Kako otvoriti restoran s provjereno popularnim jelovnikom? Comparello Bello nudi franšizu.

Comparello Bello sicilijanski je izraz koji se može prevesti kao „moj prijatelj“ i oslikava duh u kojem su tri dobra prijatelja po završetku fakulteta odlučila udružiti svoje resurse i pokrenuti zajednički projekt. Tako su 2015. godine u Messini na Siciliji otvorili Comparello Bello, restoran koji spaja klasično i moderno, a ideja je bila ponuditi širokoj bazi potrošača i autentična talijanska jela i popularna internacionalna jela i pića – po pristupačnim cijenama. Kako je popularnost restorana brzo rasla, u roku od nekoliko godina otvorene su još dvije lokacije – u Messini i Palermu (franšiza). Dobre su rezultate postizali čak i tijekom karantene, a vlasnici koncepta sada imaju ambiciju pokrenuti franšizne restorane diljem Europe.

O počecima, strategiji razvoja i poželjnim primateljima franšize govori direktor prodaje Claudio D'Agata.

Odakle ideja za Comparello Bello?

Poput mnogih drugih sjajnih projekata, i Comparello Bello nastao je slučajno. Jednom prilikom, dok smo svi skupa sjedili za stolom i pričali, javila se ideja kako bi bilo dobro otvoriti nešto novo, neku pomalo drugačiju pivnicu, jer smo upravo pronašli prostor koji nam se jako svidio. No, prostor je bio prevelik za pivnicu, pa smo – umjesto da nađemo manji lokal – proširili koncept! Mogli bismo reći da je lokacija diktirala sadržaj koncepta, a ne obrnuto. Pomno smo istražili destinaciju, uvidjeli da ova zona grada privlači raznolike potrošače, različitih dobi, statusa i tipova. Riječ je o povijesnom i poslovnom centru grada, ali i obiteljskoj destinaciji, koja svakodnevno privlači veliki broj ljudi, tako da je prometno i danju i noću. Stoga smo i odlučili da naši restorani rade 18 sati dnevno kako bismo uvijek svima bili na usluzi.

Kako ste se prilagodili situaciji kada je izbila pandemija?

Odlučili smo se za strategiju koja je bila dominantna od samog početka – lokacija je od vitalnog značaja. Primjerice, potpuno smo preuredili restoran u Palermu. Ponudili smo suradnju tvrtkama i biznisima iz okolice te naš restoran pretvorili u poslovnu menzu. Ako ste voljni, čak i najgoru situaciju možete maksimalno iskoristiti. Lockdown je dakako diktirao i sljedeće korake – dok smo razvijali online platformu, fokusirali smo se na take away i dostavu. Sve su ove promjene odrađene s najvećom pažnjom, što nije bilo previše teško jer imamo izvrsnu suradnju i izgrađen odnos povjerenja sa svojim dobavljačima .

Gdje biste željeli vidjeti franšize restorana?

Je li „svugdje“ prihvatljiv odgovor? Postavili smo visoke ciljeve; to je naša tajna. Možete se zadovoljiti s tri restorana, mi želimo 10! Trenutno nam je cilj pokrenuti franšizu u Poljskoj, tržištu koje je drugačije od našeg, ali koje se ističe po poduzetničkom duhu, težnji za uspjehom i otvorenošću za nove ideje.

Koje kvalitete tražite kod primatelja franšize?

Ima ih mnogo, ali ne previše! Tražimo partnere mladalačkog duha, godine nisu bitne. Važno je da imaju britak i dinamičan način razmišljanja, da su otvoreni za promjene, budući da uvijek podržavamo nove ideje, a preziremo monotoniju. Tražimo transparentnost, poštenje, međusobno povjerenje i poduzetničku hrabrost.

Nakon kojeg vremena primatelj franšize može očekivati ​​profit?

„Očekivati“ možda nije prava riječ. Želimo aktivno raditi i surađivati ​​s primateljima franšize, pomoći jedni drugima u postizanju zajedničkog cilja. Taj proces uključuje i detaljno istraživanje tržišta, identifikaciju ciljnih skupina potrošača, oslanjanje na dosadašnja iskustva, ali i nove ideje. Ako sve bude napravljeno kako treba, dobit će doći prije nego kasnije.

Comparello Bello – ključne brojke i zahtjevi sustava

• Ukupna investicija za otvaranje franšiznog restorana: 150.000 € - 200.000 €
• Pogodan prostor: najmanje 200 m2
• Davatelj franšize ne naplaćuje ulaznu franšiznu naknadu
• Primatelji franšize izdvajaju za redovitu franšiznu naknadu 4% dvomjesečnog prometa u prve dvije godine, a 5% u sljedećim godinama poslovanja

Čestit Božić i sretna Nova godina! Zdravlja, sreće i uspjeha u poslu želi vam redakcija Franchising.hr!

Beogradski koncept „Ferdinand knedle“ ulazi na tržište Hrvatske – prvi franšizni ugovor potpisan je s partnerskom tvrtkom iz Zagreba. Prva prodavaonica bit će otvorena krajem veljače 2022.

Nakon pet godina poslovanja poznati beogradski gastro koncept „Ferdinand knedle“ ušao je u drugu fazu razvoja koja podrazumijeva širenje na nova tržišta putem franšize.

Prvi franšizni ugovor potpisan je s partnerskom tvrtkom za tržište Hrvatske, čime je planirano otvaranje 1+1 prodavaonice u Zagrebu tijekom 2022. godine. – Ljubitelji knedli moći će uživati u „Ferdinand knedlama“​ u centru grada već krajem veljače – stoji u priopćenju.

Pored prvog franšiznog ugovora, „Ferdinand knedle“ otvaraju i vlastiti proizvodni pogon u Samoboru, čime se proširuju kapaciteti koji bi dugoročno mogli zadovoljiti daljnje planove brenda po pitanju otvaranja novih prodavaonica, ali i širenja u nove zemlje Europske unije – kaže se u priopćenju.

Svoju prepoznatljivost brend temelji na kvaliteti proizvoda koji se osigurava korištenjem najkvalitetnijih lokalnih sirovina, kao i upotrebom najfinijih belgijskih čokolada, prvoklasnog voća, krema i posipa.

„Ferdinand knedle“ trenutno imaju četiri prodajna mjesta u Beogradu.

Kako su nastale „Ferdinand knedle“?

Poznata kurirska služba Mail Boxes Etc. stiže i u Srbiju. Prva je poslovnica otvorena u Beogradu.

Mail Boxes Etc. zapravo je puno više od kuriske službe. Riječ je o sustavu koji malim, srednjim i velikim tvrtkama pruža širok spektar logističkih usluga: od transporta, pakiranja, otpreme, preko zaprimanja pošiljki i povrata, sve do iznajmljivanja poslovne adrese i poštanskih sandučića, printa, grafičkog dizajna i izrade kompletnih reklamnih materijala za klijente.

Tvrtka je osnovana 1980. godine u Sjedinjenim Državama. U Europu stiže 1993. godine kada Talijan Graziano Fiorelli kupuje master prava za tu zemlju. Mreža u Italiji uspješno se proširila, pa je Fiorelli postao i primatelj master franšize za Španjolsku, Njemačku i Austriju. Konačno, obitelj Fiorelli je preko svoje tvrtke MBE Worldwide 2009. godine kupila prava za proširenje MBE franšize u svim zemljama izvan Sjedinjenih Država i Kanade. Danas ovaj franšizni sustav djeluje na 2.800 lokacija diljem svijeta. U Hrvatsku, Mail Boxes stiže krajem 2017. godine, a prva poslovnica nedavno je otvorena i u Srbiji, u Beogradu.

Primatelj master franšize za tržište Srbije postao je Stefan Šurlan, iskusni poduzetnik koji već ima iskustva u industriji dostave hrane. – Oduvijek sam želio da domaćim kupcima uz vrhunsku dostavu hrane ponudim i jednu odličnu kurirsku uslugu – rekao je Šurlan, vlasnik franšize u Srbiji.

