Svake se godine 27. ožujka u tisućama kazališta širom svijeta obilježava Svjetski dan kazališta. Na taj dan imamo prigodu podsjetiti javnost na snagu, poruku i značaj izvedbenih umjetnosti i umjetničkog stvaralaštva.

Pisanje hrvatske poruke organizira Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, a ove godine ta čast je pripala je našem uglednom redatelju i sveučilišnom profesoru Želimiru Mesariću.

HRVATSKA PORUKA ZA SVJETSKI DAN KAZALIŠTA 2023.

/ 27. ožujka 2023. /

U ovo čehovljansko bezvremenje, Totus mundus in maligno positus est – Sav svijet leži u zlu. (1.Iv.5,19.). Strašni  potresi, jezivi  ratovi. Ako prirodu ne možemo ukrotiti, ljudsku destruktivnost valjda možemo, no pitanje je ima li nas dovoljno u tim spasilačkim redovima. „Ovaj krasan planet živi svojim načinom, svojom sudbinom. Za sve smo krivi samo mi“, kaže mnsgr. Mate Uzinić.

Ovu poruku pišem o pedesetoj obljetnici mojeg umjetničkog rada ili „hoda po mukah“. Ne osvrćem se gnjevno nego s ugodom, ali željan upozoravati na stvari koje bi trebale i mogle voditi boljitku.

Umberto Eco briljantno konstatira: „Društvene mreže daju pravo riječi legijama imbecila koji su ranije govorili samo u birtijama nakon čaše vina, bez štete za zajednicu. Odmah bi bili ušutkani, dok sada imaju ista prava na riječ kao neki nobelovac.“

Čuvajmo pisce i glumce, jer pisci su Riječ, a glumci Govor. Pisci svjedoče, uočavaju, upozoravaju, komentiraju, a glumci govore, prikazuju, oponašaju, udahnjuju dušu napisanom.

Polovicu kulture, piše Matija Štahan, progutao je ironijski autoreferencijalni cinizam, a drugu polovicu posvemašnja neukost i amnezija. Više se ne znamo definirati ni na koji suštinski način, pa umjesto osmišljavanja novih umjetničkih, filozofskih i inih pravaca, na stare samo nakalemljujemo prefiks post. Ne znajući što smo postali, znamo jedino da nismo ono što smo bili.

Albert Camus u Pobunjenom čovjeku piše: „Dolaze mladi i žele da sve počinje od njih“, što je sasvim legitimno i prihvatljivo, „ali na nama starijima je da po mogućnosti sačuvamo neke vječne vrijednosti,“ što je, nadam se, također sasvim legitimno i prihvatljivo. Ovo nije netolerantno prigovaranje nego apel da sačuvamo vječne vrijednosti, a uvijek ostaje prostora za vrijedne novotarije i zanimljive eksperimente.

Ako je „cijeli svijet pozornica“, onda se sav taj svijet sublimira na teatarskoj pozornici. Totus mundus agit histrionem – Cijeli svijet glumi glumca, natpis je na zgradi engleskog renesansnog kazališta Globe. Pod nazivom metafora glume E. R. Curtius podcrtava putanju što vodi još od antike i Platona, koji u Zakonima živa stvorenja naziva marionetama božanskog podrijetla – „bilo da su ih bogovi izradili kao svoju igračku ili da su ih stvorili u ma kakvoj ozbiljnoj namjeri“. Sedma knjiga Platonove Države, preciznije glasoviti opis pećine, također nudi kazališnu sliku pozicije ljudskoga roda, međutim kao prisilne publike – niz zarobljenih bića kojima su udovi fiksirani kako bi mogli gledati isključivo ispred sebe, u zid pećine u kojoj obitavaju: iza njih se nalazi vatra što na stjenku pećine baca svjetlo, dok je između izvora rasvjete i publike zidić pa čovjek te sjene promatra kao zbilju, jer bi mu pogled u svjetlo zadao bol.

