Ostala su samo tri dana do utakmice Hrvatske i Walesa u sklopu kvalifikacija za Euro.

Susret se igra na Poljudu u subotu od 20:45, a Vatreni treniraju na stadionu u Dugopolju kako bi se travnjak na Poljudu do kraja sačuvao za utakmicu.

Ladić je za Novu TV otkrio da Bruno Petković ipak neće biti spreman za subotu, a Josip Juranović i Marcelo Brozović trebali bi biti u sastavu aktualnih brončanih sa Svjetskog prvenstva.

”Odradili smo još jedan trening. Što se tiče Petkovića, situacija nije najbolja i nećemo to uspjeti sanirati do subote, još ćemo sutra vidjeti. Juranović će sutra biti spreman za potpuni trening”, rekao je Ladić.

N.H.

foto: scr.NovaTV

Post Junak Vatrenih iz Katara otpada za Wales, Broz i Juranović spremni je prvi puta viđen na Novo.hr.

Hrvatski sabor u četvrtak će raspraviti zakonski prijedlog koji bi javnim bilježnicima omogućio da postupaju u određenim, nespornim izvanparničnim postupcima, među kojima je i sporazumni razvod braka.

Dogovore li se bračni partneri o sporazumnom raskidu braka, za ozakonjenje tog čina više neće morati ići na sud, nego će to moći riješiti kod javnog bilježnika.

 Predviđeno je to novim Zakonom o izvanparničnom postupku po kojem će se javni bilježnici moći baviti i postupanjem kod proglašenja nestale osobe umrlom i dokazivanju smrti te pri uređenju međa.

Novi se zakon, objašnjava Vlada koja ga je predložila, donosi jer se u Hrvatskoj primjenjuju pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku Kraljevine Jugoslavije iz 1934. Puno njegovih odredbi danas je neprimjenjivo, a smisao i svrhu izgubile su i stalne derogacije posebnim zakonima, pri čemu heterogenost pravnih pravila dovodi do pravne nesigurnosti te može rezultirati različitim pravnim rješenjima o istoj pravnoj stvari.

„Svrha novog zakona stoga je urediti pravila izvanparničnog postupka kojima bi se taj postupak osuvremenio i građanima te poslovnim subjektima zajamčilo kvalitetnu i transparentnu pravnu zaštitu i pravnu sigurnost“, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

P.T./H

foto: pixabay

Post PRIJEDLOG ZAKONA: Razvod braka i kod javnog bilježnika je prvi puta viđen na Novo.hr.

Bivši njemački reprezentativac, svjetski prvak iz 2014., Mesut Özil, igrač turskog kluba Basaksehir, u srijedu je najavio povlačenje u mirovinu u dobi od 34 godine.

Bivši igrač Real Madrida i Arsenala bio je ključni član njemačke reprezentacije koja je osvojia Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine.

Povukao se iz momčadi 2018. usred političke rasprave u Njemačkoj o priljevu migranata i nakon oštre reakcije zbog fotografije snimljene s turskim predsjednikom Tayyipom Erdoganom, rekavši da se suočio s “rasizmom i nepoštovanjem” zbog svog turskog podrijetla.

“Imao sam privilegiju biti profesionalni nogometaš već gotovo 17 godina i osjećam se nevjerojatno zahvalnim na prilici”, napisao je Ozil na Instagramu.

N.H.

foto: twitter/Ozil

Post Mesut Özil odlazi u mirovinu je prvi puta viđen na Novo.hr.

Nadzorni odbor Ine u srijedu je dao suglasnost na prijedlog Uprave da se iz lanjske dobiti isplati za dividendu 200 milijuna eura ili 20 eura po dionici, što je za 53 posto više nego prošle godine, izvijestili su iz Ine.

Na današnjoj sjednici Nadzorni odbor Ine dao je suglasnost na revidirane financijske izvještaje za prošlu godinu te je razmatrao i izvješće o stanju Ina Grupe za poslovnu godinu 2022. te nije imao primjedbi na to izvješće.

Također, Nadzorni odbor dao je suglasnost na prijedlog Uprave da se iznos dobiti za prošlu godinu od 1,84 milijarde kuna, što iznosi 243,76 milijuna eura, rasporedi tako da najveći iznos, 200 milijuna eura bude isplaćen za kao dividenda, što čini 20 eura po dionici.

Nadalje, u zadržanu dobit predlaže se staviti 31,5 milijuna eura, a ostatak dobiti od 12,18 milijuna eura u zakonske rezerve.

Predložena dividenda viša je za 53 posto u odnosu na onu isplaćenu lani, koja je iznosila 98 kuna po dionici.

Inače, mađarski MOL u Ini ima 49,1 posto dionica, Republika Hrvatska 44,8 posto, a privatni i institucionalni investitori 6,1 posto dionica.

B.V./H

foto: fah

Post Nadzorni odbor Ine dao suglasnost Upravi za isplatu predložene dividende je prvi puta viđen na Novo.hr.

Tijekom obuke u utorak na letjelištu Buševec kod Velike Gorice došlo je do pada letjelice BZS SkyLark I zbog tehničkih problema, a ozlijeđenih nije bilo, izvijestilo je u srijedu Ministarstvo obrane.

Letjelica je pala na nenaseljeno područje, pronađena je, a prilikom pada nije bilo ozlijeđenih osoba te nije nastala druga materijalna šteta izuzev na letjelici, stoji u priopćenju.

Riječ je o letjelici iz kategorije mini besposadnih zrakoplovnih sustava, raspona krila do dva metra i težine oko 4,5 kilograma.

U tijeku je utvrđivanje uzroka pada letjelice BZS SkyLark I.