Budući da je riječ o master franšizi, tvrtka MBE u Srbiji trebala bi pronaći nove franšizne partnere i uspostaviti mrežu poslovnica širom zemlje. Prema najavama čelnih ljudi, tvrtka već traži pojedinačne primatelje franšize – mlade, poduzetne ljude, koji bi preuzimanjem MBE franšize dobili priliku pokrenuti vlastiti posao. Procjenjuje se da u Srbiji postoji potencijal za još 25 poslovnica.

Tko ima želju obogatiti lokalno gastro tržište i pokrenuti uspješan brand ribljeg street food restorana – od sada može uzeti franšizu koncepta Fish Delish. Kakva se prilika nudi franšiznim partnerima?

Kad se odlučio otvoriti riblji street food restoran, Stefano Petrović već je imao sve adute u rukama – iskustvo, resurse, ideju, potvrdu da jedan takav koncept nedostaje tržištu. Trebalo je uložiti samo malo poduzetničke hrabrosti, osmisliti ponudu kvalitetnih jela „riblje tematike“ i ponuditi ih kupcima na moderan, jednostavan, pristupačan i brz način. Tako je, ukratko, nastao Fish Delish.

Stefano je, naime, odrastao u obitelji koja se cijeli život bavila ribarstvom i to je, kako nam priča, uvelike utjecalo na njegov životni put i poslovno iskustvo. – Otac je u mlađim danima bio ribar i zbog toga sam od djetinjstva bio u doticaju s ribom – kaže Petrović. – Kasnije smo osnovali i obiteljsku firmu za otkup i preradu ribe i ribljih proizvoda, da bismo u posljednjih desetak godina proširili poslovanje te danas, uz ribu i riblje proizvode, opskrbljujemo ugostiteljske objekte i drugim prehrambenim namirnicama – objašnjava on.

Sam je bio zadužen za pronalazak, nabavu, prezentaciju i prodaju proizvoda te se, kroz dugi niz godina, susretao s velikim brojem ugostitelja i uvidio kakav to koncept ponude nedostaje na tržištu. – Uz sve dostupne resurse i svoje znanje o namirnicama, nije mi bilo teško opredijeliti se za formu street food restorana te osmisliti meni koji obuhvaća raznovrsna riblja jela – objašnjava Petrović kako je ušao u gastro biznis.

U želji da uličnoj hrani doda i pečat „nečeg posebnog“, inzistirao je da svako jelo bude pomno osmišljeno, pripremljeno od kvalitetnih namirnica, na potpuno drugačiji i inovativan način. – A uz priloge i umake vlastite recepture, nastala su ukusna, vizualno atraktivna i primamljiva riblja jela – ukazuje Petrović na sve specifičnosti menija. – Tako, na primjer, naši riblji burgeri nisu mljeveni niti miješani ni sa kakvim dodacima, već koristimo čiste filete koje režemo na različite načine, a sve kako bismo očuvali punoću okusa ribe – pojašnjava on.

Ponudu Fish Delisha trenutno čini 14 ribljih jela, a među njima su: riblji burgeri, topli sendviči, hladni sendviči, tjestenine, salate, fish and chips i sirova riblja plata. Sva jela su brzo gotova i vrlo jednostavna za konzumaciju, budući da se poslužuju u jednokratnoj nepovratnoj ambalaži. – Fish Delish je ponajprije osmišljen kao „take out“ koncept te je i konzumiranje prilagođeno usputnoj šetnji ili uživanju u ugodnoj atmosferi naših objekata – dodaje Petrović.

Od izazova do franšize

Nitko nije mogao niti naslutiti kakvu će pometnju donijeti 2020. Tko god je tada pokretao biznis, morao je osjetiti posljedice. Pandemija možda jeste usporila, ali nije zaustavila otvaranje Fish Delisha, kaže naš sugovornik. Prvi je lokal, u obliku standalone kontejnerske jedinice s prostranom ljetnjom terasom, otvoren te godine u Murteru. – Počeli smo s radom u teškim uvjetima, u prvoj godini pandemije, zbog čega je kasnila i sama izrada objekta – kaže Petrović. – Ipak – dodaje on – bez obzira na uvjete i kašnjenje, nevjerojatno dobri rezultati su nas potakli da idemo dalje.

Daljni razvoj, međutim, nije podrazumijevao isključivo poslovanje jedinice u Murteru, već i širenje koncepta putem franšize. Iznimno uspješna prva godina samo ih je dodatno učvrstila u toj namjeri. Prvi franšizni objekt, u obliku store koncepta, otvoren je 2021. u Vodicama.

– Još dvije lokacije su u pripremi i bit će realizirane do početka sljedeće sezone – kaže Petrović i napominje da je zainteresiranost za franšizu velika te da im svakodnevno stižu novi upiti.

Ideja o davanju franšize postojala je, zapravo, od samog početka. Cijeli je koncept, kako kaže Petrović, i osmišljen tako da se odmah mogao franšizirati. Sve što odlikuje dobro ustrojene franšizne sustave – zvučni naziv, upečatljiv logo, privlačan vizualni identitet, standardizirani i lako primjenjivi procesi – već je bilo ugrađeno u temelj biznisa.

– Često sam na putovanjima imao priliku vidjeti brojne strane franšize i način njihovog funkcioniranja u praksi, što me je potaknulo na istraživanje franšiznog načina poslovanja i primjenjivanja tog znanja u formiranju vlastitog biznisa. Od samog početka mi je vizija bila stvoriti koncept koji će biti posložen i standardiziran do detalja, a smatrao sam da će upravo riblja priča, koja je vrlo rijetka i ne često viđena, pronaći svoje mjesto na tržištu – objašnjava Petrović odakle potječe dio inspiracije za Fish Delish.

S pravim partnerima u razvoj

Franšizni razvoj, prirodno, kreće od hrvatskog tržišta, gdje planiraju prodati nekoliko franšiza. – Svakako, imamo ambiciju prenijeti koncept franšize i u susjedne zemlje, a nakon toga i šire. Zainteresirani smo za veće gradove, ali i manja mjesta s jakim turizmom – kaže Petrović.

Idealni primatelj ove franšize energičan je i karizmatičan poduzetnik, odgovoran, motiviran, s izraženim organizacijskim i voditeljskim sposobnostima. – Poželjno je da ima iskustva u poslovanju s hranom, bilo u ugostiteljstvu ili maloprodaji, ali to nije nužno, budući da je cijeli koncept u svakom svom poslovnom dijelu standardiziran te da primatelji prolaze edukaciju – napominje Petrović.

Od primatelja se franšize, prema riječima našeg sugovornika, očekuje da ima odgovarajuću lokaciju za restoran, dovoljno financija te da kasnije u poslovanju prati franšizna pravila Fish Delish branda.

Kompletna podrška davatelja franšize

Kao u svim dobro ustrojenim franšiznim sustavima, i primatelji franšize Fish Delisha dobit će know-how o svakom dijelu poslovnog procesa te potpunu podršku davatelja.

– To znači da će dobiti, u pisanom obliku i kroz edukaciju, know-how o svim operativnim procesima u nabavi proizvoda, pripremi namirnica, izdavanju jela, svim tehničkim djelovima poslovanja, organizaciji poslovanja i radnika, kalkulaciji troškova, vođenju marketinga... Također, primatelj franšize će imati opciju da većinu namirnica – ribu, ambalažu i ostale namirnice – prima dostavom od partnerske firme koja se bavi veleprodajom i dostavom – precizira Petrović.

Edukacija je neizostavni dio franšizne suradnje i jedini način na koji je primatelja franšize moguće uspješno uvesti u sve segmente poslovanja. – Obuka počinje predajom cjelokupne pisane dokumentacije, gdje su detaljno opisani svi proces poslovanja i recepti. Praktična obuka traje najmanje 10 dana, a organizira se po dogovoru – ili u objektu primatelja franšize ili djelomično kod njega, a djelomično u našem objektu – objašnjava Petrović.