Čuvajmo sveto mjesto – pozornicu. Ne dopustimo lažnim trgovcima kojekakvih ideologija, agentima provokatorima, muljatorima i opsjenarima sumnjivih vrijednosti, lažnim moralistima, zasljepljenim aktivistima, polutalentima, slatkorječivim varalicama svih boja i zastava da brljaju po Talijinom svetištu.

Veliki hrvatski kazališni redatelj i pedagog Kosta Spaić, čiju smo stotu godišnjicu rođenja nedavno preskromno obilježili, jedan od nasljednika dr. Branka Gavelle – velikana hrvatskog glumišta, učio nas je da u teatru itekako treba misliti i promišljati politički, ali nikako politikantski, plakatno.

Ja sam klasičar i u gimnaziji sam odgajan na estetici lijepog. Vremena su donijela i sasvim meritorno etablirala estetiku ružnog. Niti je sve samo lijepo, niti je samo ružno, no nametanje samo jedne vizure – estetike ružnog, nije dobro.

U suživotu, dijalogu, toleranciji, zajedno sačuvajmo teatar i ne dopustimo urušavanje temeljnih vrijednosti. Ako na početku bijaše Riječ, čuvajmo tu Riječ i borimo se za istinitost riječi.

Kao što drama završava katarzom, tako je na kraju tunela Svjetlo u kojem svjetlucaju riječi Vjera, Nada i Ljubav. Moramo njegovati nadu u novi početak, a tu je uloga teatra neizmjerna i veličanstvena. Teatar je vječan i spaja sva tri vremena: vrijeme prošlo u vremenu sadašnjem, u vremenu budućem.

I da završim riječima jednog mudraca:

„Što je na kraju srijede? Četvrtak.
A što je na kraju četvrtka? Petak.
Na kraju svih krajeva?
Uvijek je jedan novi početak.
Krajevi se potroše, počeci uvijek traju.
Početak – eto što je na kraju“.

Želimir Mesarić

redatelj, red. prof. art.

Danas je veliki dan jer Kerempuh slavi 59. rođendan!

Osnovan 25. ožujka 1964., već gotovo šest desetljeća ponosno i nezaustavljivo djeluje u kazališnom životu Zagreba i Hrvatske.

Kao komediografsko i satirično kazalište izdvaja se i prepoznaje po specifičnom repertoaru, kao i po izvrsnom poslovanju. Jedino je kazalište u ovom dijelu Europe koje godišnje posjeti preko 150.000 gledatelja, a njegove predstave nerijetko dosežu i do nekoliko stotina izvedbi  (Spika na spiku, Dobro došli u plavi pakao, Vježbanje demokracije, Magic Act Show, Metastaze, Pir malograđana, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, Čudo u Poskokovoj Dragi, Spektakluk, Krletka, Gospođa ministarka, Ustav Republike Hrvatske, Jedan sluga, dva gospodara, Jazavac u Kerempuhu i mnoge druge).

Kazalište je za svoj rad osvojilo brojne nagrade i priznanja, između ostalog Nagradu Grada Zagreba i Plaketu Grada Zagreba, Nagradu Hrvatskog glumišta za najbolje predstave u cjelini 1977. i 2007. godine, kao i mnogobrojne druge, kazališne nagrade na Marulićevim danima, Danima satire Fadila Hadžića i Festivalu glumca.

Ipak, najveća nagrada upravo ste nam vi, naša vjerna publika koja nas sve ove godine prati i posjećuje.

Hvala vam na tome!

Vatreno nadmetanje za srebrninu, novac, nekretnine, pokretnine, zemljišta i firme odvijalo se u petak, 17. ožujka navečer u Kerempuhu na svečanoj premijeri kultne predstave “Ožalošćena porodica” Branislava Nušića, u režiji Ivana Plazibata. Kad imućni pokojnik umre, ožalošćeni članovi njegove obitelji nalaze se u tuzi, ali i niskom startu da sebi prigrabe dio bogatstva koji smatraju da zaslužuju, prije nego se toga domakne netko drugi. Iako je tekst nastao davne 1935., lako se prepoznaje aktualnost te priče.

