Franšizni sustav KiDS Escape Room proširio je tijekom ove godine franšiznu mrežu u Hrvatskoj. Na mapi poslovnica su sada i dječiji escape roomovi u Splitu i Puli.

Prvi KiDS Escape Room otvoren je 2019. u Rijeci i kako je u to vrijeme predstavljao pravo osvježenje u sektoru edukacije i zabave za djecu školske dobi – brzo je postao jedno od najatraktivnijih mjesta za izlazak i proslavu rođendana. Takvome se uspjehu u početku nije nadala niti kreatorica i vlasnica ovoga koncepta Nikolina Mužić, ali se svakodnevno uvjeravala da je potražnja za jednom ovakvom vrstom zabave za djecu ogromna te da bi bilo logično razmišljati o proširenju posla. Kreiranje franšize bio je – sljedeći logični korak.

– Tokom dvije i pol godine rada, osim djece iz Rijeke i okolice, posjetilo nas je puno djece iz drugih gradova Hrvatske, te su njihovi roditelji, oduševljeni sadržajem, poželili takav koncept u svome gradu. Odlučili smo, stoga, franšizirati naš koncept te ponuditi zainteresiranim kupcima kompletan know-how i podršku kako bi u svome gradu mogli otvoriti vlastitu KiDS Escape Room poslovnicu – kaže Nikolina Mužić.

Na prve primatelje franšize nisu dugo čekali. Tijekom 2022. godine, u roku od par mjeseci, otvorene su dvije franšizne poslovnice – u Splitu i Puli. Prema riječima vlasnice koncepta, franšizni se razvoj nastavlja, a planovi uključuju i širenje izvan granica domaćeg tržišta.

– Tražimo primatelje franšize u svim većim gradovima u Hrvatskoj i regiji – ističe ona.

Zabava stiže u Split

Prvi franšizni partner riječkog sustava postala je Ljubica Vujčić iz Splita. Njezino iskustvo u radu s djecom svakako je bilo prednost kada se odlučivala za uzimanje ove franšize. Kao diplomirani pedagog, Ljubica je, naime, radila u srednjoj školi na Hvaru, a nakon preseljenja u Split, i u školi mentalne aritmetike u jednom franšiznom sustavu. Iako je odluka o osamostaljenju te ulasku u poduzetničke vode bila uvjetovana i okolnostima, ponajviše je bila rezultat osobne želje.

– Sam rad s djecom mi nikad nije bio stran i uvijek je nešto bilo što me vezalo za djecu, bilo poslovno bilo privatno. Tim više što sada imam i svoje dijete. Inače, volim pročitati dobru knjigu, ići u kino, putovati i – uvijek naučiti nešto novo – kaže ona.

Kada je preko Instagram oglasa doznala za KiDS Escape Room, odmah je prepoznala „nešto novo“, a prije svega, dobru poslovnu priliku. – Suprug i ja smo već imali neke ideje jer smo odavno razmišljali o tome da pokrenemo nešto samostalno. Istražila sam koncept, posavjetovala se sa suprugom, tako da je put do otvaranja dječije igraonice i rođendaonice bio, mogla bih reći, gotovo prirodan, spontan – pojašnjava Vujčić kako se zainteresirala za riječki escape room.

To što je već radila u franšiznom sustavu te znala na koji način funkcionira ovakav vid suradnje bila je još jedna prednost. – Franšizing donosi strukturu, uređenost. Primatelj dobiva već sve pripremljeno, što je svakako jedan od pluseva kada krećeš prvi put sam u poduzetničke vode – kaže Ljubica Vujčić.

Početak je dodatno olakšala i dobra komunikacija s vlasnicom franšiznog koncepta Nikolinom Mužić. Suradnja je od prvog dana bila besprijekorna, potvrđuje Vujčić. – Već u prvom kontaktu imali smo ugodan razgovor. Odgovorna, konkretna, pristupačna, Nikolina nam je pružila dovoljno informacija o konceptu, odgovorila na sva naša pitanja. A tako se kasnije i nastavilo – podršku smo imali tijekom cijelog procesa – od radova u prostoru do posljednjih završnih detalja prije otvaranja, sve do savjeta za pravilno vođenje, ne samo escape rooma, nego i općeno firme, poslovanja – naglašava primateljica franšize iz Splita.

Od potpisivanja predugovora pa do otvaranja poslovnice prošlo je oko četiri mjeseca. – Najviše jer je prostor koji smo unajmili bio potpuno prazan te je bila potrebna rekonstrukcija kako bi se prilagodio zahtjevima franšize. Uz to, čekali smo i sredstva za samozapošljavanje od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kojim smo osigurali jedan dio prihoda za pokretanje posla – kaže naša sugovornica.

Poslovnica KiDS Escape Rooma u Splitu službeno je otvorena 9. rujna, a prve rezervacije za rođendane imali su – već sljedećeg dana. Opseg posla je vrlo brzo premašio sva očekivanja.

Iako posluje tek tri mjesca, Ljubica kaže da je zadovoljna ovim što su do sada ostvarili. – Nas jako veseli i pozitivan feedback djece i roditelja. Djeci je uzbudljivo, zabavno, žele uvijek još, što je svakako podstrijek i nama da se trudimo raditi što bolje. Željela bih da se komunikacija i suradnja s davateljicom franšize nastavi dalje u ovakvom pozitivnom i produktivnom ozračju te da nam se priruži još puno članova franšizera, kako po Hrvatskoj tako možda i diljem svijeta – podijelila je svoj entuzijazam Vujčić.

I Pula dobiva Kids Escape Room

Marina Rusić iz Rijeke također je nova primateljica franšize KiDS Escape Rooma. Franšizni je ugovor potpisala početkom rujna, a samo mjesec i pol dana nakon toga, bila je spremna otvoriti poslovnicu u Puli. Iako se prethodno bavila administracijom te zapošljavanjem ljudskih resursa, sada se s puno optimizma odlučila voditi biznis iz sektora edukacije i zabave za djecu.

– Smatrala sam da je ovo dobra poslovna prilika s obzirom da nudi doživljaj koji je jedinstven u cijeloj Istri – ističe ona.

– Privukao me inovativan koncept proslave rođendana. Uvidjela sam da je ciljana dobna skupina djece školskog uzrasta zakinuta za mogućosti proslava tako da vjerujem da će, dugoročno, odaziv biti odličan – kaže Rusić.

Kad razmišlja o franšiznoj suradnji, ističe da se za ovaj način poslovanja odlučila ponajviše zbog odlika koje se svrstavaju u najbolje strane franšizinga.  

