako i padnu, potaknete ih da pokušaju ponovno, onda ste dugoročno stvorili budućeg poduzetnika ili poduzetnicu koji znaju da je dio igre nekad i izgubiti, ali da ne smiju gubiti samopouzdanje i “glad” za novim izazovima. Upravo kroz vlastito iskustvo suradnje s mladim, pametnim i ambicioznim osobama shvatio sam koliko smo bogata zemlja. Vrijeme je da prestanemo izvoziti ljude i počnemo izvoziti znanje; u svom mikrosvijetu to se maksimalno trudim i provoditi, no dio odgovornosti je i na samoj vlasti da se na tome počne strateški raditi jer ćemo inače izgubiti naš najvrjedniji resurs – ljude.

Objava Marko Emer, Moj-eRačun: Digitalizirani procesi preduvjet su napretka pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Span d.d., prva privatna hrvatska IT kompanija koja je u srpnju najavila izlazak na Zagrebačku burzu, nakon zaključenja prvog i drugog kruga  javne ponude dionica putem koje je Span ponudio 578.200 vlastitih dionica (29,5 posto), odredila je da će se ponuđene dionice prodati po konačnoj cijeni od 175 kuna, čime je postignuta maksimalna cijena dionice u ponuđenom rasponu. Ovaj podatak tvrtka je dostavila Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) te isti objavila na svojoj internetskoj stranici.

Pravo na sudjelovanje u javnoj ponudi imali su Spanovi zaposlenici i ostali ulagatelji (kvalificirani i i mali ulagatelji), uključujući sve hrvatske građane, koji su svoje ponude mogli predati u razdoblju od 6. do 10. rujna, uz cijenu po dionici u rasponu od 160 do 175 kuna. Svaki pojedini mali ulagatelj mogao je kupiti najviše 19.600 ponuđenih dionica, dok za kvalificirane ulagatelje nije bio određen najveći broj dionica koje su mogli kupiti putem Javne ponude. 

Objavnom konačnih rezultata javne ponude, u utorak 21. rujna, bit će poznato koliko dionica je ukupno prodano i koliki iznos su ulagatelji ukupno uplatili za ponuđene dionice. Očekuje se da će istog dana sve Spanove dionice, njih ukupno 1.960.000, biti uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze.

“U završnoj smo fazi procesa izlaska na Zagrebačku burzu. Očekujem da će to imati pozitivan efekt na hrvatsko tržište kapitala koje je potrebno dodatno ojačati uzimajući u obzir utjecaj koji ono ima na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Posebno me veseli što će naše dionice biti uvrštene upravo na Zagrebačku burzu – mi smo hrvatska kompanija, tu crpimo sva naša znanja i željeli smo biti izlistani upravo ovdje. Ojačani novim dioničarima ubrzat ćemo organski rast Spana na postojećim tržištima, ali i omogućiti nastavak širenja na međunarodna tržišta”, poručio je osnivač i predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović.

U posljednje tri godine Span grupa bilježi godišnju stopu rasta prihoda višu od 20 posto te je danas jedna od vodećih hrvatskih IT kompanija po prihodima i jedan je od najvećih izvoznika koji 70 posto svojih prihoda ostvaruje na međunarodnom tržištu. U suradnji s 40 međunarodnih partnera, posluje s više od 1200 klijenata na 100 tržišta smještenih na šest kontinenata, među kojima su vodeće regionalne i globalne korporacije. Grupu čine tri domaća društva – Infocumulus, Bonsai.tech i Trilix – te sedam društava u Sloveniji, Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj, Ukrajini, Azerbajdžanu i Švicarskoj. 

Kao vodeći stručnjaci za Microsoft tehnologije i vodeći regionalni Microsoft partner, Span nosi priznanje Microsoft Gold Partnera te je prva hrvatska kompanija koja ima osam Microsoftovih naprednih specijalizacija. Osim ulaganja u obrazovanje svojih stručnjaka, Span ima snažne odnose s vodećim regionalnim obrazovnim institucijama. Svojim radom i kompanijskim vrijednostima, kompanija želi biti primjer odgovornog i održivog poslovanja u Hrvatskoj.

Detaljnije informacije o inicijalnoj javnoj ponudi Spanovih dionica sadržane su u Javnom pozivu i Prospektu koji su dostupni na span.eu/investitori

Objava Cijena dionice Spana je 175 kuna pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Podružnice AIESECa u Hrvatskoj, AIESEC u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu i Splitu, ovog listopada po prvi puta organiziraju Business Future in Croatia, konferenciju namijenjenu mladim ljudima i poduzetnicima baziranim u Hrvatskoj. Konferencija će se održati 22. i 23. listopada, uživo u dva grada, Zagrebu i Osijeku. Prijave za besplatno sudjelovanje na konferenciji bit će otvorene sredinom rujna što se može pratiti na web stranici i Instagram profilu.

Širenje svijesti o uspješnim hrvatskim poduzetnicima i poduzetništvu općenito

Nakon uspješne konferencije početkom godine, AIESEC u Hrvatskoj odlučio je povećati svoje napore i organizirati veću i ozbiljniju konferenciju. Cilj Business Future in Croatia konferencije jest proširiti svijest o uspješnim hrvatskim poduzetnicima, osvijestiti mlade o poduzetništvu i potaknuti ih na ostanak u državi. Posebnost konferencije jest u tome što će sva četiri grada raditi na organiziranju predavanja i jednog panela koji će se održavati u isto vrijeme. 