Obvezno je da primatelj franšize sudjeluje u obuci, a poželjno je da to učine i njegovi radnici, dodaje on. – Vrlo je važno da primatelj franšize bude upoznat sa svim aspektima poslovanja i organizacije kako bi mogao u budućnosti to raditi ili prenijeti to znanje svojim zaposlenicima te kontrolirati standard kvalitete i brzinu isporučivanja proizvoda – ističe Petrović.

Stoga se preporučuje da primatelj, bar u početku, bude i osobno angažiran u radu poslovnice i pripremi jela, a nakon toga – budući da je koncept dobro standardiziran i lako primjenjiv – primatelj može sam procjeniti koliki će biti stupnj njegove angažiranosti. Broj zaposlenika, s druge strane, ovisi ponajviše o broju izdanih narudžbi, i on se kreće od minimalno dvoje do maksimalno pet zaposlenika u smjeni. Ovisno o lokaciji, poslovnica može raditi jednu ili dvije smjene, napominje Petrović.

Koliko će, pak, novca primatelj investirati u kupovinu franšize i pokretanje posla ovisi prije svega od formata za koji se odluči. – Ako je riječ o kontejnerskoj jedinici, primatelj će investirati između 35.000 i 55.000 eura ovisno o potrebi za terasom i veličinom tog prostora. Ako je riječ o store konceptu, treba uložiti između 35.000 i 70.000 eura, ovisno o kvadraturi prostora, potrebnim radovima i veličini terase – kaže Petrović.

Financijske obveze primatelja uključuju i obvezne franšizne naknade, gdje treba platiti 7.500 eura za ulaznu naknadu (entry fee) te izdvajati 5,5 % od prihoda poslovanja na konto redovite franšizne naknade (royalty fee).

Biti siguran, biti u prednosti

– Primatelj franšize od početka postaje dio naše Fish Delish obitelji i time, iako je samostalan poduzetnik, ipak u svim poslovnim procesima nije sam – podsjeća Petrović na temeljnu prednost franšizne suradnje.

Poznato je, ističe naš sugovornik, da je franšizni način poslovanja vrlo pogodan zato što primatelj franšize u ruke dobiva već gotov proizvod, gotovu i na tržištu provjerenu poslovnu priču, koja dobro funkcionira u praksi i među klijentima. – Primatelj franšize ne treba razmišljati o tome kako će izvesti pojedini poslovni pothvat, jer od početka dobiva sva potrebna znanja vezana uz svaki pojedini korak tijekom poslovanja. Na taj način, poslovanje postaje sigurnije, izbjegavajući neizvjesnost i preskačući početničke greške – ukazuje Petrović na sve dobre strane franšizinga.

– Također, primatelj franšize dobiva podršku i pomoć od strane davatelja franšize od samog početka – dakle, od odabira lokacije, povezivanja s izvođačima radova, preko edukacije i otvaranja objekta, sve do povezivanja s dobavljačima namirnica i daljnje pomoći tijekom poslovanja – navodi Petrović na kakvu pomoć mogu računati budući primatelji franšize.

Stoga, zaključuje Petrović, ako primatelj franšize ima idealnu lokaciju – prema ranije navedenim parametrima – Fish Delish može biti idealna prilika za njega. Iz više razloga! – Budući da je osnovna namirnica riba, priprema naših jela je vrlo brza, što omogućuje izbacivanje vrlo velikog broja narudžbi u kratkom vremenskom razdoblju. A kako se primjenjuje take out sistem, nema ograničenja u vidu broja sjedećih mjesta, jer kupci mogu uzeti hranu i uživati u šetnji, pojesti na obližnjoj klupici ili parku, ili uživati u ugodnoj atmosferi terase. Također, jela su vrlo jednostavna za konzumaciju, bez potrebe za čišćenjem ribe i slično – nabraja sve prednosti Petrović.

Sva jela koja nudi Fish Delish su inovativna, moderna i zdrava – napominje on i dodaje – kvalitetne riblje namirnice kombinirane su s prilozima i umacima vlastite recepture te vizualno vrlo aktraktivna i privlačna. – Pritom, naša riblja ponuda je cjelovita, jer osim burgera i sendviča, nudimo i tjestenine, salate, fish & chips, kao i sirova riblja predjela. Ponuda je zaokružena i uočljivim i lako pamtljivim vizualnim identitetom, logom i nazivom, a cjelokupna atmosfera je neformalna i vrlo ugodna  – istaknuo je on.

– Najzad, jedna od glavnih prednosti, koja dodatno olakšava poslovanje primatelju franašize, jeste i to što nudimo mogućnost nabave i dostave svih potrebnih namirnica na lokaciju primatelja franšize – podsjeća Stefano Petrović.

Kada kupe master franšizu, primatelji franšize ulaze u „ozbiljnu igru“ od samog početka. Iako je profit u tom slučaju veći, neusporedivo su veće i obveze.

Master franšiza je oblik franšiznog partnerstva u kom primatelj franšize dobiva pravo od davatelja franšize raditi i razvijati mrežu poslovnica na točno definiranom većem teritoriju, najčešće na razini jedne države. Primatelj master franšize se, možemo reći, ponaša kao mini-franšizodavac, budući da je zadužen i za pronalaženje novih, pojedinačnih primatelja, njihovu obuku, a zatim i konstantnu potporu. Zato i nije pretjerano reći da primatelji master franšize od samog početka ulaze u „ozbiljnu igru“, jer se od njih očekuje da rade na promociji branda, otvore i vode bar jednu poslovnu jedinicu, pored toga što će raditi na prodaji pojedinačnih franšiza i suradnji sa svim budućim franšiznim partnerima s tog tržišta.

Za ovaj opseg posla i angažovanja, jasno je da se primateljima master franšize ulazak u ovaj pothvat treba i isplatiti. Oni su i za kupnju master franšize morali izdvojiti „ozbiljnu“ količinu novca, ali će zato kasnije moći računati na izdašan postotak od prodaje i poslovanja pojedinačnih franšiza. Dobit možda jeste veća nego kada kupujete single-unit franšizu, no, kako smo to već istaknuli – i obveze su neusporedivo zahtjevnije.

U čemu je čar master franšize?

Činjenica je da će tvrtke/franšizni sustavi, kada planiraju ulazak na inozemno tržište, najprije razmišljati o davanju master franšize.

Računica je jednostavna – ako pronađu jednog pouzdanog partnera, koji može preuzeti sve obveze oko razvoja mreže na lokalnoj razini, većina izazova povezanih s tim procesom (prodaja pojedinačnih franšiza, obuka primatelja i kasnija potpora) bit će bolje prevaziđena i riješena. Davatelj franšize, zapravo, polazi od toga da primatelj master franšize bolje poznaje lokalno tržište, da neće imati jezičnu ili kulturološku barijeru te da će mnogo učinkovitije pomoći pojedinačnim primateljima franšize pri zapošljavanju radnika, u komunikaciji s dobavljačima ili pregovorima s vlasnicima poslovnog prostora. Naravno, da bi uopće mogao razvijati mrežu, primatelj master franšize i sam mora proći obuku – kako to franšizna praksa nalaže, davatelj će primatelju prenijeti sva neophodna znanja (know-how), sve procedure, standarde i najbolje prakse poslovanja.

Dobar partnerski odnos, međutim, nije moguć bez obostrane koristi.

S partnerom koji je svim snagama fokusiran na razvoj na jednom teritoriju, franšizodavac dobiva priliku mnogo brže i s manje ulaganja osvojiti tržište. S ubiranjem naknada od novih partnera, primatelj master franšize je, s druge strane, motiviran prodati što više pojedinačnih franšiza. Kako je, međutim, on zadužen i za obuku i potporu budućim partnerima, bit će motiviran i tražiti samo najkvalitetnije kandidate, što uvelike povećava šanse za razvoj profitabilne mreže partnera.