– Od franšizne se suradnje prije svega očekuje strogo poštovanje odredbi potpisanog ugovora, ali je ovaj odnos, naravno, mnogo više od toga. Od davateljice franšize, stoga, mogu očekivati i daljnje edukacije, stalne konzultacije, smjernice i proaktivnu podršku u marketingu i promociji – kaže Marina Rusić.

Svaki franšizni sustav odabira ili kreira način za širenje na inozemnim tržištima. Praksa pak pokazuje da postoji pet osnovnih modela. Kako odabrati pravi?

Ne postoji opće pravilo kako doći do željenog modela. Možda je najbolje reći da franšizni sustavi/davatelji franšize moraju postaviti i odgovoriti na mnoga pitanja prije nego što odluče hoće li i kako proširiti svoje poslovanje izvan domaćeg tržišta.

Prvi se skup pitanja odnosi na "kapacitet" sustava za širenjem – hoće li odabrani poslovni model dobro funkcionirati i na novim tržištima? Kakva je snaga branda izvan domaćeg tržišta te koliko je investicija potrebno kako bi se brand učinio poznatim? Kakve su navike potrošača na ciljanim tržištima, odnosno, jesu li one istovjetne navikama domaćih potrošača i je li moguće prilagoditi se njihovim potrebama? Koliko je sam koncept jedinstven te koliko sličnih sustava već postoji na željenim tržištima, itd...?

Drugi važan skup pitanja odnosi se na "snagu sustava": ima li sustav snage kontrolirati mrežu izvan domaćeg tržišta? Ne samo u smislu održavanja kvalitete, već i distribucije, tj. konstantne i pravovremene opskrbe mreže robom, proizvodima ili uslugama. A potom, koliko će ta "kontrola" biti učinkovita? Ne treba smetnuti s uma ni činjenicu da, pored legislativno-administrativnih razlika i komplikacija koje one mogu proizvesti, za kontrolu sustava na inozemnim tržištima potrebna je i kulturološka prilagodba – poznavanje jezika i navika.

I, konačno – ako se uopće tako može reći – važno je da sustav pravilno procijeni kapacitet i potencijal željenog tržišta: koliko je jedinica  dovoljno otvoriti? Jednu, nekoliko, stotine? Odgovor na ovo pitanje mora uključiti dobro poznavanje ciljanog tržišta – njegove veličine, BDP-a , kupovne moći...

Kad pronađe odgovore na sva ova pitanja, davatelj franšize će dakako lakše odabrati model širenja, a u praksi se najčešće srećemo sa sledećim oblicima:

1. Direktni franšizing
2. Master franšizing
3. Tvrtka kći (eng: Subsidiary)
4. Zajedničko ulaganje
5. Regionalno zastupništvo

Svakako, svaki od njih može imati varijacije, a sustavi često, na različitim tržištima, nastupaju kroz različite modele.

1. Direktni franšizing

U ovom slučaju, uspostavlja se odnos davatelj franšize – strani primatelj/primatelji franšize s jednom jedinicom. Ili, što je često slučaj, davatelj franšize – strani primatelj s ekskluzivnim pravom za otvaranje više poslovnih jedinica. Potonji model se vrlo često sreće u franšizingu modnih brandova.

Direktni franšizing jedan je od najčešćih modela širenja. Sličan je, zapravo, modelu širenja sustava na domaćem tržištu, i to mu jeste jedna od glavnih prednosti. Ovim putem, davatelj ima potpunu kontrolu nad primateljem – ali to iziskuje, kako smo spomenuli, kapacitet da se ta kontrola učinkovito ostvari. S druge strane, ovaj model širenja ne zahtijeva prevelike investicije, niti preveliko poznavanje ciljanog tržišta. Model je pogodan za sustave koji žele "ograničeno širenje", tj. pogodan je kad se cilja na manji broj primatelja.

2. Master franšiza

Davatelj franšize – Primatelj master franšize – Primatelji jedinične franšize.
Još jedan od omiljenih modela širenja. U ovom slučaju, razvoj se sustava prepušta primatelju master franšize, lokalnom partneru koji se i sam ponaša kao „mini-davatelj franšize“, budući da ima pravo dalje razvijati mrežu preko primatelja jedinične franšize.

Mana ovog modela je nešto manja kontrola nad sustavom te "podjela kolača" s primateljem master franšize, koji mora imati značajne financijske benefite od ovakvog ugovora. S druge strane, pogodnost za davatelja je uobičajena praksa da se naknade za master franšizing naplaćuju odmah po sklapanju ugovora, čime se brže vraća dio financija uloženih u razvoj sustava.

3. Tvrtka kći

Davatelj franšize osniva vlastitu tvrtku na ciljanom tržištu, koja, potom, dalje nudi jedinične franšize pojedinačnim primateljima.

Jasno je da u ovakvom modelu davatelj ima potpunu kontrolu nad razvojem sustava. No, ovakav pristup zahtijeva i značajne investicije: stvaranje i održavanje tvrtke kćeri, upravljanje, rekruting zaposlenih, marketing, itd... Ovo je model koji se koristi kada davatelj želi surađivati ​​s velikim brojem pojedinačnih primatelja na ciljanom tržištu. Posebno je čest model za sustave distribucije robe široke potrošnje (trgovine) na većim tržištima.

4. Zajedničko ulaganje – Joint venture

Davatelj franšize – Joint venture – Primatelji jedinične franšize.
Davatelj osniva zajedničku tvrtku s partnerom sa željenog tržišta. Potom ta tvrtka pronalazi primatelje jedinične franšize. Model koji iziskuje pažljivu selekciju lokalnog partnera na ciljanom tržištu. Međutim, kombinira know-how sustava i partnerovo poznavanje lokalnog tržišta. Također, ovo je model koji omogućuje kontrolu investicija – ovisno o željenoj razini investicije, dobiva se i udio u joint venture tvrtki. Model koji je također pogodan kada se želi razvoj sustava širenjem na više primatelja jediničnih franšiza. Ili, pak, kada se želi nastup na udaljenijim i različitim tržištima, gdje bi upravljanje tvrtkom kćeri bilo značajno složenije i skuplje.

5. Regionalno zastupništvo

Davatelj franšize imenuje regionalnog zastupnika koji potom radi na širenju franšizne mreže, ali ugovore s primateljima sklapa sam davatelj, dok zastupnik dobiva samo određene funkcije razvoja i kontrole.

Uobičajeno, takav zastupnik odabira nove primatelje i kontrolira postojeće. Suradnja s primateljima se, pak, regulira direktnim ugovorima. Ovakav model je vrlo pogodan: investicije u širenje su manje, ali je neophodno dobro stimulirati zastupnika. Često ovo nije model koji daje brze rezultate – dinamika umnogome ovisi o zastupniku – te je pogodan za sustave koji planiraju "laganu" ekspanziju uz potpunu kontrolu nad samim sustavom.