Publika je predstavu prihvatila s velikim oduševljenjem, uz mnogo smijeha, a naklonjena joj je i službena kritika.

Premijeri su prisustvovali brojni kolege i prijatelji, pa je zabava u foyeru kazališta, uz glazbu nezamjenjivog DJ-a Marija Kovača, potrajala do dugo u noć.

U dubokoj boli javljamo da nas je nakon duge i teške bolesti,  u 62. godini života,  prerano napustio naš dugogodišnji djelatnik, majstor pozornice, suradnik, kolega i prijatelj, naš Nino Prskalo.

Nedostajat ćeš nam, dragi Nino, a tvoju dobrotu, požrtvovnost i ljubav prema poslu, pamtit ćemo dok živimo. 

Iskrena sućut obitelji i prijateljima.

Počivao u miru.

U Kerempuhu će se 17. ožujka u 20:00 sati održati premijera predstave „Ožalošćena porodica“ Branislava Nušića, u režiji Ivana Plazibata. Pretpremijera je dan ranije, u četvrtak, 16. ožujka. 

Jedan od najvećih srpskih komediografa Branislav Nušić u „Ožalošćenoj porodici“ vrlo precizno raslojava nezaustavljivu pohlepu okupljenih oko smrti bogatog (bližeg ili daljeg) rođaka, a prividno žaljenje za pokojnikom ubrzo se raskrinkava kao paravan za bespoštednu borbu za njegovo nasljeđe.

Lakoća u proizvodnji laži unutar Nušićeve porodice s ciljem akumuliranja još imovine, moći i statusa, funkcionira kao nezaustavljivi motor koji svakim novim okretajem sve više ogoljava uglađeni zvjerinjak.

Nušićeva oštrica kojom zasijeca u duboke slojeve društvenog tkiva ne gubi na svojoj britkosti te uvijek iznova dokazuje njegovu sposobnost vještog mapiranja ljudskih patologija koje nadrastaju kako prostorne tako i vremenske okvire.

Sve dok svjedočimo brojnim skakanjima za vrat, kao i zabijenim noževima u leđa, Nušića možemo shvaćati dijagnostičarem s nepovoljnom dijagnozom – stanje je ostalo nepromijenjeno.

U predstavi igraju: Hrvoje Kečkeš (Agaton Arsić), Marko Makovičić (Tanasije Purić), Matija Šakoronja (Proka Purić), Luka Petrušić (Trifun Spasić), Filip Detelić (Mića Stanimirović), Vilim Matula (Dr. Petrović), Branka Trlin (Simka), Linda Begonja (Vida), Mia Anočić – Valentić (Gina), Anita Matić Delić (Sarka) i Josipa Anković (Danica).

Dramaturgiju potpisuje Nikolina Rafaj, scenografiju Paola Lugarić, a kostime Petra Pavičić. Suradnik za scenski pokret je Damir Klemenić, skladateljica Tamara Obrovac, suradnik za scenski govor dr. Dejan Sredojević, a oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec.

Nakon premijerne izvedbe, predstava je na rasporedu 18., 22. i 25. ožujka, te 1. i 28. travnja.

U ponedjeljak, 6.3., blagajna “Kerempuha” će raditi od 17 do 20 sati.

U nedjelju, 19. veljače otkazuje se izvedba predstave “Bilježnica Robija K.” zbog bolesti glumca.

Ulaznice kupljene na blagajni kazališta mogu se vratiti ili zamijeniti za ulaznice za neku drugu predstavu.

Za ulaznice kupljene online novac će biti automatski vraćen na račun kupca.

Hvala vam na razumijevanju!