Osim što od davatelja franšize dobiva praktičnu obuku, a zatim i operativni priručnik sa svim provjerenim procedurama poslovanja, primatelj master franšize može računati na još nekoliko benefita. Prvo, mnogo jači, internacionalni marketing, ali i na „komfor“ velikog sustava, jer ne mora razmišljati o unapređenjima, inovacijama ili tehnologijama koje će utjecati na rast poslovanja, jer je to, u najvećoj mjeri, zadatak davatelja franšize. Naravno, ne treba zanemariti ni to da je primatelj master franšize partner strani koja žarko želi uspjeti, tako da očekuje da će mu davatelj uvijek biti pri ruci, po svim pitanjima poslovanja.

Postoji li idealan primatelj master franšize?

Iako primatelji iza sebe imaju brand i sustav na koji se mogu osloniti, jasno je da master franšiza nije za svakoga. Oni koji se odluče za ovu vrstu suradnje moraju najprije imati dobru financijsku pozadinu, a zatim i izražene menadžerske vještine. Iskustvo je zasigurno prednost, a najviše se traže poduzetnici koji već imaju dokazane rezultate u prodaji, marketingu ili, općenito, biznisu. U praksi, primatelji master franšize su najčešće velike, jake tvrtke s raznovrsnim portofoliom brandova ili iskusni poduzetnici koji vode profitabilne biznise s razvijenom logistikom i infrastrukturom. Za davatelje franšize, oni su, prirodno, idealni partneri.

U zemljama ove regije, primjera radi, primatelje master franšize imaju Helen Doron (škola engleskog jezika), Husse (kućna dostava hrane za pse i mačke), JumpingClay (prodaja gline i tečajevi modeliranja gline), 5aSec (kemijsko čišćenje), DepilConcept (epilacija), RE/MAX, Von Poll (nekretnine).

Godina 2020. bila je godina reorganizacije za brend Pizza Hut. Franšizna mreža ponovno raste, a zainteresirani su i za širenje u zemljama ove regije.

Prije više od 60 godina, braća Frank i Dan Carney posudili su 600 dolara od svoje majke i odlučili promijeniti način na koji svijet doživljava i konzumira pizzu. Godine 1958. otvorili su prvi restoran u Wichiti u Kansasu i nazvali ga Pizza Hut. Razlog za odabir imena bio je prilično prozaičan – na natpisu koji su kupili za restoran bilo je mjesta samo za osam slova. Od skromnih početaka, Pizza Hut je izrastao u jedan od najpoznatijih brendova i danas je drugi najveći lanac pizzerija na svijetu. Brend trenutno upravlja sa 17.369 restorana u 110 zemalja, od kojih oko 99% vode primatelji franšize.

Prošle je godine tvrtka ipak zabilježila petogodišnji minimum u prodaji, a u razdoblju od 2019. do 2020. godine izgubila je 7% dobiti. No, čini se da se tvrtka oporavila 2021. godine, kada je samo tijekom prvog kvartala povećala dobit za 8% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pokazalo se to kao najbolji tromjesečni rezultat tvrtke u posljednjih deset godina. Analitičari se slažu da je to svakako posljedica redizajna brenda, kao i suradnje s tvrtkom „Beyond Meat“ koja je jelovnik Pizza Huta obogatila vegetarijanskim jelima s okusom mesa.

Tijekom 2020. godine u svijetu je zatvoreno i više od tisuću lokacija. Suprotno očekivanjima, razlog tome nije bila pandemija Kovida, već nastojanje da se restrukturira rad mreže, te da se fokus pomakne na ponudu, digitalizaciju i modernizaciju usluge umjesto na razvoj mreže tradicionalnih restorana. Čini se da je Kovid samo ubrzao ovu tranziciju i zatvaranje restorana neformalnog objedovanja.

Pod okriljem velikog brenda

Jedini operater i primatelj master franšize brenda Pizza Hut za tržišta Centralne i Istočne Europe je poljska tvrtka AmRest. Naime, 2016. godine ova je tvrtka potpisala ugovor i preuzela obvezu prodaje pojedinačnih franšiza trećim stranama te tako potakla razvoj mreže restorana u regiji Centralne i Istočne Europe. U Europi trenutno ima više od 200 primatelja franšize Pizza Huta, a restorani se mogu pronaći u Njemačkoj, Francuskoj, Rusiji, Armeniji, Azerbajdžanu, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Franšizni partneri također se traže i u zemljama ove regije – Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.

Poduzetnici koji su zainteresirani za franšizu Pizza Huta trebali bi prvo osigurati kapital od najmanje 125 tisuća dolara za otvaranje restorana. Postoje dva formata – Express i Delivery. Pizza Hut Express format je prilagođen lokacijama u trgovačkim centrima, kinima, na benzinskim postajama. Ne zahtijeva veliki prostor – najmanje 40 m2. Drugi format – Pizza Hut Delivery– restoran je s mjestima za sjedenje, ali i uslugom dostave na kućnu adresu. Preferirane lokacije za ovu vrstu restorana su centralne gradske zone ili velike stambene četvrti koje imaju dobar pristup za goste i vozače. Potreban je prostor od 110 do 120 m2.

Primatelj će franšize imati obvezu platiti i jednokratnu ulaznu naknadu (za pristupanje franšiznom sustavu), a zatim i izdvajati po 6% prometa za redovitu mjesečnu nakanadu te naknadu za marketing.

– Što se idealnih primatelja franšize tiče, tražimo partnere koji će imati potencijal za otvaranje i vođenje većeg broja restorana – izjavio je Damian Ribak, globalni direktor franšiznog poslovanja u Pizza Hutu. 

– S druge strane, mi nudimo rješenja za sve opcije – kako u slučaju da partner otvori restoran u novom objektu, tako i u slučaju da samo „prevede“ postojeći restoran u franšizu. Ukoliko je riječ o izgradnji i uređenju novog objekta, nudimo niz usluga podrške. Lokal možemo pripremiti i sami, a zatim ga prepustiti primatelju franšize ili pružiti podršku tijekom izgradnje. Odluka je na partneru – dodaje Ribak.

– Jamčimo intenzivnu obuku i prijenos svih poslovnih znanja, kontinuiranu podršku i coaching po svim ključnim pitanjima poslovanja i marketinga. Osigurat ćemo sve digitalne alate koji su danas nužni za uspješnu prodaju i vođenje poslovanja – navodi Ribak.

Poduzetnici koji se dvoume oko uzimanja franšize znaju da odluka nije laka – mnogi čimbenici utječu na konačni ishod. Koji to koraci vode do pozitivnog odgovora?

Vratimo se, zapravo, jedan korak unatrag. Prije nego što uopće počnete razmišljati o kupnji franšize, podrazumijeva se da ste učinili ključnu, nezaobilaznu stvar – proučili što je to franšizing, kakva je to vrsta poslovnog odnosa, istražili što su prednosti, a što mane, što dobivate, a što se, pak, od vas, kao potencijalnih primatelja franšize, očekuje. Ako je bilo kojim slučajem ovaj korak propušten, prvi i osnovni savjet, stoga, bit će – prikupite što više informacija o franšiznom načinu poslovanja. Tek ćete tako znati odgovara li vam ovaj način suradnje ili ne.

Za početak

Postavite ključna pitanja. Prije svega, zapitajte se hoćete li se moći „pokoriti“ zahtjevima davatelja franšize i okvirima u kojima sustav funkcionira. Hoće li vam smetati da vas „nadgledaju“ i traže na uvid svu dokumentaciju, pa i financijsku? Jeste li spremni platiti za znanje i obuku koja vam je neophodna za ulazak u sustav? Ne zaboravite da se franšizni odnos temelji na suradnji između dvije strane, od kojih jedna plaća za dio svoje neovisnosti (primatelj franšize), da bi zauzvrat dobila znanje, podršku i pomoć druge strane (davatelja franšize). – Ako na početku puta otkrijete da ne želite samo slijediti tuđe sugestije, a posebno ako želite provoditi vlastite ideje, onda je bolje da odmah odustanete od franšize – podsjeća Karina Korczyńska, pravna savjetnica konzultantske kuće PROFIT system.