Zainteresirani ljudi će moći popratiti predavanja uživo ako se nalaze u jednom od dva grada, a na društvenim profilima bit će objavljeni videi predavanja s konferencije nakon završetka.

– Nakon nekoliko godina AIESEC u Hrvatskoj organizira nacionalnu konferenciju na temu koju smatram iznimno relevantnom; Business Future in Croatia. Cilj konferencije je potaknuti mlade na poduzetništvo i postizanje iznimnih rezultata u državi. Pozivam sve skeptike da dođu i razuvjere se kako je moguće uspjeti u Hrvatskoj te one koje zanima poduzetništvo da nauče kako pobijediti konkurenciju, naučiti iz pogrešaka ili brendirati proizvod! – rekla je Martina Silov, predsjednica lokalnog odbora u Zagrebu

– Prvobitno bio član, a sada sam predsjednik organizacijskog odbora konferencije. Prošle godine u 6. mjesecu AIESEC Osijek krenuo je s organizacijom koja se na žalost nije mogla provesti u djelo radi pandemije. Iznimno mi je drago što su se ove godine odlučili priključiti Zagreb, Varaždin i Split jer je sinergija lokalnih odbora dokaz kako imamo dobru konferenciju. – rekao je Matej Švob, potpredsjednik za stvaranje partnerstava i sponzora i predsjednik organizacijskog odbora 

Svaka ideja vrijedi

Konferencija će obuhvatiti brojne predavače iz različitih sektora koji će svojim iskustvom studentima i mladima približiti izazove, prednosti i ukazati na učestale pogreške u poduzetništvu. Predavanjima se želi pokazati koje prilike čekaju i kako ih ljudi sami mogu stvoriti da postanu dio poduzetničkog svijeta. Također se želi staviti fokus na razne industrije i time pokazati kako svaka ideja vrijedi.

Udruga AIESEC Hrvatska je ogranak najveće studentske organizacije koja djeluje u 124 države a u Hrvatskoj postoji od 1953. godine. Djeluje kao najveća globalna mreža mladih, neprofitna i nevladina organizacija čiji je cilj potaknuti razvoj liderstva i drugih vještina ključnih za unapređenje mladih i time, poboljšanje svijeta. AIESEC je priznat od strane UN-a kao važna karika u lancu ostvarenja ciljeva održivog razvoja. Također, svojim djelovanjem je prepoznat kao platforma za stjecanje iskustava koja se cijene kod brojnih poslodavaca.

Objava AIESEC lokalni odbori organiziraju Business Future in Croatia konferenciju pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Uspješni hrvatski poduzetnici pravi su primjer dobrog liderstva! Rese ih glavne odlike poduzetnika lidera: odgovornost, marljivost i strast prema poslu.

Složni su oko toga stručnjaci koji se bave poduzetništvom, a koji će za dva tjedna s vodećim hrvatskim poduzetnicima sudjelovati na konferenciji Poduzetnički mindset: Lideri među nama.

Fran Mikuličić, poslovni trener i savjetnik

Poduzetnici su primjer liderstva s odgovornošću! Snose sve posljedice svojeg vođenja i svojih odluka – fizičke, mentalne i financijske. Prst upiru uvijek u sebe same. To je liderstvo! Pravi lideri i uspješni poduzetnici dijele niz osobina, uvjerenja, sposobnosti i navika. Ukazujući na to, potičemo poduzetnike na češća liderska promišljanja. Kada rastu kao lideri, uspješniji su kao poduzetnici, ističe poslovni savjetnik Fran Mikuličić, direktor tvrtke FM Consulting.

Dodaje kako se bit liderstva ne mijenja s vremenom. Glavne su vrijednosti lidera svevremenske, a oni svoje djelovanje prilagođavaju promjenama u društvu i tehnologiji. Neki od njih su i pokretači tih promjena.

Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra

Koncept liderstva blizak je poznatoj priči o pionirima koju smo neki slušali kao djeca. Pošten, iskren, odan, napredan, istrajan i radin – trebale su biti osobine kojima svatko od nas teži i koje nastoji u sebi prepoznati i izgraditi. Elementi liderstva koje je kod nas vjerojatno najteže razviti kroz obrazovanje i izvan njega, su visoka razina osobne odgovornosti i svijest kako bez rada i strasti teško može doći do ozbiljnih i trajno održivih rezultata. Razlog tome je poprilično urušen društveni sustav vrijednosti koji nikada ozbiljno nije okrenuo leđa neodgovornosti i gdje se gotovo slavi uspjeh preko noći, kazao je dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra.

Ističe da je obveza obrazovnog sustava izgradnja kvaliteta nužnih za liderstvo. Kako bi se u tome uspjelo, nekada je potrebno i plivati protiv struje. Dekan Algebre pojašnjava kako se na tom učilištu već pet godina razvijaju studiji koji propituju te mijenjaju sustave vrijednosti, kako studenata, tako i nastavnika. Smatra da je jedino takvo obrazovanje studentima dobar put prema potentnim budućim karijerama.