N.H./H

foto: scr.yt

Post Kod Velike Gorice srušila se bespilotna letjelica MORH-a je prvi puta viđen na Novo.hr.

Djeca iz DR Konga koju je pokušalo posvojiti osmero Hrvata, optuženih za pokušaj trgovine djecom u Zambiji, moraju biti vraćena u svoju domovinu, rekao je predstavnik zambijskog ministarstva, prema uredu visokog povjerenika za ljudska prava UN. 

Odbor za prisilne nestanke Ujedinjenih naroda u srijedu je održao saslušanje zambijske delegacije koju je predvodio tajnik ministarstva unutarnjih poslova Dickson Matembo. Odbor je istraživao kako Zambija implementira odredbe Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka.

Odbor se zanimao za slučaj osmero Hrvata osumnjičenih u Zambiji za trgovinu djecom – što je zaključila istraga o porijeklu posvojenja, jesu li djeca uzeta iz svojih obitelji ili sirotišta te koje je mjere Zambija poduzela da posvajanja ne budu rezultat prisilnog nestanka. 

Matembo je odgovorio da je osmero Hrvata s djecom prešlo iz DR Konga u Zambiju, pri čemu su zambijski granični službenici provjerili njihove dokumente i kontaktirali kolege iz susjedne zemlje. 

Djeca u pitanju bila su u sirotištu, a skupini Hrvata to nije bio prvi put da su prešli granicu s djecom, naglasio je Zambijac. U suradnji s kongoanskim vlastima utvrđeno je da je dokumentacija za posvajanje bila lažna, a vlasnik sirotišta je u bijegu. 

Djeca se trebaju „predati kongoanskim vlastima”, rekao je zambijski tajnik. 

Osmero Hrvata uhićeno je početkom prosinca u zračnoj luci u Ndoli, trećem najvećem zambijskom gradu, zbog sumnje na trgovinu ljudima, odnosno zbog sumnje u valjanost dokumenata o posvojenju maloljetne djece iz DR Konga.

Optuženi su za trgovanje ljudima u pokušaju i krivotvorenje dokumenata, a djeca, koja imaju hrvatske dokumente, oduzeta su im i smještena pod zambijsku skrb.

Četvero djece iz Demokratske Republike Kongo pod nadzorom su posebne jedinice za zaštitu i sigurnost djece, a na nepoznatoj su lokaciji zbog svoje sigurnosti, objavio je zambijski dnevni list.

N.H./H

foto: fah

Post Zambijske vlasti: Djeca koju su Hrvati pokušali posvojiti moraju biti vraćena Kongu je prvi puta viđen na Novo.hr.

Iako je od početka planova, a onda i same gradnje, novi stadion Osijeka nazvan Pampas, po dijelu grada u kojem se nalazi, odnedavno je poznato da to neće biti i njegovo službeno ime.

Po uzoru na slične priče iz zapadne Europe, bilo je jasno da Osijek neće propustiti priliku svojevrsno prodati ime nekom od zainteresiranih sponzora. Sad je postalo poznato o kome se radi, odnosno koje će to ime stadion nositi.

Kako je prvi saznao portal SiB.hr, nakon današnjeg organiziranog posjeta stadionu, ime će biti Opus Arena.

Čeka se službeni datum otvorenja

Što se tiče sponzora, radi se o najvećem mađarskom medijskom carstvu, Opus Global Nyrt, a ono je u četvrtinskom vlasništvu istog čovjeka kao i NK Osijek – Lorinca Meszarosa.

Još uvijek nije poznato kad će stadion biti otvoren, odnosno koja se utakmica ili događanje planira za tu priliku, ali nema sumnje kako će i to biti svojevrsni spektakl.

Osječani su nestrpljivi i jedva čekaju vidjeti novi ponos grada kako će zasjati u bijelo-plavoj boji.

N.H.

foto: NK Osijek

Post Poznato ime novog stadiona Osijeka, Pampas ipak bio samo ‘radni’ naziv je prvi puta viđen na Novo.hr.

Najveći švedski mirovinski fond Alecta objavio je da je prodao dionice posrnule američke banke First Republic uz gubitak od 7,5 milijardi kruna (676 milijuna eura).

“Budućnost banke nosi previsoku razinu neizvjesnosti, s obzirom na činjenicu da su agencije snizile njezin rejting u neinvesticijsku kategoriju”, rekao je u utorak izvršni direktor švedskog mirovinskog fonda Magnus Billing.

Standard & Poor’s snizio je bančin rejting dva puta u samo četiri dana, a i Moody’s od prošlog petka kupovinu bančinih dužničkih papira svrstava u kategoriju špekulacija.

Čelnik švedskog fonda naglasio je u utorak i da dosadašnja financijska potpora First Republicu nije stišala turbulencije, procijenivši gubitak na prodaji dionica na 7,5 milijardi švedskih kruna.

Prema izvješću za 2022. godinu, Alecta je u portfelju držala dionice First Republica vrijedne oko devet milijardi kruna.

First Republic, sa sjedištem u San Franciscu, izgubio je od početka godine oko 90 posto tržišne vrijednosti, a njegova budućnost i dalje je neizvjesna, unatoč potpori velikih američkih banaka koju koordiniraju ministarstvo financija i središnja banka, napominje agencija dpa.

K.A./H

foto: fed

Post Veliki mirovinski fond prodao dionice posrnule američke banke je prvi puta viđen na Novo.hr.

Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu u sklopu obnove od potresa počeli su radovi na zgradi Katedre za anatomiju i DNA laboratoriju vrijedni 17,5 milijuna eura.