Biti realan

Kada razmišlja o pokretanju posla, većina ljudi, sasvim očekivano, polazi od svojih interesa, želja, hobija. Zapravo, veliki je broj tvrtki i nastao tako što su vlasnici poželjeli da se njihovi snovi i isplate. Što bi s pozicije običnih zaposlenika, priznat ćete, bilo prilično teško. Iako je san snova raditi posao u kojem uživate, preferencije ili želje ne bi smjele zasjeniti druge, podjednako važne kriterije za odabir odgovarajuće franšize. – Vodite se vlastitim željama, ali gledajte na njih iz poslovnog kuta. Razmislite o tome postoji li zaista potražnja za vrstom usluge ili proizvoda koje želite ponuditi. Drugim riječima, koliko ima ljudi koji dijele iste snove i spremni su za njih platiti – kaže Lenka Novakova, menadžerica razvoja u tvrtki PROFIT system.

Najmanje što želite je da uslijed omađijanosti poslovnom idejom: a) ne ispoštujete obveze iz ugovora; b) budete primorani donositi nerazumne odluke. Na primjer, da zbog stanja na tržištu nekretnina i rokova za pokretanje poslovnice, otvorite trgovinu luksuznog modnog brenda u trgovačkom centru koji uglavnom posjećuju kupci prosječnih primanja.

Jedna od glavnih prednosti franšizinga je to što primatelj dobiva priliku raditi pod dobro poznatim brendom. Ipak, franšize zvučnih imena i neusporedivo više koštaju. Iako se vrijednost franšize ne određuje samo kroz popularnost brenda, već i zrelost i razvijenost franšiznog sustava, cijena ulaska u mrežu velikih, svjetski poznatih sustava, izuzetno je visoka, a investicije u pokretanje franšizne jedinice mogu iznositi i po više milijuna eura. S druge strane, veliki su sustavi to postali jer uz jak, prepoznatljiv brend, primatelju franšize nude i dokazan model poslovanja koji se potvrđivao kroz rad više neovisnih poslovnica. Raditi pod okriljem ovakvih sustava možda jeste ispunjenje snova, ali nije nerazumno razmisliti i o manje poznatim, ali isto tako sofisticiranim i dokazanim franšizama. Naročito kada se pokrene pitanje financija...

I, koliko to košta?

Za većinu poduzetnika, financije će, zapravo, odigrati presudnu ulogu u odabiru franšize. S pravom. Opet, zahvaljujući raznolikosti i razvijenosti franšiznog tržišta, danas se može reći da postoje franšize za svačiji džep. I u zemljama ove regije, koje se ne mogu pohvaliti visokim stupnjem razvoja, na tržištu se nude franšize za koje treba izdvojiti od nekoliko tisuća, pa do nekoliko milijuna eura. Ne smijemo zaboraviti, međutim, da ulazak u franšizni sustav ne podrazumijeva samo ulaganje u uređenje ili opremanje poslovne jedinice, već i plaćanje niza franšiznih naknada.

Stoga, pažljivo procijenite koliko novca uopće možete uložiti. Zapitajte se možete li priuštiti da taj novac i izgubite. No, ako već imate kapital i odlučili ste uložiti u kupnju i pokretanje posla, imajte na umu da ćete sigurno morati uložiti još novca prije nego što počnete zarađivati. Ne izostavljajte to iz računice. – Pogotovo ako će ovaj posao biti vaš jedini izvor prihoda. Hoćete li imati dovoljno sredstava da prebrodite početno razdoblje, kad dosta novca odlazi na uhodavanje posla? Sve je to potrebno razjasniti na samom početku – ističe Lenka Novakova.

Bez obzira na financijske projekcije koja ćete dobiti od davatelja franšize, nije naodmet da i sami napravite plan troškova i prihoda. Vizija davatelja franšize katkad može biti preoptimistična. – U idealnom slučaju, trebali bi sami napraviti biznis plan kojim ćete predvidjeti stvarne troškove te procijeniti za koje se vrijeme može očekivati ​​povrat investicije. Skinite ružičaste naočale i napravite račun hladne glave – podsjeća Karina Korczyńska.

Dobro ili najbolje?

Najbolji način za odabrati franšizu po svojoj mjeri jest ako detaljno proučite sam sustav, a zatim ga usporedite sa sličnim sustavima na tržištu. – Prvo bi trebali pogledati što su osnovni zahtjevi sustava, to jest, što se od primatelja franšize traži, a što može očekivati ​​zauzvrat. Provjerite i koliko dugo sustav djeluje na tržištu, koliko ima vlastitih, koliko franšiznih poslovnica – preporučuje Lenka Novakova. – Prikupite što više informacija – pregledajte specijalizirane časopise te portale, pretražite internet, pogledajte što se piše na forumima – dodaje ona.

Neprocjenjiv izvor informacija bit će i razgovor s postojećim primateljima franšize. Čak i ako ne budu želili govoriti o osjetljivim temama (poput financija, na primjer), sigurno će spomenuti što im se dopada, a što ne u odnosu s davateljem franšize. U svakom slučaju, dobit ćete informacije koje vam davatelj franšize ne bi tako lako dao.

Licem u lice

Što god da ste o samom sustavu do sada pronašli i pročitali, izravni kontakt s davateljem franšize je od presudnog značaja. Ne samo što ćete sve bitne informacije dobiti na samom izvoru, već ćete imati priliku postaviti i dodatna pitanja, tražiti pojašnjenja, razgovarati otvoreno. Ne treba podcijeniti ni dojam koji predstavnici sustava ostave na vas prilikom razgovora. Iako ovaj subjektivni osjećaj ne mora utjecati na konačnu odluku, može biti važno upozorenje, naročito ako niste uvjereni u sam sustav.

Posljednji, no vjerojatno i najvažniji korak u odabiru franšize je pažljiva analiza dokumenata – franšiznog ugovora i biznis plana. Možda ćete naići na podatke koji su prethodno izmakli vašoj pažnji. Ovo će, zapravo, biti posljednja prilika za provjeriti sve detalje prije potpisivanja ugovora. – Nekoliko puta pročitajte ugovor. On govori mnogo toga, ne samo o sustavu, već i o davatelju franšize. U dobrim sustavima ne bi trebali imati problema ako zatražite ugovor na analizu – kaže Karina Korczyńska. – U konačnici, još jedna važna preporuka – odluku trebate donijeti tek pošto su franšizni savjetnik ili pravnik pregledali ugovor – dodaje Korczyńska.

Franšizna suradnja, kao i svaki drugi poslovni model, ima svoja ograničenja. Koji su to razlozi zbog kojih poduzetnici odustaju od uzimanja franšize?

Razlozi zbog kojih se poduzetnici odlučuju na uzimanje franšize sasvim su logični. Franšizing je, ukratko, „davanje“ provjerenog i uspješnog poslovnog koncepta drugim poduzetnicima koji su voljni voditi svoj privatni biznis pod krovom danog franšiznog sustava. Pokretanje vlastitog posla „od nule“, s druge strane, uvijek donosi mnogo neizvjesnosti.

No, istina je i da uzimanje franšize podrazumijeva preuzimanje određenog rizika, a postoji i mogućnost da ovakav način suradnje ne odgovara svakom profilu poduzetnika. Od primatelja franšize se, primjerice, očekuje da strogo posluju u skladu s procedurama i uputama davatelja franšize, a uvjeti su precizno navedeni u ugovoru o franšizi. Ovo je, pak, samo jedna od stvari koje treba imati na umu kada razmišljate o uzimanju franšize. Koji drugi aspekti mogu utjecati na odluku poduzetnika da odustane od franšizne suradnje?