Razvoj liderskih vještina ne smije stati s krajem formalnog obrazovanja.

Mirta Fraisman Čobanov, poslovna trenerica i psihoterapeutkinja

„Još uvijek postoji velik prostor za napredak što se tiče razvoja liderskih vještina kod poduzetnika i poslovnih ljudi u Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko godina sve se više razvija svijest o tome kako doista postoje znanja i vještine koje nam mogu pomoći u uspješnijem vođenju ljudi i kompanija, te kako ulaganjem u razvoj liderskih vještina možemo postići bolje poslovne rezultate i istovremeno povećati zadovoljstvo zaposlenika. Istraživanja su pokazala kako je najčešći razlog odlaska kvalitetnih ljudi iz kompanija upravo nezadovoljstvo prvim nadređenim. Stoga, ulaganjem u edukaciju voditelja i menadžera te poboljšanje njihovih liderskih vještina, među ostalim, osiguravamo i zadržavanje ključnih zaposlenika, što je dugoročno važno za stabilnost poslovanja”, rekla je trenerica liderstva i psihoterapeutkinja Mirta Fraisman Čobanov, vlasnica Partus akademije.

Na konferenciji Poduzetnički mindset, koja će se održati na Visokom učilištu Algebra u utorak 28. rujna 2021. godine, o svojim će liderskim iskustvima govoriti, među ostalima, Mate Rimac, Silvio Kutić, Renato Radić, Anita Letica i Mila Litvinjenko, Lada Tedeschi, Matija Kopić, Dario Marenić, Ivan Ante Nikolić, Josipa Majić, Jasminka Horvat Martinović, Jakov Urbanke i drugi.

Kao cjelodnevno događanje, u okviru partnerstva s konferencijom Poduzetnički mindset, Algebra u utorak 28. 9. organizira svoj Leadership Talent Turnir koji promišlja temu poduzetništva i fokusiranog vođenja timova i projekata nastavljajući s tradicijom dodjele stipendije za najbolje. Broj timova je ograničen, a nagradne stipendije za Algebrine edukacije kreću se u rasponu od 20.000 do 60.000 kuna. Više o L-T turniru i mogućnost prijave, pronađite na Algebra MBA Leadership Turnir.   

Konferenciju Poduzetnički mindset organizira medijska platforma Poduzetnik, a programski partner je EY Hrvatska.

Objava Glavne odlike poduzetnika lidera: visoka razina osobne odgovornosti, marljivost i strast prema poslu pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

ALTPRO-ovo dugogodišnje ulaganje u razvoj inovativnih proizvoda i njihov plasman na brojna tržišta nagrađeni su priznanjem Zlatni ključ za najinovativnijeg izvoznika u 2020. godini. Dodjeljivanjem Zlatnog ključa,  ALTPRO-u i ostalim dobitnicima odaje se priznanje za mukotrpan rad u prodaji i izvozu na strana tržišta. Nagradu za najinovativnijeg izvoznika preuzeo je direktor ALTPRO-a, Zvonimir Viduka. 

Svečana dodjela nagrada održana je 01.09.2021. u Hotelu Westin, na 16. konvenciji Hrvatskih izvoznika pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Svečanosti su prisustvovali, u ime Vlade RH, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić te brojni predstavnici institucija kao i predstavnici najuspješnijih izvoznih tvrtki.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja naglasio je da izvoznici doista zaslužuju posebno mjesto u hrvatskom gospodarstvu, a da njihova efikasnost i konkurentnost na međunarodnom tržištu pokazuje snagu hrvatskog gospodarstva. Predsjednik HIZ-a Darinko Bago istaknuo je da izvoznici, koji čine 15 posto ukupnog broj poduzeća, zapošljavaju 51 posto od ukupnog broja zaposlenih, ostvaruju 57 posto investicija te 67 posto prihoda od prodaje. Apostrofirajući da je jedan od temeljnih uvjeta za rast i prihvaćanje novih tehnologija obrazovna struktura građana, Bago je upozorio da bi Hrvatskoj za provođenje digitalne transformacije tako moglo nedostajati i IT stručnjaka.

Kako riješiti takve izazove te koji je recept za uspjeh i titulu “najinovativnijeg izvoznika”, otkriva nam Zvonimir Viduka, direktor ALTPRO-a.

Nagrađeni ste Zlatnim ključem za najinovativnijeg izvoznika za 2018. godinu i sad, za 2020. godinu. Što mislite, što je najviše doprinijelo tom priznanju?

Najviše je doprinijela naša predanost filozofiji “inovativnost je način (p)ostajanja konkurentnim na tržištu”. Mi smo usko specijalizirana i u svjetskim razmjerima mala tvrtka čija snaga je upravo u toj fleksibilnosti i mogućnosti brzog odgovara na razne izazove. To je ono što kupce dovodi i zadržava kod nas. Iz tog razloga smo danas prepoznati na globalnoj razini u našoj industriji i dalje nastavljamo raditi u tom smjeru.

Prošle ste godine također dobili nagradu Zlatni ključ za najboljeg izvoznika u Indiji, kako ove godine napreduje suradnja s Indijom i radi li se na novim projektima u Indiji i Kini?