PROFIT system

Fast-casual lanac restorana Koykan World Food namjerava ubrzati franšizni razvoj te kreće u public kampanju prikupljanja sredstava putem FunderBeam platforme.

Prije deset godina, Zagreb je postao bogatiji za mjesto koje spaja okuse različitih kultura. Od otvaranja prvog lokala u zagrebačkoj Gajevoj ulici, Koykan je imao viziju ostati vjeran autentičnim receptima i tradicionalnim načinima pripreme hrane te i dalje nudi široki izbor jela i okusa iz različitih svjetskih kuhinja.

Kulinarska otkrića započeli su s talijanskim piadinama i planetarno popularnim bubble tea-om. Asortiman svjetske kuhinje potom je proširen na nekoliko autentičnih grupa street food jela, kao što su: gyros, wrap, burger, burrito, pulled i falafel, a unutar svakog od njih nalazi se set jedinstvenih proizvoda s potpisom. Osim street food ponude, Koykan je već dugi niz godina poznat i po ukusnim varivima te, u suradnji sa sestrinskim brandom Chill Cantina, kreira razna domaća i internacionalna jela – za svakodnevnu ponudu „gableca“.

Koykan je danas prisutan na pet lokacija (Zagreb), a osnivači koncepta imaju ambiciju proširiti ovu gastro priču i izvan Hrvatske.

Više lokacija uz franšizu

– Trebalo nam je deset godina kroz koje smo u hodu ispravljali pogreške, ali sada napokon možemo reći da smo ponosni na ono što pružamo te smo spremni na ekspanziju – potvrđuje Boro Milivojević, jedan od suosnivača Koykana. 

– Planiramo proširiti našu priču na tržište EU te otvoriti franšize u Njemačkoj i Austriji –  objašnjava Milivojević.

Planovi podrazumijevaju otvaranje više od 50 novih restorana na ovim tržištima do kraja 2025. godine.

Kako bi ubrzali razvoj i širenje franšiznog poslovanja, Koykan kreće i u public kampanju prikupljanja sredstava putem FunderBeam platforme. – Cilj nam je prikupiti milijun eura u Seriji A uz pomoć ove investicijske platforme – kaže Milivojević.

______

Platforma Funderbeam omogućava brzo i lako ulaganje u hrvatske i regionalne kompanije u suradnji sa Zagrebačkom burzom, a ukoliko želite sudjelovati ili saznati više o samom projektu, posjetite službenu web stranicu Koykana.

Coders Lab, lanac IT akademija iz Poljske, nastavlja sa širenjem franšizne mreže na Balkanu.

Prve IT akademije pod brendom Coders Lab pojavile su se 2013. godine u Poljskoj. Brzo su postale prepoznatljive po svojim intenzivnim tečajevima (bootcamps) koji polaznicima omogućuju svladavanje programerskih vještina u vrlo kratkom vremenu.

Nakon što su razvili mrežu IT akademija na domaćem tržištu, Coders Lab je 2019. krenuo u međunarodno širenje, prvenstveno primjenjujući franšizni model poslovanja. Te su godine u Rumunjskoj otvorili prvu franšiznu poslovnicu. Danas se IT akademije pod ovim brendom nalaze u Austriji, Španjolskoj, Japanu, a od srpnja 2022. i na Kosovu.

– Novo će franšizno partnerstvo omogućiti polaznicima naših tečajeva da prošire svoje digitalne vještine zahvaljujući profesionalnoj obuci za front-end i back-end programiranje te testiranje softvera – kažu u Coders Labu.

Primatelj franšize Coder Laba za područje Kosova iskusni je poduzetnik Adrian Hoxha, koji je sa par svojih poslovnih suradnika odlučio ući u ovaj posao, navodi se u priopćenju tvrtke Coders Lab. – Kao lokalni primatelji franšize, vrlo smo sretni što smo dobili ovu priliku i uvjereni smo da ćemo premašiti očekivanja – kaže Hoxha.

Prilika za mlade i poduzetne

– Vjerujemo da cijela regija Balkana ima veliki potencijal u području IT radne snage. Potrudit ćemo se podržati lokalne programere u stjecanju novih vještina koje će im pomoći u pronalaženju unosnih poslova u IT industriji – kaže Grzegorz Morawski, franšizni menadžer Coders Laba.

– Siguran sam da naši novi partneri s Kosova imaju izvrsne menadžerske vještine i iskustvo koje će im omogućiti uspjeh u vođenju "bootcampa". U svakom trenutku mogu računati na našu podršku i savjet – ističe Morawski.

Otvoreni za nova partnerstva

Coders Lab nastavlja svoju međunarodnu ekspanziju i zainteresiran je za pokretanje franšiznih partnerstava i u drugim zemljama jugoistočne Europe. Traže tvrtke i iskusne poduzetnike koji bi bili spremni unaprijediti IT tržište rada razvijanjem mreže Coders Lab akademija na lokalnom tržištu.

Kao davatelj franšize, Coder Lab pruža kompletan know-how i alate potrebne za otvaranje i razvoj IT akademije. Primatelj franšize bit će zadužen za marketing, prodaju i organizaciju tečajeva, dok Coders Lab osigurava sve potrebne materijale za nastavu. Na taj se način – ističu u Coders Labu – partneri mogu fokusirati na tekuće poslovanje.

Još jedan američki lanac brze prehrane ulazi na europsko tržište. Što nudi Slim Chickens te za koja su tržišta zainteresirani?

Slim Chickens pojavio se na američkom tržištu 2003. godine otvaranjem prvog restorana u Fayettevilleu (Arkansas). Kao što i sam naziv tvrtke govori, ponuda se temeljila isključivo na jelima od piletine (sendviči, pohani pileći prutići, pileća krilca, salate, wrapovi), koji se poslužuju s dvadesetak različitih umaka, napravljenih po „domaćoj“ recepturi.

Za razliku od drugih, puno poznatijih američkih brendova brze prehrane, Slim Chickens još uvijek nema tisuće restorana – tek nešto više od 100 – a trenutno je prisutan samo u 11 američkih država. No, od samog početka osnivači tvrtke smatrali su da priliku za razvoj brenda treba tražiti i na inozemnim tržištima. Danas Slim Chickens ima restorane u Kuvajtu i Velikoj Britaniji, a razvija se isključivo kroz franšizni model poslovanja.

Prema posljednjim najavama, ovaj američki lanac u sljedećih deset godina planira otvoriti više od 600 restorana diljem svijeta. S 350 jedinica koje su već u fazi razvoja i priprema pred otvorenje, može se reći da je tvrtka postavila prilično skroman cilj.