Trenutno se obavljaju radovi na lokaciji Šalata 11, gdje su smještene katedre Anatomija i klinička anatomija, Temeljna i klinička farmakologija, te Sudska medicina i DNA laboratorij, kazao je novinarima pročelnik Katedre za anatomiju i kliničku anatomiju Zdravko Petanjek tijekom obilaska radova i naglasio da su najveći izazov kompleksni građevinski radovi osiguranje redovne nastavu i rada Fakulteta.

To je podrazumijevalo premještanje ljudi i opreme u alternativne prostore što nije bio nimalo lak zadatak i zahtijevao je veliko strpljenje djelatnika i studenata našeg Fakulteta, kazao je i dodao da je veliki dio pogona preseljen u susjednu zgradu – Hrvatski institut za istraživanje mozga na lokaciji Šalata 12.

Dio posla organiziran je i u postojećim objektima Fakulteta koji nisu pretrpjeli veća oštećenja ili su prije obnovljeni, poput zgrada na lokaciji Šalata 2 i Šalata 3b, dok je dio aktivnosti organiziran u kontejnerima postavljenim u sklopu Fakulteta. Također je manji dio poslova izmješten u prostore KBC-a, a dio i u poslovne prostore trećih osoba, rekao je.

Marina Radmilović s Katedre za histologiju i embriologiju rekla je kako su imali iznimnu sreću što je prije 10 godina Medicinski fakultet financirao obnovu i adaptaciju istočnog krila Zavoda za Anatomiju.

Različitim europskim projektima opremili smo Laboratorij za regenerativnu neuroznanost raznim uređajima u čijem je centru magnetska rezonancija za male životinje koja nam omogućava praćenje različitih bolesti, rekla je i dodala da Medicinski fakultet ima jedinstven laboratorij ne samo u Hrvatskoj nego na širem području. On na sebe veže dva centra izvrsnosti, dva strukturna projekata u vrijednosti od milijun eura, nekoliko projekata koje financira Hrvatska zaklade za znanost i veliki broj mladih znanstvenika, kazala je.

Dodala je da aktualna situacija usporava njihov rad zbog obustave rada magneta i zbog samog preseljenja dijela kapaciteta na Hrvatski institut za istraživanje mozga.

Odgođen je niz prijava na nove projekte, budući da nismo u mogućnosti garantirati završetak projekata u zadanim rokovima. Osobno smatram da je najveća šteta to što dolazi do prekida u kontinuitetu u stručnom i znanstvenom usavršavanju mladih znanstvenika koji će sigurno odgoditi završetak svojih doktorskih disertacija, kazala. “Imamo u svojim rukama nešto dobro, kompetitivno na razini europske istraživačke zajednice. Ako se sve odradi po planu i u roku imamo šanse za povratak na istu razinu ali i za daljnji napredak”, dodala je.

Ukupna vrijednost radova na lokaciji Šalata 11 viša je od 17,5 milijuna eura. U listopadu 2022., počela je obnova na objektu Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, te početkom ove godine i radovi na lokaciji Šalata 3 gdje su smješteni Zavod za biologiju, Zavod za fiziologiju, Zavod za histologiju te Zavod za kemiju.

N.H./H

foto: mef

Post Na Medicinskom fakultetu u Zagrebu počeli radovi vrijedni 17,5 milijuna eura je prvi puta viđen na Novo.hr.

Redovita zrakoplovna linija između Mostara i Zagreba uspostavit će se ponovno u svibnju nakon tri godine, a ambicija gradskih vlasti je, uz sufinanciranje prijevoznika, preko ove zračne luke povezati se s Europom i svijetom, objavio je u srijedu mostarski gradonačelnik. 

 “Ideja je da nam Zagreb, kao jedan od ozbiljnijih hubova, bude put ili vrata u svijet. U gradskome proračunu smo izdvojili iznos od milijun maraka (oko pola milijuna eura) za tu namjenu”, rekao je gradonačelnik Mario Kordić. 

Nedavno su u Mostaru o ponovnoj uspostavi zračnog prometa između hercegovačkog središta i Zagreba razgovarali predstavnici vlasti BiH i hrvatski potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. U razgovorima je sudjelovao i gradonačelnik Mostara. 

Kordić je, najavljujući obnavljanje linije, rekao kako je raspisan natječaj za odabir zrakoplovnog prijevoznika koji bi povezivao Zagreb i Mostar. Pojasnio je kako bi ova linija trebala biti uspostavljena s početkom svibnja ove godine, a odvijala bi se dva puta tjedno. 

Od početka epidemije koronavirusa 2020. zračna luka u Mostaru nije se oporavila te nema nijednu redovitu liniju. Preko ljeta charter letovi prevoze uglavnom hodočasnike za svjetski poznato katoličko hodočasničko mjesto Međugorje. 

U prva dva mjeseca ove godine kroz ovu zračnu luku prošlo je svega 35 putnika, a lokalni mediji ističu kako ta brojka još nije premašila broj od 60 zaposlenih. 

K.A./H

foto: fah

Post Nakon tri godine ponovno kreće zrakoplovna linija Zagreb-Mostar je prvi puta viđen na Novo.hr.

Inflacija u Britaniji ponovo je ubrzala u veljači, potaknuta ubrzanim rastom cijena hrane i kontinuirano snažnim poskupljenjem energije za kućanstva, pokazali su u srijedu podaci statističkog ureda.

Stopa inflacije porasla je u veljači na 10,4 posto, s 10,1 posto u siječnju, što znači da je rast cijena ubrzao prvi puta od listopada, pokazuju podaci CSO-a.

Jedan od glavnih pokretača inflacije u veljači bio je ubrzani rast cijena hrane bezalkohodnih pića, za 18,0 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču, nakon 16,7-postotnog skoka u siječnju, u razdoblju nestašice povrća u brojnim supermarketima.