Suradnja s Indijom i Kinom nikada nije išla bolje. Dok u Kini opremamo monorail, metro ili tramvajske linije našim kontrolno upravljačkim sustavima, u Indiji se radi o velikom obujmu posla na klasičnim prugama koje se grade nevjerojatnom brzinom. Indija u godinu dana sagradi jednako onoliko kilometara koliko Hrvatska ukupno ima kilometara pruga jest podatak koji dovoljno govori o njihovoj orijentaciji na željeznicu. To nam je jedna dugoročna perspektiva i za druge proizvode. Upravo sada završavamo certifikaciju jednog novog proizvoda za indijsko tržište čije prve isporuke kreću u listopadu.

Kakvi su Vam planovi da zadržite titulu “najinovativnijeg izvoznika”, pripremate li nove inovativne proizvode i nova izvozna tržišta?

Sajam InnoTrans 2022. će nam biti najbitniji do sada jer ćemo upravo na toj svjetskoj smotri predstaviti čitav niz novih proizvoda na kojima smo radili u ovo doba pandemije. Novi sustav za automatsko zaustavljanje vlakova, novi sustav detekcije vlakova kojim dolazimo u apsolutni vrh naše industrije te novi, manji proizvodi koje smo radili specijalno za pojedine kupce će biti izloženi. Očekujemo veliki interes jer smo proizvode razvijali i za opće potrebe kupaca kao i za specifične. Zato smo i dobili od sajma InnoTrans posebnu poziciju u novo sagrađenoj hali u kojoj se okuplja krema naše industrije. To je velika potvrda našeg dobrog rada i kontinuirane inovativnosti.

Što vidite kao najveći izazov u daljnjem rastu tvrtke i imate li problem s manjkom kvalificirane radne snage poput IT stručnjaka i sličnih zanimanja? 

Trenutna situacija na tržištu rada, a i tržištu komponenti nije sjajna. Uz manjak stručnjaka na području softvera i hardvera, duge rokove isporuke ključnih komponenti kao i poremećene dobavne lance uslijed pandemije, nije lako planirati. No, smatramo da će se uskoro trendovi promijeniti te da ćemo biti u mogućnosti u potpunosti normalizirati poslovanje i vratiti se na pretpandemijsko doba. Za nas je ovo razdoblje dobro prošlo, nije bilo većih poremećaja, no za neke naše suradnike situacija nije bila dobra. Sve u svemu, gledamo naprijed uzdignute glave i nastavljamo po istom receptu.

Objava ALTPRO dobitnik Zlatnog ključa za najinovativnijeg izvoznika u 2020. godini pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

To da su La Canntina proizvodi vrhunske kvalitete, prepoznali su već svi zaljubljenici i potrošači CBD proizvoda. No, La Canntina je prvenstveno lanac samoposlužnih aparata te multi brand store u kojem možete pronaći razne CBD proizvode kao što su CBD cvjetovi i ulja, s kompletnom ponudom jednog head shop-a: papiri za motanje, fiteri, mrvilice, bongovi i ostalo. Samoposlužni aparati dostupni su 24/7, što znači da proizvode možete nabaviti u bilo kojem trenutku dana ili noći pa je oduševljenje svih korisnika zbog dostupnosti i pristupačnosti time i veća. U današnje vrijeme kada želimo proizvod odmah ovakav način kupovine svima predstavlja zadovoljstvo.

Franšiza La Canntina samoposlužnih trgovina kombinacija je dizajna, zvuka, funkcionalnosti, kvalitete i beskontaktnog načina kupovine koja je do sada  privukla tisuće kupaca i učinila ovaj maloprodajni lanac jednim od najpristupačnijih i najbrže rastućih u ovoj industriji u Hrvatskoj. Top lokacije u Zagrebu su na adresama Strossmayerov Trg 8, Savska 19 i Savska cesta 196/3 te Ul. Alda Colonnella 7a u Rijeci koje su pristupačne svima, a ovo ljeto otvoren je i novi La Canntina shop u Dubrovniku na adresi Iva Vojnovića 71b. 

Ekspanzija se nastavlja

“Vlasnik franšize La Canntina može postati svatko s interesom za ovakvu vrstu ulaganja i poslovanja. Koncept poslovanja sa samoposlužnim aparatima podrazumijeva da ste sam sebi šef, zaposlenici nisu potrebni jer se sve temelji na samoposluživanju. Početna ulaganja su minimalna, a već od prvog dana mogu se očekivati prihodi jer postoji velika zajednica obožavatelja CBD proizvoda i La Canntina branda.” ističe suvlasnik La Canntine Group, Marjan Jakobac.

Ekspanzija se nastavlja i uskoro će se moći pronaći na još top lokacija u raznim hrvatskim gradovima.

Najbolje lokacije za pokretanje La Canntina franšize su pješačke zone, ulice u kojima se promet odvija usporeno, zatim turistički punktovi, ali i trgovački centri u kojima su prolaznici već pripremljeni za kupnju. Dizajnirani su za jednostavno postavljanje i pristupačno korištenje te je model franšize La Canntina najbrži način da osigurate svoj ulaz u industriju vrijednu 22 milijarde dolara.

“Ovakav model poslovanja podrazumijeva minimalno  vremensko ulaganje za vlasnika, svega 10-15 sati tjedno, a inicijalna investicija ovisi o veličini same prodajne lokacije i broju samoposlužnih aparata te se kreće se od 15.000- 20.000 eura.”, dodaje Marjan Jakobac.