Evropa na radaru

Iako je Slim Chickens relativno mlad franšizni brend, za sada se uspješno natječe s tvrtkama poput KFC-a ili Popeyesa, kako na domaćem tržištu, tako i u Velikoj Britaniji. Brend se na britanskom tlu pojavio 2018. godine i unatoč pandemiji i općem gospodarskom usporavanju uspio otvoriti 20 restorana. Za ovaj uspjeh, kako ističu iz tvrtke, najzaslužniji je ipak primatelj franšize zadužen za područje Velike Britanije – tvrtka Boparan Restaurant Group (BRG).

Slim Chickens je po istom principu pokrenuo franšiznu kampanju i u ostalim europskim zemljama. Traži jake franšizne partnere koji bi bili spremni otvoriti više restorana te razvijati brend na lokalnom tržištu. Trenutno su fokusirani na tržišta Francuske, Španjolske, Njemačke, Poljske, Nizozemske, Italije i Češke.

Idealni partneri bile bi ili tvrtke koje već rade u području gastronomije i imaju iskustva s franšiznim načinom poslovanja ili pojedinci ili konzorciji investitora koji žele pokrenuti vlastiti posao s provjerenim brendom brze prehrane.

Zahvaljujući snažnom franšiznom razvoju, grčki lanac kafeterija MIKEL Coffee Company izrastao je u međunarodni brend. Što je potrebno za uzimanje franšize?

Priča o MIKEL-u počinje 2008. godine kada je Eleftherios Kyriakakis, tada mladić od 26 godina, u Larissi otvorio kafeteriju koja se po dizajnu, ponudi i kvaliteti usluge mogla mjeriti s mnogo poznatijim svjetskim lancima. Ne samo da je svojim novim konceptom osvojio grad, već i cijelu Grčku. Do kraja 2011. Eleftherios je samostalno otvorio sedam poslovnica, 2012. potpisao prve franšizne ugovore, a širenje se toliko ubrzalo da je krajem 2013. bilo već 60 kafeterija, a krajem 2016. – 135. Većina njih su u rukama primatelja franšize.

Od tog vremena, MIKEL se proširio izvan teritorija Grčke i danas se kafeterije pod ovim brendom nalaze diljem Europe, Bliskog istoka, Australije i Sjeverne Amerike. Prema službenim podacima, u lipnju 2022. MIKEL je imao 334 kafeterije u 15 zemalja. Od nacionalnog franšiznog lanca, MIKEL je izrastao u brend s međunarodnom reputacijom i postao sigurna destinacija za ljubitelje kave.

Ekspanzija se nastavlja

Athanasios Zikiris, financijski direktor MIKEL-a, ističe da su nove poslovnice otvorene u Kuvajtu, Omanu i New Yorku. – Našoj su se mreži tijekom ove godine, i to u vrlo kratkom roku, pridružile kafeterije u Kataru, Iraku, Jordanu i Njemačkoj. Prema trenutnoj stopi interesa za brend MIKEL, očekujemo da ćemo u narednim godinama proširiti svoju prisutnost u najmanje 30 zemalja – kaže Zikiris.

– Danas se MIKEL Coffee razvija isključivo kroz franšizni način poslovanja. Primjerice, na tržištima poput Cipra, Turske, Saudijske Arabije i Sjeverne Makedonije, poslovanje vode naši primatelji master franšize – kaže on.

– Ove godine smo se suočili s novim problemima na tržištu. Glavni uzrok je rast cijena u cijelom lancu opskrbe, ali i u pogledu dostupnosti proizvoda i logistike. Pandemija, geopolitička previranja i energetska kriza svakako su izazvali zabrinutost, no rezultati koje smo dosad postigli nadmašili su sva naša očekivanja – kaže Zikiris.

BROJ POSLOVNICA

334 jedinice u 15 zemalja
45 vlastitih lokala

• Grčka – 271
• Cipar – 26
• Turska - 10
• Saudijska Arabija - 5
• UAE – 3
• Bugarska - 3
• SAD – 3
• Australija - 2
• Kanada – 2
• Sjeverna Makedonija - 2
• Rumunjska – 1
• Egipat - 1
• Kuvajt - 1
• Oman – 1

PODRŠKA PRIMATELJIMA FRANŠIZE

• Brzo i fleksibilno postavljanje/uređenje prostora
• Jamstvo kvalitete (ISO 22000)
• Opsežna obuka osoblja
• Usluge podrške
• Podrška u marketinškim aktivnostima

OSNOVNI ZAHTJEVI SUSTAVA

• Dine In – klasična kafeterija, nudi usluge take awaya i dostave (+120m2)
• Spot – samoposlužna mala kafeterija; take away i dostava (+50m2)
• Cantina – mobilna kafeterija; take away (<50m2)</li>

INVESTICIJE

• Do 250.000 € za klasičnu (single unit) franšizu
• Od 750.000 € za regionalnu franšizu (Area Franchise)
• Od 1.500.000 € za master franšizu
• Povrat investicije: 18 mjeseci
• Prosječni mjesečni promet: 50.000-80.000 €
• Redovna franšizna naknada: 5% mjesečnog prihoda
• Ulazna franšizna naknada: 55.000 USD
• Ostala izdvajanja: 2% godišnjeg prihoda za marketinške svrhe, dostupno primateljima franšize
• Break-even: oko 2 godine

Kako je nastao lanac MIKEL?

Franšizni koncept Edukido proširio je mrežu u Hrvatskoj. Novi edukativni centri bit će otvoreni u Zadru i Rijeci.

Kao primateljica master franšize poljskog edukativnog koncepta Edukido, Ines Slunjski je početkom rujna 2021. pokrenula prvi Edukido centar na teritoriju Hrvatske. Željela je, kako kaže, donijeti na tržište nešto drugačiju vrstu edukacije, kakve do sada nije bilo u Hrvatskoj. Edukido se upravo izdvojio po svojim originalnim edukativnim radionicama s LEGO kockama, koje su na zabavan način uvodile djecu u svijet prirode, znanosti i tehnologije. Centar je otvorila uz svoju postojeću školu mentalne aritmetike Malac Genijalac u Varaždinu.

Iako inicijalni planovi razvoja nisu podrazumijevali širenje mreže u prvoj godini poslovanja, Slunjski kaže da su se već nakon nekoliko mjeseci počeli javljati ljudi koji su u ovom konceptu pronašli dobru priliku za pokretanje ili proširenje vlastitiog posla te koji su bili spremni uzeti franšizu Edukida.

Nedavno su, tako, potpisani i prvi ugovori o single unit franšizi te će se centru u Varaždinu od rujna ove godine pridružiti i Edukido centri u Zadru i Rijeci.