Trgovci su posebno teško dolazili do rajčica, paprike i krastavaca, uglavnom zbog ekstremnih vremenskih uvjeta koji su utjecali na urod u Španjolskoj i u sjevernoj Africi, napominje BBC.

Na nestašicu nadovezale su se visoke cijene energije koje su utjecale na domaće uzgajivače i problemi u opskrbnim lancima.

Snažan rast cijena hrane potaknulo je poskupljenje povrća zbog visokih troškova energije i loših vremenskih uvjeta koji su u pojedinim dijelovima Europe doveli do nestašica i racioniranja, rekao je glavni ekonomist statističkog ureda Grant Fitzner.

Troškovi stanovanja bili su viši za 26,6 posto nego u veljači 2022. godine, uz gotovo istu stopu rasta kao i u siječnju, zbog poskupljenja struje i plina. 

Britanska središnja banka (BoE) odlučit će na sjednici u četvrtak hoće li povećati, smanjiti ili zadržati kamatne stope na sadašnjoj razini kako bi obuzdala inflaciju. Od prosinca 2021. podizala ih je 10 puta kako bi skupljim zaduživanjem smanjila potrošnju.

N.H./H

foto: arh.fah

Post Hrana i energija iznova raspirile inflaciju u Britaniji je prvi puta viđen na Novo.hr.

Poznati hrvatski pop pjevač, Jasmin Stavros, boluje od karcinoma kostiju.

“U fazi sam borbe za život. Sve me boli, leđa najviše“, potvrdio je pjevač za 24sata.

Upravo zbog bolova u leđima je Stavros prije nekoliko dana otišao u bolnicu gdje su mu liječnici postavili dijagnozu i počeli s liječenjem.

“Stalno sam u bolnici, nisam otad išao doma. Loše se osjećam, bole me leđa, sve. Svakakve lijekove protiv bolova mi daju, nešto pomogne, a nešto ne“, dodao je Stavros.

Pjevač inače živi u jednom selu pored Jastrebarskog. Rođen je u Splitu, a glazbom se bavi od malih nogu. Od dvanaeste godine svira bubnjeve, a već s 15 godina počeo je profesionalno svirati u brojnim splitskim sastavima. Do sad je surađivao s brojnim poznatim hrvatskim glazbenicima. 

Jasmin je u braku sa suprugom Žarkom, s kojom je dobio dvojicu sinova – Krešu i Milu. U ranijim intervjuima pjevač je isticao kako žali što je zbog karijere i natrpanog rasporeda sa svojom djecom provodio jako malo vremena.

Novo.hr

foto: Instagram

Post Jasmin Stavros: “Imam rak kostiju, borim se za život! Sve me boli..” je prvi puta viđen na Novo.hr.

Iz PU primorsko-goranske su za četvrtak, 23. ožujka, najavili izmještanje avionske bombe zaostale iz Drugoga svjetskog rata, pronađene prije nekoliko dana na gradilištu ceste u Zvonimirovoj ulici te su pozvali građane da se pridržavaju izdanih uputa.

Stanovnike dijelova Bračke i Zvonimirove te Ulice Mirka Čurbega pozvali su da se pridržavaju uputa policije te da od pet sati do izmještanja bombe s gradilišta ne izlaze iz svojih domova i ne zadržavaju se na otvorenom.

Preporučeno je da građani prozorska krila ili vrata sa staklenim površinama ostave otvorena i spuste rolete te da ne budu u blizini ostakljenih površina.

Promet Zvonimirovom ulicom u oba smjera bit će obustavljen od pet sati, odnosno od izmještanja avionske bombe s gradilišta i polaska ka mjestu uništenja, a procjenjuje se da će obustava prometa  trajati 15-ak minuta.

Opasni teret će se do mjesta neutralizacije kretati uz pratnju policije, trasom Zvonimirova ulica – Rujevica –Viškovo – Grobnik.

Iz policije su upozorili građane da se ne zadržavaju na toj trasi te da do prolaska opasnog tereta poštuju upute policijskih službenika.

Građane su upozorili da se sutra ne zadržavaju ni na području Kamenjaka, gdje će pronađena avionska bomba biti neutralizirana po pravilima struke.

Osim policijskih službenika, u izmještanje bombe uključeni su djelatnici Javne vatrogasne postrojbe Rijeka i županijskog Zavoda za hitnu medicinu.

 Tijekom radova na gradilištu ceste D-403 u riječkom naselju Krnjevu, u blizini trgovačkog centra ZTC, prije nekoliko dana je pronađena zaostala avionska bomba iz Drugog svjetskog rata.

Na gradilište su odmah upućeni policijski službenici i stručno osposobljeni djelatnici za protueksplozijsku zaštitu, koji su potvrdili da je riječ o zaostaloj avionskoj bombi pa su radovi na gradilištu obustavljeni, a mjesto pronalaska je osigurano.

Prošlog vikenda je s morskog dna u riječkoj luci uz opsežne mjere sigurnosti i evakuaciju stanovnika iz središta grada izmještena i uništena protubrodska mina zaostala iz Drugog svjetskog rata.

N.H./H

foto: fah

Post U Rijeci najavljeno izmještanje avionske bombe s gradilišta je prvi puta viđen na Novo.hr.

Urod žitarica u Ukrajini bit će ove godine manji vjerojatno za 16,6 posto budući da je zbog ruske invazije zasijana manja površina, a prinosi bi trebali biti slabiji zbog viših troškova, pokazala je procjena ukrajinskog ministarstva poljoprivrede.

Urod će ove godine vjerojatno iznositi 44,3 milijuna tona, u usporedbi s 53,1 milijun tona u 2022., izračunali su u ministarstvu. 

Ovogodišnja brojka mogla bi uključivati 16,6 milijuna tona pšenice, 21,7 milijuna tona kukuruza i 4,8 milijuna tona ječma, priopćilo je ministarstvo.