Od samog početka otvaranja poslovanja i franšize, od La Canntina tima dobiva se podrška i potrebna obuka u svim segmentima poslovanja. Dakle, ne kreće se od nule – dapače. Nakon inicijalnog uloga, od La Canntine dobivate savjetovanje, upute i pomoć kod odabira lokacije te uređenja prostora, samoposlužne aparate pune robe spremne za korištenje, pravo na korištenje vizualnog identiteta i branda La Canntina, uključenost u marketinške aktivnosti La Canntine, pristup asortimanu čime garantirate kvalitetnu ponudu i sjajnu reputaciju brenda.

“Primatelju franšize osiguravamo cjelokupan “know how” sa standardiziranim aparatima, asortimanom i marketing konceptom. Svi proizvodi su 100% legalni i testirani. Primatelj La Canntina franšize dobiva smjernice kroz nekoliko Knjiga standarda s uputama za opremanje te vođenje samog prodajnog mjesta.“, ističe suvlasnik Marjan Jakobac.

Prema predviđanjima ekonomski  potencijal ovog biznisa je stvarno velik. Stručnjaci predviđaju da će CBD tržište porasti za 21.2% od 2021. – 2028. godine. Nije se kasno uključiti!

La Canntina proizvodi

Kada se govori o CBD proizvodima tada se najčešće misli na ulja, balzame, čajeve, kreme, ali i cvjetove. Upravo takvi proizvodi prodaju se na samoposlužnim aparatima La Canntina.

Ponuda proizvoda trenutno uključuje tri vrste CBD ulja, tri vrste CBD balzama, 11 vrsta CBD cvjetova te popratni sadržaj koji uključuje rolice s filterima (ili bez), mrvilice, bongove te ostalo. Uz to možete čak kupiti kavu i grickalice kao na drugim samoposlužnim aparatima. Cijene proizvoda s CBD-om ovise o načinu obrade, ekstrakcije te koncentracije CBD-a u slučaju ulja, a u slučaju cvjetova o načinu uzgoja. Kada govorimo o uljima na webshopu La canntine u ponudi imamo ulje s 500 mg, 1000 mg te 2000 mg CBD-a.  Najskuplji cvjetovi su oni uzgojeni u kontroliranim uvjetima (unutra), gdje se može kontrolirati kvaliteta poput hrvatskog proizvoda, čontrice Antistress, a najjeftiniji su upravo oni koji se uzgajani vani. Srednje cijene postižu oni uzgajani u plastenicima.

Prednosti CBD-a

CBD je skraćenica za kanabidiol (cannabidiol), što je najučinkovitija aktivna tvar iz skupine kanabinoida. Ta tvar u sebi nema psihoaktivna svojstva te sadrži do 0,2 posto THC-a. U Hrvatskoj je dopuštena količina THC-a 0,2 %, a svi La Canntina proizvodi prolaze stroge kontrole i ispitivanja pa je legalnost zagarantirana. Stoljećima  je poznato da je konoplja ljekovita biljka koja se koristi za liječenje i njegu, a jedan od njezinih sastojaka CBD, posebno je popularan posljednjih nekoliko godina. CBD za razliku od THC-a nema psihoaktivno djelovanje i potpuno je legalan. CBD je odličan proizvod za sve osobe koje pate od nesanice, anksioznosti i migrena. Brojna znanstvena istraživanja utvrdila su da korištenje CBD proizvoda pomaže pri ublažavanju simptoma anksioznosti i depresije kod ljudi kao i kod životinja.

La Canntina pruža zdravstvene i wellness proizvode ljudima koji ih trebaju – u privatnom i autentičnom okruženju.

Industrijsku konoplju nazivaju i “naftom novog doba”, a u Europi primjećujemo veliku potražnju za CBD proizvodima  te se od 2014. godine vidi i veliki porast konzumacije i ekspanzije CBD brendova. CBD hype u Hrvatskoj je odgovor na svjetske globalne trendove, pa tako i pojava samoposlužnih prodajnih mjesta i multi brand store-ova La Canntina. CBD nije samo marketinški trik ili prolazni trend – CBD je na naizgled beskonačnoj uzlaznoj putanji, i to sasvim zasluženo. Statistički gledano, i u Hrvatskoj i u svijetu najveći kupci proizvoda sa CBD-om prvenstveno su ljudi stariji od 35 godina, zatim preko 45 godina, pa tek onda dvadesetogodišnjaci. To su ljudi s raznim tegobama – tjeskoba, nesanica, migrene, kronična bol, ali CBD cvjetove prvenstveno uzimaju za opuštanje.

“Naši kupci su mladi ljudi koji raspoznaju razliku između pojedinih vrsta konoplje, znaju koje dobrobiti im CBD donosi, a sve veću ulogu imaju i odrasli  ljudi sa zdravstvenim poteškoćama koji žele riješiti svoje probleme prirodnim putem.”, zaključio je Marjan Jakobac, inače i sam korisnik  CBD proizvoda.

Zainteresirani za La Canntina franšizu mogu se javiti suvlasnicima, Marjanu Jakobcu ili Borisu Kovačeku na mail marjan@jakob.hr / boris@lacanntina.com ili na info@lacanntina.com.