Ograničena kontrola poslovanja

Budući da franšizni sustavi imaju unaprijed pripremljenu „formulu“ poslovanja, definirane procedure, protokole i standarde kvalitete koje primatelji franšize moraju slijediti, često se čini da u franšiznom poslovanju nema puno prostora za kreativnost i želje primatelja. Ova okolnost, da je kontrola nad poslovanjem ograničena, jedan je od najčešćih razloga odustajanja od franšizne suradnje. Ovaj je model posebno neprihvatljiv za primatelje franšize s izraženim poduzetničkim duhom, koji sami žele inovirati, mijenjati ili dopunjavati svoje poslovanje: bilo da je to način na koji biznis funkcionira, bilo da se radi o asortimanu proizvoda koji se nude ili popisu dobavljača s kojima bi primatelj trebao surađivati... U franšiznim sustavima, zapravo, svi su ti aspekti već unaprijed određeni i uključeni u ugovor o franšizi.

Ulaganje u franšizu

Jedna od najvećih prepreka preuzimanju franšize svakako je pitanje financija. Pokretanje posla pod izgrađenim i poznatim brendom nije jeftino. Ako želi poslovati unutar franšiznog sustava, primatelj najprije mora izdvojiti određeni iznos novca za kupnju licence za franšizu. Iako na tržištu postoje franšize „za svačiji džep“, treba uzeti u obzir da se cijena licenci kreće od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka ili stotina tisuća eura.

Nakon pokretanja poslovanja, primatelj nastavlja plaćati tekuće/redovite franšizne naknade za obuku, podršku i druge usluge ili pomoć davatelja franšize. Redoviti troškovi uključuju i naknadu za marketing koja se naplaćuje na mjesečnoj ili godišnjoj razini tijekom trajanja ugovora o franšizi. Naknade za franšizu propisane su ili kao postotak ukupnog prihoda tvrtke ili kao fiksni iznos. Jasno je da svi ti troškovi značajno utječu na dobit primatelja franšize.

Neželjeni primatelj franšize

Pristup franšiznom sustavu doista donosi brojne prednosti, a jedna od njih je poslovanje pod prepoznatljivim i renomiranim brendom. Problem, međutim, može nastati ako se u mreži pojavi „jedna trula jabuka“, primatelj franšize koji svom poslu ne posvećuje dovoljno truda i vremena. Posljedično, takvo ponašanje neće utjecati samo na njegovo poslovanje, već može narušiti imidž i ugled cijele mreže. Istini za volju, davatelj franšize može napraviti istu grešku. A kada je imidž brenda ugrožen, svatko tko radi unutar danog franšiznog sustava „osuđen“ je na plaćanje visoke cijene.

Stupanj podrške i uvažavanja

Kako je svaki primatelj franšize drugačiji, tako je i svaki davatelj franšize drugačiji. A to je posebno vidljivo u razini podrške koju davatelj pruža svojim franšiznim partnerima. Pojedini davatelji će se službeno obvezati na pružanje dodatne obuke i podrške, ali neće održati obećanje. Osim toga, budućnost primatelja uvijek je u rukama davatelja franšize. On odlučuje hoće li produžiti ugovor ili ne, bez obzira na to je li se primatelj pridržavao svih standarda i procedura te postigao izvrsne rezultate. Iako je to doista rijetko, treba biti oprezan i dobro razmisliti kojem se franšiznom sustavu isplati pristupiti.

Odluka o uzimanju franšize vrlo je ozbiljan korak i s njom svakako ne treba žuriti. Stoga se budućim primateljima savjetuje da prije ulaska u pregovore prikupe što više informacija, ne samo od potencijalnog budućeg davatelja franšize, već i od postojećih primatelja franšize koji već znaju koje su prednosti i nedostaci danog sustava. Konačno, prije potpisivanja ugovora o franšizi preporučljivo je kontaktirati i konzultirati se sa stručnjacima koji imaju iskustva s franšiznim savjetovanjem – oni vam mogu uštedjeti vrijeme, trud i novac.

Riječki franšizni fast-food lanac Surf'n'Fries počinje poslovati i na američkom tržištu. Uz promijenjen brand i suradnju s Walmartom, planiraju otvoriti 300 dućana.

Kako je na društvenoj mreži Facebook nedavno objavio Andrija Čolak, jedan od osnivača i vlasnika ovog fast food-a, prvi je dućan otvoren 16. listopada, a tijekom idućih pet godina planiraju ih otvoriti još 300.

– Stigao je i taj dan! Surf'n'Fries je krenuo u osvajanje Amerike!!! Ovo je prvi od planiranih 300+ dućana koji se otvorio na današnji dan. Zadnjih godinu i pol dana smo danonoćno radili na otvaranju američkog tržišta. Još krajem prošle godine uspjeli smo potpisati ugovor sa Walmart-om, najvećim retail lancem na svijetu, u kojem otvaramo naše dućane. Do sada niti jednom europskom brandu nije pošlo za rukom dobiti ugovor sa Walmart-om, a kamoli graditi nacionalni QSR lanac u Americi, mi smo uspjeli zbog pravog timing-a, pravih ljudi s kojima smo radili i koncepta u koji smo beskrajno vjerovali – napisao je Andrija Čolak na društvenim mrežama.

Prilagođeno lokalnom tržištu

– Bili smo voljni napraviti mnoge promjene poput proširenja meni-a u tkz. „full menu“ što znači da imamo sve od doručka, preko chicken burgera, pa do deserta. Također, zbog specifičnosti tržišta morali smo promjeniti i ime jer „Surf“ u Americi podrazumjeva riblje proizvode, a naše pozicioniranje je u „chicken“ segmentu, tako je nastala „surfajuća kokoš“, odnosno, SURFIN' CHICKEN (ovo nije bila niti malo laka odluka). Trenutno je u procesu otvaranja 12 lokacija, od toga 10 u Texasu i dve u Kaliforniji. Za sada je odaziv franšizera izvrstan jer pred potpisom imamo još 50 lokacija. U planu je otvaranje preko 300 lokacija u sljedećih pet godina samo u Walmartu, a planiramo razvijati i druge formate poput Drive Through i sl. – objašanjava u svojoj objavi Andrija Čolak.

– Sve ovo smo odradili vlastitim snagama, bez vanjskog financiranja, u doba kada su nam svi dućani bili pozatvarani zbog pandemije te su nam prihodi bili ravni nuli. Nevjerojatno je koliko se može postići sa jako malo samo ako nešto dovoljno jako želiš i vjeruješ (i ne odustaješ dok luđački guraš naprijed). Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez naših franšizera koji su vjerovali u brand, koncept i nas, pa im zato veliko hvala! – navodi Čolak u jednom dijelu svoje objave na Facebooku.

Sve je počelo u Rijeci

Surf'n'Fries poznat je po svojim neobičnim porcijama krumpirića serviranih sa raznim umacima, a nastao je kao odjek na priču iz djetinjstva jednog od osnivača Denisa Polića. Polić je, naime, volio odlaziti na jedno vrlo popularno mjesto u Rijeci gdje su služili odlične krumpiriće. Nakon što je prodao prethodni biznis, odlučio je s Andrijom Čolakom krenuti u novu pustolovinu. Baš u tom trenutku rodila se ideja za Surf’n’Fries. Godinu dana su planirali i postavljali koncept, putovali svijetom da bi videli kakvih sve „đakonija od krumpira“ ima. Po povratku u Hrvatsku, pokušali su objediniti svoja iskustva u originalan meni. Osmislili su i jedinstvenu ambalažu, što se pokazalo kao pravi pogodak, jer je postala pravi „magnet za kupce“.

Od malog biznisa do franšiznog diva

Posao su pokrenuli 2009. u rodnoj Rijeci, a već krajem te godine, nakon niza upita, prvi je franšizni objekt otvoren u Zagrebu. Nakon toga su krenuli razvijati nove formate dućana, poput mobilnih, i tako došli na hrvatske plaže. Zbog velikog broja turista koji su bili oduševljeni konceptom, upiti su počeli dolaziti i iz drugih zemalja. 