Pripreme za otvorenje novih poslovnica su u tijeku, potvrđuje Slunjski. – Naše prve primateljice franšize iz Zadra i Rijeke potpisale su ugovor u lipnju, kada su i došle s djelatnicima na edukaciju u Varaždin. Trenutno su u fazi uređenja prostora i pripreme za rujan, kada će i biti otvorenje poslovnica u njihovim mjestima. Edukaciju su zajedno s djelatnicima uspješno položili te su spremni – objašnjava Slunjski.

Edukido stiže u Zadar

Jelena Pelajić Penđer, primateljica franšize iz Zadra, u ovu suradnju ulazi s dragocjenim iskustvom. Kako je, naime, i sama osnivačica i vlasnica škole mentalne aritmetike Malac Genijalac u Zadru, ona, osim iskustva u radu s djecom, vrlo dobro zna što znači voditi vlastiti biznis te što donosi franšizni model suradnje. Pojava Edukida bila je, kako kaže, i sretna okolnost, budući da je tražila čime bi mogla upotpuniti postojeću ponudu. – Kroz Malac Genijalac se prvenstveno bavimo približavanjem i destigmatizacijom matematike i brojeva djeci, no, željela sam ponuditi i nešto drugo osim matematičkih znanja. Prvo sam naišla na Pobjedničko učenje, program kroz koji pružamo djeci znanja o tome kako efikasno učiti i brže i lakše pamtiti. Ovi programi su sjajni i vrlo, vrlo korisni djeci. Ipak, nedostajalo mi je još nešto zahvaljujući čemu bih zaista mogla reći da je moja škola sveobuhvatna – objašnjava Jelena.

Kako je vidjela da programi Edukida pokrivaju vrlo široka područja prirode, znanosti i tehnologije, nije se puno dvoumila. Posebno joj se svidjelo što se znanja iz ovih zahtjevnih područja približavaju na tako razigran i veseo način da djeca uopće nemaju dojam da uče. Osim toga, bila je svejsna da je redovno obrazovanje još uvijek vrlo šturo u metodama prenošenja znanja, te su je originalni načini rada i programi Edukida samo dodatno potaknuli na odluku o uzimanju franšize.

– Do sada smo u svakoj godini rada uveli neki novi program, čvrsto vjerujem da smo s Edukidom zaokružili našu ponudu – kaže Jelena Pelajić Penđer.

I Rijeka na franšiznoj mapi

– Stvaranje puta za novi posao nije lako – kaže Sandra Vučković, nova primateljica Edukido franšize iz Rijeke. Ona je, naime, svoj prvi posao pokrenula prije pet godina, kada je otvorila firmu koja se bavi turizmom i organizacijom različitih događanja, pretežito glazbenih. – Ipak, s promjenom životnih okolnosti, mogućnosti i interesa odlučila sam se za područje edukacije djece jer je uvijek u meni tinjao interes za rad s djecom na toj razini – iskrena je ona.

S obzirom da je već vodila privatni biznis te da je već bila upoznata sa svim manama i problemima prilikom pokretanja novog posla, sada se odlučila za nešto izvjesniji i sugurniji put – uzimanje franšize. Ovakav način suradnje, gdje se, kao primatelj franšize, možete osloniti na znanje i podršku davatelja te ostalih kolega iz franšizne mreže, bila je više nego primamljiva opcija. Osim toga, bila je svjesna da bi na taj način, kako kaže, imala potpunu slobodu raditi i razvijati ono što voli, a uz podršku ostalih franšizera. – Izmjenjivanje iskustava i savjetovanje s ljudima koji se bave istim poslom je neprocjenjivo – potvrđuje Vučković.

Kao majka dvoje djece, također je dobro znala što bi za njih bilo najbolje te je u moru raznih franšiza željela – odabrati najkvalitetniju. Ne krije da se, prema njezinim mjerilima, posebno istaknuo Edukido. – Ono što me privuklo su LEGO kocke koje su sinonim za beskrajne mogućnosti i igru. Slažući razne konstrukcije djeca nesvjesno razvijaju svoje mentalne sposobnosti. A što bi tek mogli uz Edukido instruktora, prvo je što sam pomislila! Instruktor je tu da ih upućuje i radi s djecom razvijajući njihovo logičko i keativno razmišljanje. Odluka je vrlo brzo donesena i s master franšizerkom potpisan je ugovor za Edukido na području Rijeke – objašnjava Sandra Vučković kako je odlučila otvoriti ovaj edukativni centar.

Najzad, dodaje ona, željela je svojim malim sugrađanima iz Rijeke i okolice pružiti ono što bi pružila i svojoj djeci. – A to je izvannastava aktivnost nakon koje će izlaziti s unaprijeđenim znanjem o svemu što ih okružuje, a da pritom misle da odlaze sa igre i vesele se povratku – kaže Sandra Vučković.

Proces traženja (regrutiranja) primatelja franšize nije nimalo lak. Kako bi se tvrtke trebale pripremiti za ovaj proces i što je potrebno za dobru promociju franšiznog koncepta?

Spremni za franšizing?

Poduzetnici i tvrtke obično počinju razmišljati o razvoju i davanju franšize kad se susretnu s dovoljno velikim brojem zadovoljnih kupaca/klijenata koji otvoreno izraze interes za suradnju ili pristupe s pitanjem: „Možemo li i mi napraviti isto što i vi – i kako?“ Ako je netko spreman „kopirati“ vaš koncept, i to pod vašim brandom, onda je to, u pravilu, pouzdan znak da se biznis koji vodite doživljava uspješnim i perspektivnim te da je vrijeme da, uz svoje proizvode i usluge, ponudite i – franšizu (svoj dokazani model poslovanja). Međutim, priprema tvrtke za davanje franšize složen je postupak. Za početak, potrebno je pripremiti brojna dokumenata: ugovor o franšizi, operativni priručnik (detaljan priručnik poslovanja namijenjen primateljima franšize), financijski model, marketinške materijale. Tvrtka bi, potom, trebala definirati uvjete pod kojima će se novi partneri – primatelji franšize – pridruživati mreži, treba razmotriti „profil“ poželjnih kandidata, kakvi to ljudi mogu biti, s kakvim poslovnim iskustvom i poduzetničkim kvalitetama. Uz to, trebali bi se definirati i iznosi franšiznih naknada, koje će primatelji plaćati u zamjenu za know-how, obuku i podršku davatelja franšize. Iznos naknada neće samo određivati prihod davatelja, to jest, koliko će mu se širenje mreže isplatiti, već i koliko će franšiza biti „atraktivna“ i dostupna potencijalnim primateljima. Zbog svih ovih procesa i brojnih dokumenata koje treba pripremiti za razvoj franšiznog koncepta, većina se tvrtki odlučuje za pomoć i suradnju s konzultantskim tvrtkama specijaliziranim za franšizing.