Vaš Kerempuh

Višestruko nagrađivana i svima omiljena Kerempuhova predstava “Škrtac” J.B.P. Molierea, u režiji Dore Ružjak Podolski, u srijedu, 15. veljače obilježila je svoju jubilarnu 50. izvedbu!

Od svoje premijere u siječnju 2021.godine do danas, predstava je stekla naklonost brojne publike i službene kritike, a s velikim uspjehom gostovala je u nizu gradova i festivala diljem Hrvatske, osvojivši značajne nagrade.

NAGRADE:

TOMISLAV ZAJEC – Nagrada hrvatskog glumišta za adaptaciju komedije “Škrtac” (2021.)
BARBARA BOUREK – Nagrada hrvatskog glumišta  za najbolju kazališnu kostimografiju za kostime u predstavi  “Škrtac” (2021.)
LINDA BEGONJA – Nagrada „Fabijan Šovagović“ za najbolja glumačka ostvarenja na 29. Festivalu glumca za ulogu Frosine u predstavi J. B. P. Molièrea „Škrtac“ (2022.)
HRVOJE KEČKEŠ – Nagrada „Fabijan Šovagović“ za najbolja glumačka ostvarenja na 29. Festivalu glumca za ulogu Harpagona u predstavi J. B. P. Molièrea „Škrtac“ (2022.)
ŠKRTAC – Nagrada za najbolju predstavu u cjelini – Grand Prix 39. Susreta pozorišta / kazališta Brčko Distrikt BiH (2022.)
HRVOJE KEČKEŠ – Nagrada za najbolju mušku ulogu za ulogu Harpagona u predstavi „Škrtac“ J. B. P. Molièrea na 39. susretima pozorišta / kazališta Brčko Distrikt BiH (2022.)
TOMISLAV ZAJEC – Nagrada za dramatizaciju predstave „Škrtac“ J. B. P. Molièrea na 39. susretima pozorišta / kazališta Brčko Distrikt BiH (2022.)
BARBARA BOUREK – Nagrada za kostimografiju predstave „Škrtac“ J. B. P. Molièrea na 39. susretima pozorišta / kazališta Brčko Distrikt BiH (2022.)
ŠKRTAC – najbolja predstava na 35. Gavellinim večerima (2022.)
DORA RUŽDJAK PODOLSKI – najbolja režija na 35. Gavellinim večerima (2022.) (2022.)
LINDA BEGONJA – najbolja ženska uloga za ulogu Frosine u predstavi J. B. Molièrea „Škrtac“ na 35. Gavellinim večerima (2022.)
HRVOJE KEČKEŠ – Nagrada za najbolju mušku ulogu za ulogu Harpagona u predstavi „Škrtac“ J. B. P. Molièrea na 35. Gavellinim večerima (2022.)

Poštovana publiko,

večeras, 14. veljače otkazuje se izvedba predstave “Razbijeni vrč” zbog bolesti glumice.

Ulaznice kupljene na blagajni kazališta mogu se vratiti ili zamijeniti za ulaznice za neku drugu predstavu.

Za ulaznice kupljene online novac će biti automatski vraćen na račun kupca.

Hvala vam na razumijevanju!

Vaš Kerempuh

U subotu, 25. veljače u 20:00 sati u Kerempuhu će se održati premijera predstave “Kralj Ubu” Alfreda Jarryja, u režiji Mirana Kurspahića, nastala u koprodukciji Gradskog dramskog kazališta Gavella i Satiričkog kazališta Kerempuh.

Ideja o koprodukcijskoj suradnji ovih dvaju kazališta proizašla je iz inicijative da se “Gavelli”, još od zagrebačkog potresa izmještenoj iz svoje matične zgrade, pruže uvjeti i prostor za umjetnički rad.

Za naslov je odabran upravo “Kralj Ubu” koji svojom poetikom i žanrovskom neuhvatljivošću pripada satiričnom, koliko i dramskom repertoaru te kao takav spaja iskustva i pristupe dvaju ansambala zagrebačkih kazališnih kuća, pozivajući ih na dinamičnu suigru.