– Zbog izuzetnog interesiranja i stalnog kopiranja našeg poslovnog koncepta, nametnule su se dvije opcije – krenuti u suradnju sa zainteresiranima i od njih stvoriti partnere ili ih pustiti da odu, te im ostaviti mogućnost da nam postanu konkurencija. Drugi razlog franšiziranja poslovanja leži i u što bržem pokrivanju tržišta, što je kod otvaranja vlastitih objekata mnogo sporija varijanta – objasnio je svojedobro Polić za Franchising.hr.

– Osoba zainteresirana za našu franšizu ne treba imati neke posebne vještine niti predispozicije s obzirom na to da se radi o standardiziranom načinu poslovanja. Svakako da je lakše i jednostavnije ako ima iskustva u ugostiteljstvu, ali kako sam spomenuo, nije neophodno. Naravno da je osim gore navedenog potrebno imati osigurana financijska sredstva – kaže Polić.

Danas, pod brandom Surf'n'Fries posluje više od 70 primatelja franšize u skoro dvadeset zemalja svijeta. Osim u Hrvatskoj, Surf'n'Fries radi i u Austriji, Njemačkoj, Norveškoj, Irskoj, Rumunjskoj, Švedskoj, Iranu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vijetnamu, Južnoafričkoj Republici te susjednim zemljama – Sloveniji, Mađarskoj, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori.

Osim pomfrita po kojem su se proslavili tijekom godina dodali su i druge proizvode, poput pilećih medaljona, pilećih krilaca, štapića od mozzarelle ili camembert bitesa, kozica i slično.

Prošle su godine potpisali i ugovor s Rapid Retail-om, tvrtkom iz Velike Britanije, koja je kao njihov franšizer postavila Surf'n'Fries kućice na mnoge europske stadione diljem Velike Britanije i Francuske. Među njima su i poznata zdanja poput Stade de Francea i Old Trafforda.

Bez licenciranja nema franšizinga. No, iako su vrlo slični, ova se dva modela poslovne suradnje u nekoliko detalja značajno razlikuju.

Franšizing se temelji na nizu formalnosti i podrazumijeva „licenciranje“ svih aspekata poslovanja, odnosno, cijelog biznisa. Licenciranje je, s druge strane, manje striktno i može pokrivati mnogo širi raspon poslovnih aranžmana. Tvrtka koja daje licencu može pojedinačno prodavati različito intelektualno vlasništvo: know-how, ideje, kreativna rješenja, ali i patente, tehnologiju proizvodnje, robne marke, vizuale, recepte i slično. U biti, tvrtka odlučuje za što će i u kojoj mjeri drugoj tvrtki dati licencu (pravo korištenja). No, kako bi razlika između licenciranja i franšizinga bila jasnija, pokušat ćemo objasniti oba pojma.

Franšizing

Franšizing je jedan od načina za proširenje dokazanog i uspješnog biznisa. Ovaj model uključuje pronalaženje primatelja franšize koji će imati sve potrebne kvalifikacije (iskustvo, vještine i kapital) za uspješno vođenje danog biznisa na lokalnom tržištu.

Franšizing se može primijeniti na gotovo sve vrste biznisa. Prema ovom modelu, davatelj franšize zadržava vlasništvo nad brandom i licencama, ali daje pravo primatelju franšize da djeluje pod danim brandom i koristi provjereni poslovni model davatelja. Zauzvrat, primatelj franšize financira otvaranje svoje podružnice, pomaže u promociji branda i plaća naknade za licencu (ulazna i redovita franšizna naknada). Davatelj franšize, s druge strane, pruža stalnu podršku primateljima kroz obuku, prijenos know-how-a, organiziranje marketinga i pružanje drugih resursa i alata.

Licenciranje intelektualnog vlasništva u temelju je franšiznog odnosa i stoga možemo reći da nema franšizinga bez licenciranja. Ono uglavnom uključuje know-how i druge povjerljive podatke, zaštitne znakove, logotip, dizajn, patente i materijale zaštićene autorskim pravima.

Po čemu se franšizing razlikuje od izravnog licenciranja? Prema jednoj svojoj bitnoj karakteristici – prema strogim uvjetima i formalnostima pri pokretanju franšizne jedinice i stupnju kontrole koju zadržava davatelj franšize.

Ugovor o franšizi, zapravo, daje davatelju franšize mogućnost kontrole i nadzora poslovanja primatelja. Uzmimo za primjer jedan od najpoznatijih franšiznih sustava, McDonald’s, koji ima više od 35.000 restorana širom svijeta. Princip kojeg se ovaj američki div pridržava je da klijent  treba dobiti uslugu na očekivanoj razini u bilo koji restoran da uđe, bilo gdje u svijetu. U protivnom, neugodna iskustva iz jednog restorana mogla bi naštetiti brandu McDonald'sa u cjelini, a ne samo tom prodajnom mjestu. Iz tog razloga, McDonald’sov franšizni ugovor sadrži iznimno stroge odredbe o kontroli kvalitete, a operativni priručnik o franšizi detaljne opise svih protokola – od pripreme i skladištenja hrane, preko održavanja higijene do odnosa s kupcima.

Osim toga, valja napomenuti da zbog puno složenijeg poslovnog odnosa koji, osim licenciranja (prijenosa branda, znanje, vizuala...) uključuje sve potrebno za pokretanje i uspješno vođenje posla (pronalaženje lokacije, uređenje prostora, pokretanje tvrtke, kupnja robe, marketing, monitoring), uzimanje franšize zahtijeva mnogo veće investicije nego u slučaju uzimanja licence.

Licenciranje

Kao i u franšizingu, u procesu licenciranja davatelj zadržava vlasništvo nas svojim intelektualnim nematerijalnim dobrima, ali drugima može dati pravo da ga koriste. Davatelj, kao što smo već spomenuli, može dati pravo za različito intelektualno vlasništvo: know-how, ideje, kreativna rješenja, patente, tehnologiju proizvodnje, robne marke, vizuale, recepte...

Neki primjeri licenciranja vrlo su slični franšizingu. Na primjer, 1950-ih godina izumitelj šivaćeg stroja Isaac Singer prodavao je licence za prodaju svojih strojeva poduzetnicima koji su putovali i trgovali diljem Sjedinjenih Država. Osim toga, Singer je pružao i obuku za korištenje strojeva. U ovom slučaju, licenca je pokrivala patent, naziv robne marke i know-how. Strogo govoreći, ovo je izvrstan primjer licenciranja, ali toliko je sličan današnjoj definiciji franšizinga da neki autori smatraju Singera „ocem franšizinga“.

Jasan primjer licenciranja je kupnja softvera kao što je Microsoft Office. Kada klijent kupi ovaj softver, on, da tako kažemo, „ništa ne posjeduje“ osim prava na korištenje. Softver je licenciran pod strogim uvjetima (zabranjeno je mijenjati, umnožavati i dalje distribuirati).

Vrlo česta i raširena potkategorija ovog poslovnog modela je licenciranje branda. Naime, tvrtke koje su izgradile uspješan i prepoznatljiv brand, mogu proširiti svoje poslovanje i povećati profit tako što će nekoj trećoj strani dati licencu za proizvodnju srodnih proizvoda pod imenom tog branda. Strategija je možda i najvidljivija u modnoj industriji, jer gotovo svi poznati modni dizajneri imaju i svoje licencirane linije parfema.

Druga je mogućnost da tvrtka/osoba s uspješnim brandom dozvoli drugoj tvrtki da prodaje svoje proizvode pod tom markom. Poznati kuhari mogu, primjerice, dati pravo tvrtki koja proizvodi pribor za jelo i posuđe da koristi njihovo ime na proizvodima te tvrtke. A možda i najpoznatiji primjer licenciranja branda je Disney, tvrtka koja već desetljećima daje licencu za upotrebu njezinih likova i branda na proizvodima drugih tvrtki, širom svijeta.