Savršeni primatelj franšize – tko je to?

Davatelj franšize koji je potpuno spreman za širenje mreže već bi trebao imati precizan odgovor na ovo pitanje. Točnije, imati detaljan profil željenog kandidata. U osnovi, idealan primatelj franšize je osoba koja će poštivati ​​i primjenjivati ​​pravila i standarde mreže, koja zna i razumije što je franšiza te koja će biti aktivno uključena u poslovanje franšizne podružnice. Od primatelja se također očekuje da razumije osnovne strukture privatnog poslovanja i gospodarstva (izrada biznis plana, na primjer, ne bi mu trebao predstavljati problem), kao i da ima dovoljno kapitala kojim bi mogao (p)održati biznis do točke „breakevena“. Idealni primatelj franšize, dakle, trebao bi imati snažan poduzetnički duh, što davatelj može provjeriti već na prvom „zadatku“, jer primatelji franšize, najčešće i prije svega, trebaju pronaći odgovarajući uredski prostor/lokal za svoju franšiznu podružnicu. Gotovo svaki davatelj franšize traži agilnog kandidata, osobu koja je spremna posvetiti poslu onoliko vremena i pažnje koliko je potrebno. Davatelj također očekuje da će ovaj posao biti značajan, ako ne i jedini izvor prihoda primatelju franšize, što znači da će kupnja franšize za primatelja biti nešto više poput novog životnog pothvata, a ne samo ulaganje u novi projekt koji će voditi netko drugi.

Sljedeće važno pitanje koje se postavlja tijekom ovog postupka odnosi se na poslovni „background“ kandidata – treba li primatelj franšize biti iz branše ili to može biti osoba koja se do sada nije bavila tim poslom? Na ovo pitanje nema jasnog odgovora – nekima će iskustvo biti prednost, a drugima teret. Sve ovisi o sustavu franšize, njegovim zahtjevima i karakteristikama. U sustavima u kojima je potrebno specifično znanje ili gdje je izuzetno važno imati pristup dobrim lokacijama ili velikoj bazi potencijalnih kupaca, davatelj franšize tražit će partnera s iskustvom iz branše. Međutim, tamo gdje se prethodno iskustvo može pokazati kao ograničenje, kandidati s „novim, svježim pristupom“ bit će poželjniji.

Vi procjenjujete, ali procjenjuju i vas

Iako je u klasičnom procesu zapošljavanja procjenitelj samo i isključivo poslodavac, u franšizingu je organizator sustava (davatelj franšize) – i procjenitelj i onaj kojeg procjenjuju. Potencijalni primatelj franšize zapravo može usporediti nekoliko sustava, njihove zahtjeve i uvjete franšizne suradnje i na temelju toga donijeti konačnu odluku – čiju će franšizu kupiti. S gledišta primatelja franšize, idealni davatelj franšize je poduzetnik/tvrtka koja ima cjelovit i dobro osmišljen franšizni paket, dobre informativne materijale i definiran profil kandidata. Ne boji se budućim partnerima dati na uvid ugovore i financijski model. Osim toga, cijeni se ako davatelj pokaže empatiju u odnosu s primateljima franšize. Budući da se franšizno poslovanje temelji na ideji „kopiranja“ provjerenih rješenja, davatelj franšize prije svega je ključni stup sustava koji bi trebao razvijati i imati rješenja za sve predvidljive okolnosti.

Priprema je već pola posla

Prije nego što započnete aktivno tražiti primatelje franšize, pripremite sve komunikacijske alate. Trebali biste formulirati i objaviti osnovne podatke o svojoj franšizi, pripremiti argumente koji će uvjeriti kandidata da vrijedi ulagati u vaš brand, kreirati slogan za svoju franšizu.

Svaki primatelj franšize želi znati:

• koji uvjeti moraju biti ispunjeni u pogledu teritorija i lokala (veličina područja/grada obuhvaćenog franšizom; lokacija, veličina i izgled poslovnog prostora)
• iznos ulaganja potreban za pokretanje posla (ulazna franšizna naknada, troškovi uređenja prostora, nabava opreme i robe)
• iznos i strukturu tekućih troškova,
• očekivani povrat ulaganja (ROI),
• paket podrške davatelja prije otvaranja,
• trajni paket podrške davatelja franšize,
• obveze i dužnosti primatelja franšize,
• profil i primjere uspješnih primatelja franšize.

Internetska stranica

Ovo je jedan od primarnih izvora informacija o vašoj franšizi, a preporučuje se da na službenim internetskim stranicama tvrtke postoji poseban odjeljak posvećen franšizi, gdje bi kandidat mogao pronaći dovoljno općih podataka o uvjetima suradnje. Na temelju dostupnih podataka, kandidat bi mogao procijeniti ispunjava li kriterije za uzimanje franšize ili ne.

Prezentacija

Ovo je najosnovniji alat za predstavljanje koncepta i obično se koristi na prvom sastanku s kandidatom. Prezentacija bi trebala sadržavati konkretnije informacije o franšiznoj suradnji, sigurno više nego što je dostupno na internetskoj stranici. Preporučuje se da davatelj ima i jednostavniju verziju prezentacije (u elektroničkom formatu koji se ne može mijenjati) kako bi se kandidatu mogala poslati i e-poštom.

Brošura

Koristan, ali ne i neophodan alat, pogotovo ako ste na početku razvoja franšize. Trebali biste znati da je ovo više marketinški, a ne informativni alat. Ako, pak, odlučite tiskati brošuru, pobrinite se da je grafički i tekstualno u skladu s ostalim marketinškim materijalima tvrtke. Međutim, imajte na umu da franšizna brošura nije katalog vaših proizvoda ili usluga. Nije namijenjena krajnjim kupcima ili klijentima, već poduzetnicima koji su zainteresirani „kupiti“ vaš provjereni model poslovanja.

Fotografije

Vjerojatno već imate dobre fotografije svojih proizvoda. A kako izgledaju fotografije kojima želite ilustrirati svoj biznis? Istina, franšiza se ne kupuje očima, ali to ne znači da se biznis ne može dobro „vizualno“ predstaviti. Imajte na umu da bi vaš budući primatelj franšize želio vidjeti kako bi trebala izgledati podružnica koju će otvoriti. Mislite li da je dovoljno pokazati prazan objekt ili fotografiju koja je na brzinu snimljena telefonom?

Kako reklamirati franšizu?