Objava Kako postati dio jedne od najbrže rastućih industrija uz franšize La Canntina? pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.

Rijetke su tvrtke koje se brzo asimiliraju i koje lokalna zajednica brzo prihvati. Jedna od takvih je svakako MCZ d.o.o. iz Labina. Sigurno je da veliku ulogu u ovome ima Kristian Krpan, član Uprave/Direktor MCZ-a koji nam je u ovom zanimljivom intervjuu, između ostalog, obrazložio zašto je važno povećati konkurentnost u globalnom kontekstu i ubrzati transformaciju.

Diplomirani ste inženjer strojarstva (Tehnički fakultet Rijeka). Svoj prvi posao dobili ste u brodogradilištu Viktor Lenac. Sa samo 32 godine postali ste predsjednik Uprave kompanije MGK Pack d.d. Stekli ste kao mlad čovjek niz vještina i znanja. Nedostaje li to danas našim novim generacijama menadžera?

Moj poslovni put je prilično specifičan, s obzirom na to da sam dosad radio u samo četiri različite firme, ali su sve bile potpuno različite sektorski, tržišno i u samoj organizaciji. Od projektno organiziranog Lenca, preko procesno organiziranog MGK-packa, MEP-a, koji je inženjering kompanija i danas MCZ-a, potpuno međunarodno okružje. Lenac je bio ključan, u njemu sam dobio prilike koje mlad inženjer samo poželjeti može. Svako zaposlenje nosilo je sa sobom vrlo velike izazove i zahtjeve za učenjem i prilagodbom. Ne bih kritizirao mlađe generacije menadžera, mišljenja sam kako su sve školovaniji. Želim im da nikad ne posustanu u učenju i da zaposlenike koje vode vide prvenstveno kao ljude, nikako kao broj izvršitelja. Emocionalna inteligencija je presudna za managera, njome postaje lider.

Od 2014. radite u MCZ-u Labin. Danas ste direktor i član Uprave. Kako je jedan Riječanin završio u Labinu?

MCZ SpA, sa sjedištem na sjeveru Italije, europski je lider u proizvodnji peći na pelet. Pozicioniran je u premium segmentu. Dugo godina uspješno su surađivali s kooperantima iz Labinštine. Otvaranje vlastitog pogona 2013. bio je prirodan korak dalje. Za razliku od mnogih drugih stranih investitora, MCZ je inzistirao na lokalnom izboru direktora društva. Dogovor je bio jednostavan, ponosan sam što sam dio grupe; što u Labinu, a što s kolegama u Italiji, zaista se osjećam kao kod kuće. Svaki dan nosi nešto novo, ali nikad problem, već izazov.

Rekli ste kako je Hrvatskoj potreban labinski pristup. Koji je to pristup, drukčiji od ostalih? Grupa MCZ je europski tržišni lider u proizvodnji peći i kotlova na pelet. Tvornica u Labinu je prva otvorena tvornica izvan Italije. Ključnu ulogu u realizaciji ovog projekta odigrala je lokalna zajednica, što kod nas nije čest slučaj. Što je lokalna zajednica napravila?

U Labinu sam se uvjerio u važnost lokalne vlasti za prosperitet nekog kraja. Danas je Labin vrlo uspješna priča, praktično bez nezaposlenih. Jak je turizam, ali jednako jaka je i industrija. U posljednjih desetak godina gotovo tisuću radnih mjesta je otvoreno u industriji, sve redom vrhunski poslodavci. Međutim nije uvijek bilo tako, gospodarska tranzicija devedesetih potpuno je devastirala industriju Labinštine, dovela do iseljavanja i značajnog smanjenja općih kompetencija radne snage. Početkom 2000-ih na scenu stupa tadašnji gradonačelnik Tulio Demetlika koji preko nove dijaspore, koja je sreću pronašla na sjeveru Italije, upoznaje vlasnike firmi za koje su naši Labinjoni vrijedno radili. Malo-pomalo pružio je investitorima ono najvažnije, sigurnost za njihov kapital i vođenje u složenim uvjetima pokretanja poslovanja i investiranja u novoj zemlji. Osobno je investitorima bio na raspolaganju. Rezultat je više nego vidljiv. Drago mi je da je i naš sadašnji gradonačelnik Valter Glavičić nastavio ovim smjerom. Labin ima, primjerice, ustanovljeno Gospodarsko vijeće gradonačelnika Grada Labina na kojem se bez rukavica i imalo ustezanja raspravljaju i komentiraju planovi Grada i redovito usvajaju prijedlozi poduzetnika. Za primjer daleko većim sredinama. Ovaj primjer je toliko pozitivan da smo u istom smjeru kao HUP, putem regionalnih ureda, tražili osnivanje ovakvih vijeća u drugim sredinama.

Pored investicija u proizvodnu opremu, konkurentan radnik je ključ za neponavljanje greške iz devedesetih, koju ćemo u ovom slučaju puno skuplje platiti.

Kristian Krpan

Sudjelovali ste u razvoju MCZ-a, tvrtki koja se okrenula izvozu i omogućila zapošljavanje ljudi raznih struka.