U 2022. Ukrajina je požnjela 20,5 milijuna tona pšenice, 25,6 milijuna tona kukuruza i 5,6 milijuna tona ječma. U 2021. godini proizvela je rekordnih 86 milijuna tona žitarica.

“Na obujam uroda utjecat će smanjena zasijana površina i prognozirani pad prosječnih prinosa zbog poskupljenja ključnih inputa”, priopćilo je ministarstvo.

Ukrajinska akademija za poljoprivredne znanosti očekuje još snažniji pad uroda u ovoj godini, za 37 posto, na 34 milijuna tona, također ističući smanjenu zasijanu površinu i niže prinose.

Ministarstvo procjenjuje da su žitarice zasijane na površini od 10,2 milijuna hektara, što je manje za 1,4 milijuna hektara nego u 2022.

Ozima pšenica vjerojatno je zasijana na 4,17 milijuna hektara, što bi značilo za 834 tisuće manju površinu nego u 2022. Površina pod kukuruzom vjerojatno je smanjena za 451 tisuću hektara na 3,6 milijuna hektara.

Bruto proizvodnja uljarica trebala bi pak ove godine porasti za 5,5 posto, na 19,2 milijuna tona, zbog veće sjetvene površine za te unosnije kulture, prema prognozi ministarstva.

Urod sjemenki suncokreta trebao bi ove godine porasti za 3,6 posto, na 11,5 milijuna tona.

Proizvodnja uljane repice mogla bi porasti 2,7 posto, na 3,8 milijuna tona, a proizvodnja soje za milijuna tona, a soje za 14,7 posto, na 3,9 milijuna tona.

Ukrajina je veliki svjetski proizvođač i izvoznik žitarica i uljarica, ali su njezina proizvodnja i izvoz oštro pali nakon što je Rusija okupirala dio njezinog teritorija. Značajna prepreka bila je i blokada ključnih ukrajinskih luka na Crnom moru do lanjskog ljeta.

K.A./H

foto: politico.eu

Post Ukrajinsko ministarstvo očekuje znatno manji urod žitarica u 2023. je prvi puta viđen na Novo.hr.

Utakmicom između Kazahstana i Slovenije u četvrtak počinju kvalifikacije za 17. Europsko nogometno prvenstvo koje će se od 14. lipnja do 14. srpnja 2024. održati u Njemnačkoj.

Istog dana, ali nešto kasnije na rasporedu je još sedam utakmica.

Na EURO-u 2024. nastupit će 24 reprezentacije, a Njemačka se kao domaćin automatski kvalificirala za turnir.

Kroz kvalifikacije će se popuniti 20 mjesta, a bit će to pobjednici i drugoplasirani u 10 kvalifikacijskih skupina. Preostale tri karte podijelit će se nakon doigravanja, točnije nakon tri turnira s četiri reprezentacije.

Dvanaest momčadi bit će odabrano na temelju njihovog učinka u Ligi nacija u sezoni 2022/23., a koje se već nisu kvalificirale putem glavnog kvalifikacijskog turnira. Pobjednici s tri turnira izborit će plasman na EP.

Na sastanku Izvršnog odbora UEFA-e u Hvaru u rujnu prošle godine potvrđeno je da će Rusija biti isključena iz kvalifikacija za EP 2024., budući da je UEFA suspendirala sve ruske momčadi nakon invazije te zemlje na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

U kvalifikacijama za EURO sudjelovat će 53 reprezentacije koje su raspoređene u deset kvalifikacijskih skupina – sedam skupina sa po pet momčadi i tri skupine sa po šest momčadi.

Hrvatska će svoj put prema Njemačkoj loviti u skupini D zajedno s Turskom, Walesom, Armenijom i Latvijom, a prvu utakmicu “Vatreni” će imati u subotu, 25. ožujka na Poljudu protiv Walesa.

Kvalifikacije će se igrati u pet “prozora”, prvi starta 23. ožujka, a završava 28. ožujka, dok je posljednji mini ciklus od 16. do 21. studenog.

Dodatne kvalifikacije su od 21. do 26. ožujka iduće godine.

Posljednji europski naslov osvojila je Italija porazivši u finalu na Wembleyju Englesku nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca.

Hrvatska je na EURO 2020. poražena u osmini finala od Španjolske 3-5 nakon produžetaka.

N.H./H

foto: epa

Post U četvrtak počinju kvalifikacije za EURO 2024. je prvi puta viđen na Novo.hr.

Ustavni sud odbio je prijedlog Udruge malih distributera goriva koja je tražila pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti vladinih uredbi kojima su 2021. i 21022. ograničavane maloprodajne cijene naftnih derivata.

Riječ je o 19 uredbi kojima je vlada ograničavala cijene goriva od listopada 2021. do listopada 2022. 

Mali distributeri pred Ustavnim sudom tvrdili su da je jednostranim određivanjem cijene određenih naftnih derivata vlada utjecala na funkcioniranje unutarnjeg tržišta i narušila jamstvo poduzetničkih i tržišnih sloboda.

Malim distributerima goriva vlada je time, isticali su, “nametnula prekomjeran teret koji je rezultirao padom zarade na razine koje su nedovoljne za održivo poslovanje”.

Također, naveli su da su ograničenja diskriminatorna jer je vlada samo malim distributerima koji sami ne prerađuju goriva ograničila visinu tzv. premijske marže, dok su oni koji sama prerađuje gorivo u povlaštenom položaju jer visina tzv. rafinerijske marže nije obuhvaćena regulacijom uredbi.