Režija je povjerena Miranu Kurspahiću, čije su mnoge dosadašnje predstave odisale izuzetnom energijom, eklekticizmom i neobuzdanim humorom, što odlikuje i prekretnički Jarryjev tekst, drsko uronjen u prikaz bešćutnosti i apsurda totalitarnog sklopa.

Ovaj komad, koji je davne 1896. zaprepastio i zgrozio parišku publiku, danas bi mogao djelovati zatupljene oštrice, barem u društvu ili dijelu svijeta trenutno pošteđenom totalitarnog vođe nalik protagonistu ovu drame, čija ambicioznost i glad premašuju njegov talent i sposobnosti. Naš je Kralj Ubu stoga stavljen u autorski okvir i sasvim novi kontekst. Kralj Ubu tako postaje predstava u predstavi, originalan komad u raljama jednog omanjeg razreda gimnazije. Među likovima u tom se razredu našao i sam Albert Jarry, učenik koji u inat vodstvu škole, ali i razrednim kolegama, za vrijeme nastave postavlja igrokaz, ili to barem pokušava.

Iako je radnja scenografski i kostimski smještena na kraj 19. stoljeća, ona se u kulturološkom i sociološkom smislu zbiva u sadašnjosti. Gimnazija se, naime, punim imenom zove Nous pouvons, gimnazija za posebnu i osviještenu djecu, a njeni učenici opravdavaju taj naziv jašući na valu površne moralne superiornosti, woke kulture i kulture otkazivanja. Predstava nas tako opetovano prebacuje između dvije scenske realnosti, satiričnih razrednih previranja i igranja samog komada.

Originalni Kralj Ubu prolazeći kroz sito cenzure sve više nestaje, no ironično, ibijevština se preljeva na svakog od učenika, izvlačeći iz njega pohlepu, zavist i želju za moći. Kroz ironiju i humor, ova se predstava dotiče brojnih “zabranjenih” tema i zrcali bizarna vremena u kojima živimo kako bismo ih sagledali i nasmijali im se.

U predstavi igraju: Borko Perić, Marko Petrić / Miran Kurspahić, Amar Bukvić, Sven Šestak, Enes Vejzović, Ranko Zidarić, Đorđe Kukuljica, Ozren Opačić, Josip Brakus, Nela Kocsis, Barbara Nola i Iskra Jirsak.

Tekst su adaptirali Miran Kurspahić i Rona Žulj, ujedno i dramaturginja predstave, scenografiju potpisuje Matija Blašković, kostime Danica Dedijer, suradnik za glazbu je Igor Jurinić, suradnica za scenski pokret Matea Bilosnić, a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

Nakon premijerne izvedbe, predstava je na rasporedu 26. veljače, 3.ožujka i 26. ožujka na sceni kazališta Kerempuh.

U ponedjeljak, 6.2., blagajna “Kerempuha” će raditi od 17:00 do 20:00 sati.

S dubokom tugom javljamo svim kolegama, prijateljima i našoj publici da nas je napustio naš glumac – Branislav Bane Petrović.

Rođen je 1936., a član ansambla bio je od 1973. do 2001. godine. U tadašnji ˝Jazavac˝ dolazi na poziv Fadila Hadžića, osnivača i umjetničkog ravnatelja kazališta te postaje njegov ponosni član, uz Mladena Crnobrnju – Gumbeka, Dragu Bahuna, Martina Sagnera i druge. Odigrao je uloge u šezdeset i jednoj predstavi ˝Jazavca˝ pa kasnije ˝Kerempuha˝, a svaka je bila dugovječna i gotovo u pravilu igrala više od pedeset puta.