Ponovimo još jednom: jedno je reklamirati proizvod ili uslugu, a sasvim drugo reklamirati franšizu. Franšiza se ne prodaje kako se prodaje proizvod, mameći kupce promocijama, popustima, akcijama (iako je bilo takvih slučajeva, moramo reći da to nije najbolji način). Kada tvrtka objavi da prodaje franšizu, najava treba skrenuti pozornost na dobre strane koncepta – koliku dobit ostvaruje, koliki je očekivani povrat ulaganja; da se radi o perspektivnoj branši ili profitabilnoj niši; da se pruža niz pogodnosti primateljima; da primatelj može računati na stalnu podršku davatelja franšize – sve ono što bi trebalo zanimati poduzetnika koji želi pokrenuti biznis pod franšiznim brandom. Ako brand, s druge strane, još uvijek nije dobro poznat široj javnosti, oglas bi trebao sadržavati i kratki opis onoga što tvrtka radi. Ukratko, u oglasu za franšizu primatelj očekuje pronaći što to „dobiva“ ako pristupi sustavu, odgovor na pitanje zašto bi trebao razmisliti o uzimanju franšize prije nego da samostalno pokrene isti biznis.

Franšizni PR

Imate li provjereni i profitabilni franšizni koncept? Savršeno! A znaju li ljudi za to? Franšiza nije proizvod koji će privući primatelje dobro dizajniranom ambalažom ili oglašavanjem na TV-u. Istraživanje konzultantske tvrtke PROFIT system i portala Franchising.pl pokazuje da od prvog „susreta“ i upoznavanja s brandom do odluke o potpisivanju ugovora o franšizi prođe i po nekoliko mjeseci. Za to vrijeme, kandidat čita, istražuje, provjerava, uspoređuje i ... razmišlja o odluci. Zbog toga je važno da davatelji franšize neprestano rade na promicanju franšizne ponude i izgradnji reputacije koji će pokazati da je riječ o pouzdanoj i stabilnoj franšiznoj „obitelji“. A to se može postići samo sustavnom komunikacijom s medijima.

Franšizni PR, međutim, nije sinonim za oglašavanje i promidžbu, jer se od davatelja franšize zahtjeva da prati i ukazuje ​​na sve specifičnosti, brojke i činjenice koje će najbolje opisati i predstaviti konkretni sustav franšize. To uključuje, između ostalog, informiranje o razvoju mreže, promjenama u sustavu, rezultatima tvrtke i mreže ili uspjehu postojećih primatelja franšize, posebno onih koji vode više od jedne podružnice. Treba dodati da su postojeći primatelji franšize važan element franšiznog PR-a. U očima novih kandidata, primatelj koji je već dijelom sustava pouzdaniji je izvor informacija od predstavnika tvrtke ili čak samog vlasnika sustava. Kandidat se, zapravo, lakše identificira s nekim tko je bio u istoj situaciji, tko je prošao isti put – od odabira koncepta, zapošljavanja, pokretanja posla. Uključite, dakle, svoje najuspješnije primatelje franšize u proces pronalaženja i odabira novih partnera – ponudite im da sudjeluju sastancima s kandidatima ili im dopustite da izravno razgovaraju s njima.

Ljepota vlastitog dvorišta

Bez obzira na veličinu marketinškog proračuna ili opseg marketinške kampanje, nemojte zanemariti ni vlastito dvorište. Informacije o franšizi možete lako objaviti na postojećim prodajnim mjestima i na društvenim mrežama. Unatoč činjenici da se svakodnevno koriste za komunikaciju s kupcima, s vremena na vrijeme ljude treba podsjetiti da je vaš brand ujedno i franšiza: „Dopadaju li vam se naše trgovine? Sanjate li da vodite vlastiti biznis? Postanite naš primatelj franšize!“ – može biti samo jedna od ključnih poruka, koja će sigurno u jednom trenutku pronaći idealnog „primatelja".

Franšizni je paket spreman, tvrtka je objavila da prodaje franšizu, a zainteresirani se već javljaju. Kako odrediti tko je najbolji kandidat za primatelja franšize i na što trebate obratiti pažnju prije potpisivanja ugovora?

Dio odgovora na ova pitanja nalazi se i u našem tekstu „Kako do primatelja franšize?“, posebno u dijelu koji se odnosi na definiranje tzv. savršenog primatelja franšize. Ako tvrtka koja daje franšizu već ima profil idealnog partnera – s definiranim poželjnim poduzetničkim osobinama kandidata, njegovim poslovnim iskustvom i vještinama – proces odabira bit će neusporedivo lakši. Pogotovo ako tvrtka to naglasi u materijalima i alatima koje koristi za promidžbu i predstavljanje franšizne ponude. Međutim, koliko god davatelj franšize imao precizan odgovor na pitanje kako zamišlja svog idealnog kandidata, postoji velika vjerovatnoća da će mu se javljati različiti ljudi, s više ili manje jasnim namjerama. Kako, onda, davatelj franšize treba urediti proces regrutiranja potencijalnih primatelja i na što treba obratiti pažnju ako želi da rezultat bude dobitna kombinacija za obje strane?  

CV nije dovoljan

Ako pođemo od toga da primatelj franšize nije radnik kojeg zapošljavate, već partner koji će voditi vlastiti posao (ali) pod vašim brandom, tada se odabir (regrutiranje) partnera ne može svesti na klasični postupak zapošljavanja. Za procjenu kandidata, zapravo je potrebno mnogo više podataka od onoga što standardno piše u njegovoj biografiji. Davatelji franšize, stoga, često koriste dodatni alat – upitnik. Prije svega jer pretpostavljaju da svaka profesionalno aktivna osoba već ima pripremljen CV te da mu ne treba više od nekoliko sekundi za slanje, bez obzira je li pošiljatelj ozbiljan u vezi s franšizom ili ne. Davatelj franšize, međutim, ima obvezu pročitati i analizirati svaki CV, kontaktirati zainteresirane i ugovoriti sastanak. Ako se pokaže da je kandidat CV poslao „slučajno“, bez ikakvih ozbiljnih namjera, davatelj će smatrati da je potrošio dragocjeno vrijeme na kandidata koji to ne zaslužuje. Profesionalno pripremljeni upitnici, naime, uklanjaju taj rizik. Ako se kandidat stvarno želi pridružiti mreži, tada mu neće biti teško uložiti dodatni napor, ako ne, neće mu biti žao što nije bio među odabranima. U pravilu, u dobro pripremljenim upitnicima kandidat treba ukratko objasniti zašto ga zanima dana franšiza, što ga je privuklo i što očekuje, koliki kapital ima, je li spreman baviti se tim poslom, ima li već poslovni prostor ili ga namjerava unajmiti i slično. Na temelju tih podataka, davatelj franšize lako može napraviti uži izbor najboljih kandidata.