Uz to, ograničenja se nisu odnosila na benzinske crpke koje se nalaze na autocestama, a prigovarali su i da je Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata donesena 7. ožujka 2022. bila na snazi čak 92 dana, što je suprotno zakonskim odredbama o maksimalnom ograničenju od 90 dana.

Ustavni sud vladine mjere ocijenio nužnim

Iz vladinog očitovanja proizlazi da je propisanim mjerama ograničenja najviših cijena i to samo baznih goriva benzina i dizela u 2021. i 2022. oslobodila potrošače financijskog tereta od preko 4.4 milijarde kuna.

Neostvareni prihod državnog proračuna i smanjenje iznosa nadoplate za biokomponentu u istom razdoblju iznosio je nešto manje od 2,4 milijarde, a neostvarenih prihod distributera kao rezultat primjene osporenih uredba više od dvije milijarde kuna.

“Poduzete vladine mjere ograničenja najvišeg iznosa maloprodajnih cijena naftnih derivata u vremenu važenja i primjene osporenih uredba, Ustavni sud stoga ocjenjuje nužnim za u tim iznimnim okolnostima zaštitu vrijednosti” kako je propisano odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata, zaključio je Ustavni sud.

“Stoga, način na koji je Vlada RH koristila zakonom joj dane ovlasti za donošenje osporenih uredba Ustavni sud ne dovodi u pitanje i ocjenjuje ga razmjernim i ustavnopravno prihvatljivim zbog prethodno navedenih razloga”, zaključuje se u presudi.

K.A./h

foto: fah

Post Ustavni sud odbio male distributera goriva koji su osporavali ograničavanje cijena je prvi puta viđen na Novo.hr.

Svjetski je dan voda, a Hrvatska s prosječnih 29.200 kubnih metara vode po stanovniku, zauzima prvo mjesto među državama članicama EU, međutim, veliki izazovi u javnoj vodoopskrbi su značajni gubici vode koji na godišnjoj razini iznose 49,8 posto.

Prema podacima Eurostat-a, RH s prosječnih 29.200 m3 vode po stanovniku, zauzima prvo mjesto među državama članicama EU, ispred Finske i Švedske. Podzemne vode su za nas od osobite važnosti jer se iz njihovih zaliha zahvati preko 90 posto vode za ljudsku potrošnju, rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

U sustavu javne vodoopskrbe 94 posto stanovništva

Na godišnjoj razini se za potrebe javne vodoopskrbe zahvati oko 478 milijuna m3 vode za ljudsku potrošnju. U RH je dostignuta visoka razina dostupnosti vode za ljudsku potrošnju, pristup zdravstveno ispravnoj vodi iz sustava javne vodoopskrbe ima oko 94 posto stanovništva, ali s druge strane, 57 posto stanovništva ima pristup sustavima javne odvodnje, što nije dovoljno i potrebno je poboljšati.

U okviru EU Operativnog programa Konkurentnost i kohezija od 2014. do 2020. odobreno je 60 vodnokomunalnih projekata vrijednih 3,5 milijarde eura, od čega bespovratnih 1,9 milijardi eura. Od navedenih, dva projekta obuhvaćaju isključivo javnu vodoopskrbu – Regionalni vodoopskrbni sustav Osijek, koji je završen, te projekt Regionalni vodoopskrbni sustav Zagreb istok koji je u provedbi. Razvoj javne vodoopskrbe obuhvaćen je i ostalim projektima, s udjelom od oko 20 posto ukupne vrijednosti projekta.

Ulaganja u vodoopskrbu provode se i okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti od 2021. do 2026.  te je na raspolaganju 137,9 milijuna eura. Ulaganja su predviđena kroz manje dijelove sustava javne vodoopskrbe, u ruralnim, brdskim i demografski ugroženim područjima te kroz projekte aglomeracija kao i financiranje investicija ugradnje mjernih uređaja na vodozahvatima. Do sada je dodijeljeno oko 100 milijuna eura.

U Ministarstvu ističu kako su veliki izazovi u javnoj vodoopskrbi u Hrvatskoj – značajni gubici vode koji na godišnjoj razini iznose oko 238 milijuna m3, odnosno 49,8 posto.

Zbog toga je pokrenuta izrada Nacionalnog akcijskog plana za smanjenje gubitaka u javnim vodoopskrbnim sustavima za cijelu RH, prvi nacrt je već izrađen, a procjena potrebnih sredstava iznosi 1,5 milijardi eura u sljedećih 15 godina.

Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. ožujka. U fokusu ovogodišnjeg obilježavanja je Cilj 6 UN Agende 2030., koji se odnosi na osiguranje pristupa vodi za piće svima, održivo upravljanje vodama te osiguranje higijenskih, odnosno sanitarnih uvjeta za sve. Planirani rok za postizanje tog cilja je 2030. godina. 

S obzirom na to da se taj rok približava, promjene se moraju značajno ubrzati kako bi se cilj ostvario. Zato se ovogodišnji Svjetski dan voda obilježava pod motom „Ubrzaj promjene – budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu“.

N.H./H

foto: fah

Post Svjetski dan voda: Hrvatska s 29.200 m3 vode po stanovniku u vrhu zemalja EU je prvi puta viđen na Novo.hr.

„Nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neka od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo sami zacrtali,“ naglasio je župan Matija Posavec

Danas je u Međimurskoj županiji održana konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić te u usvojene izmjene Zakona za zdravstvenoj zaštiti nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i naša.

To znači da upravljačka prava nad Županijskom bolnicom Čakovec s prvim danom iduće godine preuzima država.

Status naše najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude našega kraja kojima je bolnica više od ustanove.

 „Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica,“ istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao kako je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske,od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.

„Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima,“ ističe župan.

Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti. 

„Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova, ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte, te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati,“ kazao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice, i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke.

„Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar“, rekao je župan Matija Posavec.

Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina: „Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca“.

Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je: „Ovo je udarac za Međimursku županiju jer nam se uskraćuje mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinom decentralizacije, ali i zdravim razumom.“

I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić oštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.

„Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna, oni koji su u predizbornoj kampanji naglašavali suradnju s regionalnom i lokalnom samoupravom te poštivanje načela decentralizacije, sada to krše. Je li ovaj Zakon decentralizacija koju su obećali?! Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države“, naglasila je Boška Ban Vlahek, a zastupnica Andreja Marić dodala da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar. „Interes Međimuraca je da se liječe tamo gdje žive“, istaknula je Andreja Marić.

Zastupnik HDZ-a i gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak, pokušao je opravdati svoje glasovanje. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

U petak se u Hrvatskom saboru glasalo o više zakona. Između ostalog o Zakonu o trgovini s kojim se dugogodišnja želja zaposlenih u trgovini i stanovništva da nedjelja bude neradna i  to u kompromisnom obliku i izglasala. Od važnijih stvari na dnevnom redu su bili zakoni koji se tiču četvrtog paketa mjera pomoći prema građanima i gospodarstvu u iznosu od 1,7 milijardi eura, a i Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Jedna od izmjena u zakonu je i odredba o osnivačkim pravima, a gdje je predviđeno da nadalje osnivačka prava od županijskih bolnica u cijeloj Hrvatskoj preuzima država i tu Međimurje nije izuzetak niti pak je bilo važno čiji župan vodi koju od županija.

Obzirom što najviše županija vodi HDZ, po toj bi logici onda HDZ zapravo radio protiv županija u kojima obnaša vlast. U Hrvatskom saboru, ministru Berošu, postavio sam pitanje o ciljevima reforme te hoće li tom reformom biti boljitka za pacijente i da li će zbog prijenosa osnivačkih prava biti uskraćeni bilo kakve zdravstvene skrbi ili liječenja.

Odgovor je bio da će boljitka biti, a da pacijenti neće biti ničim uskraćeni te da pacijente ne zanima tko je osnivač već kakva je usluga liječenja. Na kraju kad je netko ozbiljnije bolestan ili se sam prosi recimo na zagrebački Rebro ili ga se šalje iz naše bolnice kako bi dobio veći nivo zdravstvenih usluga, a Rebrom ne upravlja Međimurska županija. Iz toga je jasno vidljivo da pacijente zanima nivo zdravstvene usluge a ne tko je osnivač iako pri tom naravno ne mislim da u našoj bolnici nije dobro. Uz to, RH dobila je ozbiljne novce iz EU fondova za zdravstvenu reformu, a jedan od uvjeta je reforma zdravstva kakva se upravo događa te za opravdanje tih sredstava treba ispuniti indikatore. Međimurska županija uz to uvrštena je kao jedna od pet u pilot projekt ministarstva zdravstva gdje će određene skupine građana biti pozivane na preventivne preglede u cilju prevencije od ozbiljnih bolesti.

Ja sam glasao ZA proračun RH za 2023. godinu, a u njemu je mnogo toga što se tiče Međimurja. Kada bi Vlada bilo koji moj amandman prihvatila i on bi postao sastavni dio proračuna, pritom mislim na amandman zastupnice Boške Ban Vlahek u svrhu osiguranja sredstva za gradnju Centra za odgoj i obrazovanje u Čakovcu ja bih glasao za takav proračun. Pogotovo da sam ga dao kao oporbena zastupnica Boška Ban Vlahek, a vlada mi ga prihvati, a on je postao sastavni dio proračuna za 2023. g. A ona nije. Toliko o stranačkoj stegi.

Kad pak govorimo o amandmanima koje su dale zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, a govore o tome da se osnivačka prava isključivo za našu bolnicu ostave Međimurskoj županiji, moram konstatirati da ni one nisu za taj amandman glasale pa stoga prozivati mene za to nema nikakvog smisla. Kad bi netko bolnicu i sve što je u njoj Međimurskoj županiji htio uzeti i negdje preseliti ja bih dignuo dvije ruke za to da se to ne desi. Bolnica i sve što je u njoj ostaje gdje je, a o financijama i mogućim dugovima koji su stalno egzistirali u poslovanju brinut će država umjesto županije, napisao je zastupnik u Saboru RH i gradonačelnik Murskog Središća, Dražen Srpak.

N.H.

foto: fah/MŽ

Post Međimurje žestoko protiv prijenosa upravljanja bolnicom na državu je prvi puta viđen na Novo.hr.

Google je u utorak otvorio javni pristup svom chatbotu Bardu kako bi od novih korisnika dobio povratne informacije koje mu mogu koristiti u utrci s Microsoftom u razvijanju tehnologije umjetne inteligencije.

Počevši od SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, korisnici se mogu zabilježiti na listu čekanja za pristup Bardu na engleskom jeziku, programu koji je prethodno bio otvoren samo za one koji su ga testirali.

Google opisuje Bard kao eksperiment koji omogućuje suradnju s generativnom umjetnom inteligencijom, tehnologijom koja se oslanja na podatke iz prošlosti kako bi kreirala novi sadržaj.
Nakon prošlogodišnjeg puštanja u rad ChatGPT-a, chatbota iz startupa OpenAI koji podržava Microsoft, u tehnološkom sektoru je započela utrka kako bi AI dosegao što veći broj korisnika. Očekivanje je da će umjetna inteligencija preoblikovati način na koji ljudi rade i privući poslovne korisnike.