U početku su to bili satirični kolaži raznih autora (˝Da li su dva i dva četiri˝,˝Ispeci pa – prešuti˝, ˝Spretna Nova!˝, ˝Devize ili život˝, ˝Taze fraze˝, ˝Kerempuhov velegrad˝ i dr.), kasnije komedije Fadila Hadžića (˝Ministarstvo senzacija˝, ˝Gola žena˝, ˝Dobro jutro, lopovi˝, ˝Ministar˝, ˝Hitler u  partizanima˝, ˝Pet ludih sinova˝ i mnoge druge), kultna djela inozemnih autora (Nušića, Kovačevića, Vampilova, Partljiča, Kundere, Feydeaua, Gogolja, Erdmana, Masteroffa, Kandera i Ebba), kao i ona domaćih klasičnih komediografa (Mesarića, Hitreca, Brešana, Kušana, Derenčina, Držića i Nemčića).

Dragi Bane, hvala ti na nezaboravnom umjetničkom i ljudskom doprinosu, neizmjerno ćeš nam nedostajati.

U ponedjeljak, 23. siječnja, blagajna će iznimno raditi od 17:00 do 20:30 sati.

Treći ponedjeljak u siječnju proglašen je najdepresivnijim danom u godini. Zovu ga i Blue Monday, o njemu se piše i smišljaju se brojni načini kako prebroditi siječanjski blues.

Ove godine Blue Monday stigao nam je 16. siječnja, a kreativna ekipa Kerempuha odlučila je krenuti u protunapad te svako neraspoloženje suzbiti smijehom, druženjem i plesom, organiziravši kazališni tulum za svoje zaposlenike, glumce i kolege iz drugih kazališta, suradnike i prijatelje.

Uz ukusne zalogaje i pokoju osvježavajuću kapljicu te veselu glazbu za koju se pobrinuo DJ Mario Kovač, kazališni foyer ubrzo se pretvorio u veseli plesni podij, a Kerempuh dokazao da je i u neformalnim druženjima profesionalac u proizvodnji smijeha.

-Ideja za ovaj tulum razvila se iz naše prvobitne namjere da u prosincu organiziramo zabavu u sklopu adventa. No, ubrzo smo zaključili kako je prosinac ionako pretjerano nakrcan događanjima, dok u siječnju odjednom sva zabava zamre. Vjerojatno i ta činjenica doprinosi sveopćem neraspoloženju koje pripisujemo ovom mjesecu. Stoga smo svoj tulum odlučili prigodno zakazati upravo na „najdepresivniji“ dan! Uostalom, uloga je Kerempuha, kao kazališta specijaliziranog za satiru i komediju, da svima priušti smijeh i dobro raspoloženje. Ovaj je događaj, stoga, ispao puni pogodak i okupio brojne kazališne umjetnike i prijatelje Kerempuha. Svakako ga namjeravamo održavati i idućih godina, pa tko zna – možda uđe i u tradiciju grada! – smije se Sonja Kovačić, ravnateljica kazališta Kerempuh.

-Mi glumci Kerempuha imamo tu privilegiju da vrlo teško upadamo u depru. Ako nas koji dan i obuzme neraspoloženje, dovoljno je stati na scenu i doživjeti smijeh i aplauz nekoliko stotina ljudi u dvorani pa da se momentalno osjećamo bolje i ispunjenije. – dodaje glumica Anita Matić Delić.

Svaka je tuga manja kad se dijeli, a uz ples, druženje i duhovite kazališne predstave zasigurno je lakše dočekati sunce i sretnije proljetne dane.

Veliko hvala našim sponzorima: Johnnie Walker, Kraš, Tanqueraygin, Zimsko kuhano!

Danas, 12.1., zbog bolesti glumice otkazuje se predstava “Škrtac”.

Ulaznice kupljene na blagajni mogu se vratiti ili zamijeniti za ulaznice neke druge predstave. Kupcima ulaznica putem weba novac će biti vraćen na račun.

Zahvaljujemo na razumijevanju.

U petak, 6.1., na blagdan Sveta tri kralja, blagajna “Kerempuha” neće raditi. U subotu, 7.1., radit će od 10:00 do 14:00 sati.