Kao što sam ranije napomenuo, poslujemo kao dio grupe MCZ SpA i predstavljamo okvirno petinu ukupne prodaje grupe u najsloženijem segmentu, proizvodnji kotlova na pelet i peći za etažno centralno grijanje. Zapošljavamo u ovom trenutku oko devedesetak zaposlenika. Do kraja godine, s obzirom na to kako se najavljuje, ova će biti rekordna, pa očekujemo zaposliti još dvadesetak zaposlenika raznih struka. Počeci nisu bili lagani, devastacija industrije devedesetih dovela je do gubitka kvalifikacija, internim školovanjem morali smo nadoknaditi isto. Jako smo ponosni na napredak zaposlenika, tvornica je u potpunosti digitalizirana, zavarivanje je u jednom dijelu robotizirano, a organizacija je ustrojena prema Lean Six Sigma principima. Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez ljudi željnih učenja i napretka.

Pelet kao energent ima brojne prednosti, koje?

Još od 90-ih godina MCZ je bio među prvim tvrtkama na svijetu koje su pelete uvele kao gorivo peći i kotlova vlastite proizvodnje, a radi se o jeftinom i za okoliš prihvatljivom energentu. U varijanti MCZ-ovih peći i kotlova peletom se postiže energetsku iskoristivost od više od 90 posto te je cjenovno gledano pelet i dalje znatno jeftiniji od ukapljena naftnog plina ili nafte, a u usporedbi s fosilnim gorivima, i gotovo CO2 neutralan. Plastično rečeno, razina emisije CO2 se za obiteljsku kuću koja peć na naftu zamijeni sustavom na pelete u godini dana može smanjiti i do pet tona. Peći i kotlovi današnje generacije su potpuno automatizirani, samo čisteći, pepel se prazni jednom godišnje. Autonomija sustava ovisi isključivo o veličini vanjskog spremnika peleta koji je transporterom povezan sa samim kotlom.

Kako biste uspjeli, morali ste konstantno investirati i biti usmjereni na tehnološke inovacije. Je li znanje naših radnika to omogućilo ili… ?

U našem slučaju u startu nije bilo tako, prvo je bilo potrebno usvojiti organizaciju i tehnologiju rada vladajućeg društva. Kroz godine rasle su kompetencije naših zaposlenika i danas smo mi u Labinu postali primjerice referentni centar grupe za zavarivanje čeličnih struktura peći. Napretku i učenju kraja nema, sve nas očekuje iskorak prema Industriji 4.0.

Plaća zaposlenika mora dolaziti od inovacije, ne od samog rada i prerade.

Kristian Krpan

Pokazalo se u krizi kako nije dobra ovisnost o turizmu, iako je potreban. Proizvodnja i prerađivačka industrija su na prekretnici. EU se jasno odredila za koncept Industrije 4.0. A mi?

Kao društvo u cjelini, po pitanju četvrte industrijske revolucije, moramo se žurno uozbiljiti i napraviti akcijski plan. U samoj pripremi za prelazak na Industriju 4.0 za Italijom kasnimo primjerice desetak godina. Po raznim forumima i časopisima ovaj industrijski skok se prvenstveno gleda kao prilika, što on i jest, ali nažalost velikom dijelu našega gospodarstva ovaj skok će prvenstveno biti prijetnja konkurentnosti, a time i održivosti gospodarstva i očuvanja radnih mjesta. Velika ugroza. Naša ekonomija se nalazi negdje između druge i treće industrijske revolucije, s tim što je bliže drugoj, nego trećoj industrijskoj revoluciji. Istraživanje HNB-a pokazuje kako na uzorku od 7147 analiziranih poduzeća, samo 141 poduzeće ima potencijal za I4.0, što čini 1,97% svih analiziranih subjekata, što je alarmantan podatak Što to znači? Potrebno je vratiti se u devedesete godine prošlog stoljeća, kad je u trenutku prelaska s planske na tržišnu ekonomiju i transformacije vlasništva s društvenog na privatno, naša ekonomija suočena s valom nekonkurentnosti uzrokovanim zastarjelim strojnim parkom, nekonkurentnim proizvodom i nekonkurentnim vještinama radnika. Rezultat je bio poražavajući, stotine tisuća izgubljenih radnih mjesta, zatvorene tvornice i cijele industrije, dio radne snage zauvijek izgubljen iz razloga njezine nekonkurentnosti. Cijenu plaćamo i danas kroz mirovine tadašnjim radnicima koje se doslovno tjeralo u prijevremenu mirovinu.

Napretku i učenju kraja nema, sve nas očekuje iskorak prema Industriji 4.0.