Prošli tjedan Google i Microsoft su razmaku od dva dana objavili niz najava o umjetnoj inteligenciji. Obje tvrtke stavljaju tehnologiju pisanja u svoje programe za obradu teksta, kao i u druge softvere za suradnju. Ubacuju i marketinške alate za web programere kako bi mogli izraditi vlastitu aplikaciju koja se temelji na umjetnoj inteligenciji.

Na pitanje je li konkurencija natjerala Google da otvori Bard za javnost, viši direktor Jack Krawcyzyk odgovorio je da je tvrtka usredotočena na korisnike. Unutarnji i vanjski korisnici su upotrijebili Bard za “povećanje produktivnosti, ubrzavanje ideja, poticanje znatiželje”, rekao je.
U demonstraciji stranice bard.google.com, Krawczyk je pokazao kako program u trenutku proizvede blokove teksta, za razliku od ChatGPT-a koji ispisuje odgovore riječ po riječ.
Bard također ima opciju koja prikazuje tri različite verzije ili “skice” bilo kojeg od odgovora između kojih korisnici mogu birati.

 Postoji i gumb na kojem piše “Google it,” ukoliko korisnik želi pretražiti dodatne informacije na webu.
Za razliku od ChatGPT-a, Bard nije sposoban za generiranje računalnog koda, objavio je Google na svojoj web stranici. Google je također rekao da je ograničio Bardovo pamćenje prethodnih razmjena u chatu. Objavili su i da trenutno ne koriste Bard za oglašavanje, što je inače srž Googleovog poslovnog modela.
Problem koji ostaje je točnost. “Bard neće uvijek biti u pravu”, stajalo je upozorenje u Googleovom skočnom prozoru tijekom demonstracije.

U promotivnom videu prošlog mjeseca pokazano je kako je program netočno odgovorio na pitanje. Nakon toga se tržišna vrijednost Alphabeta smanjila za 100 milijardi dolara.
Google je istaknuo nekoliko pogrešaka tijekom demonstracije. Na primjer, Bard je kao odgovor na jedan upit pogrešno ustvrdio da je papratima potrebna jaka i neizravna svjetlost.  
U drugom slučaju Bard je proizveo devet odlomaka teksta kada su ga zamolili za četiri. Nakon tog odgovora, Krawczyk je kliknuo gumb s palcem prema dolje kao povratnu informaciju za Barda.

“Svjesni smo ograničenja tehnologije, pa želimo biti vrlo promišljeni u ritmu kojim ovo uvodimo”, rekao je.

K.A./H

foto: epa

Post Google otvara pristup svom chatbotu Bardu, konkurentu ChatGPT-a je prvi puta viđen na Novo.hr.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić rekao je u utorak na konferenciji za novinare o slučaju zataškavanja seksualnog nasilja nad maloljetnom ministranticom iz župe Sotina 2016., čiji je navodni počinitelj bio tadašnji župnik koji je preklani umro, da je on slučaj DORH-u prijavio 2017.

Prema pisanju tjednika “Novosti”, dakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić prikivao je slučaj svećnika u Sotinu kojeg je majka maloljetnice prijavila za seksualno zlostavljanje svoje kćeri u listopadu 2016. 

Kako je danas rekao, slučaj mu je prijavila majka djevojke koja je tada imala 24 godine, tvrdeći da je seksualno nasilje nad njom trajalo više godina, do njezine 18. godine. 

“Majka nije htjela prijaviti izrečeno institucijama, već je tražila da župnika udaljim iz te župe, da razgna ionako neveliko stado. Razgovarao sam i s majkom i kasnije sa župnikom, koji nije znao kakvim i s koliko informacija raspolažem”, rekao je nadbiskup Hranić i dodao da je majka rekla kako je psihička bolest njezine kćeri uzrokovana župnikovim ponašanjem. O razgovoru je  sastavio zapisnik.

Kako je rekao, župnik mu je dao puno više informacija i rekao da ga je majka molila za pomoć, da razgovara s njom u vezi s bolesti koja je kod nje već bila prisutna, rekao je mons. Hranić i dodao da je Nadbiskupija prijavila slučaj DORH-u krajem 2017. 

Također je rekao da ga je “netko od novinara ili majka možebitne žrtve” 2020. prijavio Vatikanu za navodno zataškavanje istine i opstrukciju rasvjetljavanja slučaja.

“No, 9. ožujka 2023. dobili su odgovor apostolskog nuncija u RH da je mjerodavni Dikasterij za biskupe potvrdio da sam poslao rezultate istrage Dikasteriju za nauk vjere i to još 2018. i da je Nadbiskupija iste godine DORH-u dostavila sve podatke za pokretanje istrage i da je to tijelo zaključilo da mi se ne može pripisati optužba jer sam pratio sve kanonske propise“, rekao je mons. Hranić.

Istaknuo je kako razumije svačije osjećaje, i majke možebitne žrtve, no nije na njemu da donosi presudu, premješta župnika za kojeg je rekao da je već bio star i bolestan prije sudskog procesa i izricanja presude.

“Optužnica je samo podignuta, no do sudskog procesa, pozivanja na ročišta i izricanja pravomoćne presude nije došlo”, rekao je mons. Hranić.

“Nakon župnikove smrti 2021. godine stala je svaka daljnja istraga i proces protiv njega. Župnik  je umro, a da prethodno nije bio ni osuđen ni oslobođen optužbi”, dodao je nadbiskup Hranić.

“Treba razumjeti roditeljske osjećaje i njihovu patnju, no treba voditi računa i o dostojanstvu eventualnog počinitelja. Pristigla prijava je prijava koja uvijek treba biti provjerena i ispitana“, kazao je za N1.

N.H./H

foto: fah

Post Nadbiskup Hranić o svećeniku pedofilu: Treba voditi računa i o dostojanstvu eventualnog počinitelja je prvi puta viđen na Novo.hr.