Konačno, bilo da se radi o licenciranju ili franšizingu, za davatelj je najvažnije da zaštite svoje intelektualno vlasništvo. Uvjeti pod kojima se daju licenca ili franšiza trebaju biti dobro osmišljeni i jasno definirani.

Tržište izvannastavnih aktivnosti konstantno raste. Prilika je to i za koncept Edukido, koji će od ove godine svoje edukativne radionice s LEGO kockama i originalne programe ponuditi i djeci iz ove regije.

Edukido je originalan edukacijski program s Lego® kockama namijenjen djeci od tri do dvanaest godina. Uključuje seriju edukativnih radionica koje djecu trebaju bolje upoznati sa svijetom prirode, tehnike i znanosti kroz zabavu. Koncept je osnovan u Poljskoj, gdje je brzo zaživio i uspio se proširiti diljem tržišta putem franšize. Edukido danas ima više od 50 franšiznih škola u Poljskoj, a od ove godine ima i prvog franšiznog partnera u inozemstvu.  

Edukido stiže u regiju

Joanna Małek, zadužena za međunarodnu ekspanziju Edukida, kaže da su prvi ugovor o master franšizi potpisali u lipnju 2021, i to za teritorij Hrvatske. Primateljica master franšize postala je Ines Slunjski, poduzetnica koja već ima iskustva s ovom vrstom suradnje, budući da je primateljica franšize i za jednu školu mentalne aritmetike. Ona je, kako prenosi Małek, prve informacije o Edukidu pronašla upravo na portalu Franchising.hr. – Pročitala je članak o našem konceptu te je nam poslala upit tražeći više detalja o uvjetima franšizne suradnje – objašnjava Małek.

Nakon obuke i prijenosa know-how-a te aktivnosti potrebnih za pokretanje škole, prvi Edukido otvoren je početkom rujna u Varaždinu. Kako je Slunjski nositeljica master franšize, ona će, osim vlastitog centra u Varaždinu, biti zadužena za razvoj mreže škola diljem Hrvatske. Već od sledeće godine krenut će u potragu za novim, pojedinačnim primateljima franšize – poduzetnicima koji bi bili zainteresirani voditi vlastiti školu Edukido – potvrđuje Małek.

To što Ines Slunjski već ima iskustva u području izvannastavne edukacije djece i franšizinga svakako je prednost. – Ovo je za nas bila odlična vijest, jer smo vidjeli da naša partnerica vrlo dobro zna kako funkcioniraju slični koncepti te koje su uloge primatelja i davatelja franšize. To nam je uvelike olakšalo suradnju – kaže Joanna Małek.

Hrvatska je, naglašava naša sugovornica, tržište s puno potencijala za koncepte koji se temelje na izvannastavnim aktivnostima za djecu. Primjećuje, pak, da nisu naišli na škole koji nude aktivnosti i programe slične Edukidu. – Naravno, ima drugih franšiznih koncepata, ali njih je mnogo manje nego u Poljskoj. S druge strane, tradicionalni školski sustavi su zastarjeli i kruti , tako da roditelji sve češće šalju djecu na izvannastavne aktivnosti koje mogu razviti njihovu maštu i kreativnost – primjećuje Joanna Małek.

Pokretanje franšizne škole u Hrvatskoj predstavlja tek početak međunarodne ekspanzije, dodaje ona. Veliki potencijal vide na susjednim tržištima Poljske i Hrvatske. – U narednim ćemo mjesecima biti fokusirani na Rumunjsku i Mađarsku – kaže Małek.

Šansa i za druge inozemne partnere

Najvažniji uvjet koji potencijalni inozemni partneri Edukida moraju ispuniti je poznavanje engleskog jezika.

– Bez toga nećemo ulaziti u pregovore jer sve grafičke i nastavne materijale isporučujemo na engleskom – objašnjava Joanna Małek. Osim toga, od vitalnog je značaja da partner bude osobno angažiran i posvećen poslu. Dobrodošlo je i iskustvo u radu s djecom.

Ulazna i mjesečna franšizna naknada za inozemne partnere određivat će se posebno za svakog od primatelja. – Nudimo različite opcije za svako pojedinačno tržište. Ovisi o mnogim faktorima, pa i o ekonomskoj situaciji u određenoj zemlji – kaže Joanna Małek.

Edukido je u međunarodnu ekspanziju krenuo prije godinu i pol dana. Iako je pandemija djelomično osujetila ove planove, tvrka nastavlja promovirati koncept izvan granica domaćeg tržišta. – Edukido je koncept koji može uspješno poslovati u gotovo svim zemljama Europe, tako da ima još puno prostora za razvoj i nove franšizne partnere – poručuje Małek.

Što nude programi Edukido?

U programu Edukido, učenje postaje fascinantna avantura. Djeca rješavaju praktične zadatke i uče praktične vještine. LEGO® kockice uvode male istraživače u svijet tehnologije i prirode. Pomoću njih djeca uče osnove konstrukcije i rada motora, prirodne zakone, matematička pravila i povijest, ali i istražuju tajne svemira, arhitekturu i umjetnost. Edukativna nastava za učenike od 8 do 12 godina fokusirana je na stjecanje znanja iz područja kao što su: priroda, fizika, zemljopis, mehanika, građevinarstvo, zemljopis, geologija, sport, povijest i jezik. Nastava se odvija u stalnim skupinama do 10 osoba, usklađena prema dobi polaznika.

Bliži se 19. izdanje najvećeg sajma franšiza u Centralnoj i Istočnoj Europi. Varšava će ponovno ugostiti više od 200 tvrtki koje traže buduće poslovne partnere – primatelje franšize.

Palača kulture i znanosti u Varšavi, tradicionalno mjesto održavanja Sajma franšiza, bit će otvorena za posjetitelje od 14. do 16. listopada. I ove godine, svi zainteresirani za franšizno poslovanje imat će priliku vidjeti što se nudi na tržištu i dobiti praktične informacije o svakom od franšiznih sustava.

Najveći franšizni događaj u regiji Centralne i Istočne Europe raste iz godine u godinu. Povećava se broj tvrtki koje dolaze predstaviti svoje franšizne ponude potencijalnim partnerima. Ove godine očekuje se više od 200 izlagača.

Za posjetitelje koji planiraju uzeti franšizu ovo je, zapravo, idealna prilika za neposredan susret i razgovor s brojnim davateljima franšize, koji traže poslovne partnere ne samo u Poljskoj, već i u drugim europskim zemljama. Tijekom ova tri dana, posjetitelji mogu pod jednim krovom usporediti konkurentske sustave, obaviti brojne razgovore i saznati detaljne informacije o konceptima, njihovim planovima, uvjetima suradnje i očekivanjima koja imaju od budućih partnera.

Raznolikost ponude

U sklopu sajma organizira se niz radionica i konferencija o franšizingu. Svojim savjetima i iskustvom stručnjaci iz ovog područja pomoći će zainteresiranim posjetiteljima: od toga kako odabrati pravu poslovnu ideju do toga kako odrediti i provjeriti što davatelj franšize doista nudi. Ove će godine poseban gost Foruma o franšizingu biti Maciej Orłoś, novinar i coach, koji će govoriti o svom poslovnom iskustvu i upravljanju YouTube kanalom.

Brandovi predstavljeni na sajmu dolaze iz različitih industrija. Među njima su i obrazovni sustavi koji aktivno traže franšizne partnere u zemljama ove regije – Edukido (radionice s LEGO kockicama) i Coding Giants (škola programiranja za djecu). Međutim, ove će godine, uglavnom zbog pandemije, većina izlagača biti usmjereni na partnere iz Poljske. No, mnogi od njih neće propustiti priliku povećati šanse za ulazak na druga tržišta ako naiđu na poželjne i zanimljive kandidate – potencijalne primatelje franšize.

Organizator Sajma franšiza u Varšavi je konzultantska kuća za franšizing PROFIT system i portal Franchising.pl. Više informacija o 19. izdanju sajma možete pronaći ovdje.