Kristian Krpan

Pored investicija u proizvodnu opremu, konkurentan radnik je ključ za neponavljanje greške iz devedesetih, koju ćemo u ovom slučaju puno skuplje platiti. Naime, za razliku od tog perioda, u međuvremenu smo se suočili s valom iseljavanja, depopulacijom stanovništva, pa zapravo imamo nedostatak radne snage na tržištu, prije svega radne snage s adekvatnim znanjima i vještinama primjerenima modernim gospodarstvima. Stoga je potrebno ojačati znanja i kompetencije radnika, ojačati cjeloživotno učenje, poticati izvrsnost. Moderan Zakon o radu je jedan od preduvjeta. Izmjene ZOR-a smo čekali dugi niz godina, radna skupina unutar HUP-a u kojoj sudjeluje preko četrdeset eminentnih profesionalaca iz područja radnog zakonodavstva i razvoja kadrova daje ideju koliko poslodavci smatraju neprimjerenim sadašnji ZOR. Radne odnose je potrebno učiniti dinamičnijima, potaknuti i nagrađivati izvrsnost, a primjereno se odnositi prema neradu. Dobrog radnika je potrebno nagraditi i zaštititi, a za onog radnika koji nedovoljno dobro prema kriterijima poslodavca obavlja preuzete zadatke, poslodavcu je potrebno omogućiti na jednostavan, siguran i brz način zaključiti ovakav ugovor o radu. Ne postoji sukob rada i kapitala, ovakve odredbe ZOR-a neće dovesti do masovnog otpuštanja, već će isključivo poslodavcima dati mogućnost upravljanja i stvaranja preduvjeta za društva u kojima će ranije spominjana izvrsnost prevladavati.

Imate li prijedlog kako ne biti na ekonomskom dnu EU-a? Koja su to nova pravila igre koja moramo poštovati?

Iskorak prema modelima rada Industrije 4.0 neće od našeg društva učiniti društvo blagostanja. Ovaj iskorak je potreban za održavanje konkurentnosti, za preživljavanje. Ključ je u produktivnosti, ključ je u proizvodnji proizvoda više dodane vrijednosti razvijenih vlastitom pameću i vlastitim razvojem. Ovo je nešto u čemu izuzetno zaostajemo za ostalim članicama EU-a. Primjerice, jedna Slovenija više od 2% BDP-a izdvaja za istraživanje i razvoj u odnosu na 1,1% koji izdvaja Hrvatska. Plaća zaposlenika mora dolaziti od inovacije, ne od pukog rada i prerade. Naš inovacijski potencijal dokazuju recentne uspješnice poput Rimca i Infobipa, koji su nažalost više iznimka, a manje pravilo.

Zadnjih mjeseci razvila se polemika o programu NPOO. Nisam siguran da je politika uvažila prijedloge HUP-a gdje ste član Izvršnog odbora. Zašto dopuštamo izlaganje nelojalnoj konkurenciji? Kažete da natječaji za javne radove nisu razvoj. A poduzetnici vape za novcem koji će im omogućiti veću konkurentnost.

Investicije u javne infrastrukturne radove nikako ne možemo smatrati ulaganjem u gospodarstvo niti kao potporu gospodarstvu. Javni natječaj određuje tko će radove izvoditi, a na primjeru Pelješkog mosta možemo vidjeti kakvoj smo konkurenciji izloženi. Sve i kad neki hrvatski poslodavac pobijedi na ovakvom natječaju, isto predstavlja ugovor koji se ima realizirati, a nikako razvoj i održivost samog poduzetnika. Čak štoviše, nestanak dijela građevinara sa scene nakon investicija u autoceste s početka dvijetisućitih jasno pokazuje koliko su ovakvi one-timeri opasni po gospodarstvo. Nismo uspjeli kapitalizirati usvojena znanja u dugoročne dobitke. Granske udruge i izravni članovi HUP-a zalažu se za to da se zbog specifične gospodarske situacije i što bržeg izlaska iz krize izazvane COVID pandemijom, znatno više bespovratnih EU sredstava usmjeri u realni gospodarski sektor, a čime će se u kratkom roku potaknuti veći val privatnih investicija.

Stranim investitorima je najvažnija sigurnost za njihov kapital i vođenje u složenim uvjetima pokretanja poslovanja i investiranja u novoj zemlji. 

Kristian Krpan

Financijski gledano, očekivanje granskih udruga i članova jest da je iznimno opravdano i racionalno alocirati 30 milijardi kuna iz oba fonda (NPOO, VFO, zajedno s nacionalnom kontribucijom) za brzi oporavak i diversifikaciju poduzetništva. Ovakvim programom iznimno brzo potaknulo bi se domaće privatne investicije u periodu 2021.-2027. (koji će se trošiti do 2030.), u dodatnom iznosu od 35 do 50 milijardi kuna te bi se osiguralo i stvaranje novih 60 – 100.000 radnih mjesta, definiranih Nacionalnom razvojnom strategijom 2030. Sami infrastrukturni radovi nisu jamac razvoja i reforme gospodarstva. Dovoljan je primjer gospodarskog razvoja mog Labina, koji je praktički u slijepom crijevu cestovne mreže, u usporedbi, recimo, sa sredinama kao što su Otočac i Gospić, koje se praktički nalaze na autocesti, kako bi se donijeli valjani zaključci. Tek nedavno se razvija mreža autocesta u Istri u odnosu na jug Hrvatske, a Istra je i nadalje prvak u turizmu. Plan oporavka i otpornosti daje izvrsnu analizu i dijagnozu stanja gospodarstva, ali nažalost terapija koju isti dokument propisuje nije dobra. U sklopu plana izrađena je i analiza učinaka efekata NPOO-a na gospodarstvo. Zaključci su kako, primjerice, na rast izvoza utrošenih 10 milijardi eura gotovo da i neće imati pozitivnih učinaka, što maloj ekonomiji poput naše nikako nije prihvatljivo rješenje.

Objava Emocionalna inteligencija je presudna za managera, njome postaje lider pojavila se prvi puta na PODUZETNIK.