...čekam brzi odgovor

Nakon slanja upita, koliko dugo će kandidat čekati na odgovor davatelja? Ako previše odugovlačite s kontaktom, kandidat će steći dojam da niste ozbiljni ili da ste neorganizirani – svakako nećete ostaviti dobar dojam niti uliti povjerenje. Zapamtite, kandidat ovu situaciju može lako projicirati na buduću suradnju – može se zapitati hoće li toliko dugo čekati vašu pomoć i podršku kad postane vaš primatelj franšize – i vjerojatno im se odgovor neće svidjeti. Dobra franšizna praksa, prema tome, kaže da bi kandidat trebao dobiti osnovne povratne informacije najkasnije 24 sata nakon podnošenja prijave.

Licem u lice

Nakon analize primljenih upita, ključni trenutak u procesu odabira primatelja svakako je sastanak s kandidatom. No, imajte na umu da je to trenutak kada obje strane imaju priliku provjeriti prethodno dobivene podatke. Ne samo da vi ocjenjujete koliko je kandidat pogodan za franšizu, već ocjenjuju i vas kao budućeg poslovnog partnera. Ovo je, stoga, najbolji trenutak da pokažete koliko ste profesionalni i kakav odnos gradite sa svojim poslovnim partnerima.

Prvi pokazatelj može biti i mjesto sastanka. Iako je uobičajena praksa da se davatelj i budući primatelj franšize prvo sastanu u sjedištu tvrtke, ovo ne mora biti pravilo. Možda se sastanak može organizirati u mjestu prebivališta kandidata ili u gradu u kojem želi pokrenuti posao, jer biste, u tom slučaju, mogli zajedno posjetiti dostupne lokale, procijeniti koliko treba uložiti u obnovu ili prilagodbu franšiznim standardima.

Sastanak je također idealna prilika za formalizaciju suradnje, ali ne morate inzistirati na potpisivanju ugovora o franšizi, pogotovo ako prethodno niste obavijestili kandidata da je to jedan od ciljeva sastanka. Svakako bi bilo bolje da kandidat prvo potpiše sporazum o povjerljivosti podataka, jer ćete tako s puno više sigurnosti ući u sljedeće faze pregovora i upoznavanja. Nekim je davateljima franšize dovoljan jedan sastanak (pogotovo ako se radi o jednostavnim i jeftinim konceptima), drugi predlažu čak tri. U svakom slučaju, dobro je ako se davatelj i potencijalni primatelj dobro upoznaju, razmotre sve uvjete suradnje i dogovore se o svim pitanjima. Tijekom pregovora preporučuje se i da kandidat posjeti jednu od podružnica i razgovara s drugim iskusnim primateljima franšize.

Igor Bogojević (1972-2022)

Poštovane kolege i dragi suradnici,

S neizmjernom tugom javljamo da je 2. srpnja iznenada preminuo naš dragi kolega Igor Bogojević u 50. godini života.

Igor Bogojević ostavio je neizbrisiv trag u poduzetništvu, ne samo kao poslovni savjetnik, već i kao neumorni investitor i iskreni zagovornik tržišne ekonomije, čijem je razvoju pridonio i osobnim primjerom. Svojim velikim zalaganjem u proteklih desetak godina, educiranjem tržišta putem Franchising portala i poslovnim savjetovanjem brojnih partnera, značajno je utjecao na razvoj tržišta franšiza u Srbiji i zemljama regije, vjerujući da će na ovaj način rasti i poduzetništvo. 

Igor Bogojević bio je izvršni direktor srbijanskog časopisa Ekonomist od njegova osnutka 1999. sve do 2004. godine, a potom i predsjednik Borda direktora fonda Western Balkan Capital. Posljednjih desetak godina bio je generalni direktor tvrtke Profit franchise services i partner u brojnim poduzetničkim projektima.

Ispraćaj će biti u srijedu, 6. srpnja u 9.30 sati na groblju Lešće u Beogradu.

Financijski model franšiznog koncepta trebao bi jezikom brojeva opisati sve investicije, prihode, rashode i dobit za davatelja i primatelja franšize. Kako ga načiniti i kakvu korist donosi stranama u franšiznom odnosu?

– Prije nego što tvrtka ponudi franšizu i započne razvoj franšizne mreže, potrebno je razviti i pripremiti detaljan financijski model – kaže Karol Kaczmarek, franšizni analitičar konzultantske tvrtke PROFIT system. Što bi, dakle, trebao uključiti dobro osmišljen finansijski model te zašto je toliko važan za svaku od strana u franšiznom odnosu? 

– Prema najkraćoj definiciji, financijski bi model trebao jezikom brojeva opisati ​​sva ulaganja, prihode, rashode i dobit za davatelja i primatelja franšize – kaže Kaczmarek.  

Jesu li financijski model i biznis plan jedno te isto?

Biznis plan je sveobuhvatan, vrlo širok dokument koji, na primjer, sadrži i analize tržišta, analizu ciljnih skupina, marketinške strategije, načine na koje se može doći do kupaca i klijenata... Financijski model samo je dio dobro razvijenog poslovnog plana. To je na neki način numerička ilustracija poslovanja. Trebao bi odgovoriti na pitanja: koliko treba uložiti u kupnju franšize i daljnje poslovanje, koliki se prihod može očekivati, koliki će biti operativni troškovi. Na temelju financijskog modela, primatelj franšize, dakle, može lako predvidjeti sve svoje prihode i troškove, kao i izračunati za koje vrijeme može očekivati breakeven i povrat ulaganja.

Zašto davatelj franšize uopće treba imati financijski model? Napokon, on je taj koji najbolje poznaje svoj biznis...

Ako želite transformirati svoj biznis u sustav franšize, morate imati financijski model. Iz dva razloga. Prvo, u trenutku kad vam se potencijalni primatelj franšize javi, već biste trebali imati atraktivne materijale koje možete odmah podijeliti s njim, a time razmotriti i razgovarati o financijskim uvjetima suradnje. I drugo, izrada takvog modela možda je najbolja prilika i najbolji način da sami, „hladne glave“ i jezikom brojki, analizirate poslovanje i profitabilnost svog koncepta.

Što je potrebno za izradu financijskog modela?

Prije svega, morate prikupiti što više podataka koji točno opisuju biznis: koliko se čega prodaje, koliko kupaca u prosjeku uđe u trgovinu, kolika je marža na proizvode, koliki su trenutni troškovi. Pritom treba imati na umu da je optimalno razdoblje za prikupljanje i proocjenu podataka cijela kalendarska godina. Također, ne smijemo zanemariti sezonalnost i vrijeme potrebno za izgradnju pozicije na tržištu. Stoga je potrebno pažljivo analizirati postignute financijske rezultate, navesti sve troškove i prevesti ih u „realni scenarij“ za buduće primatelje franšize.

Sve će to pomoći davatelju franšize da precizno odgovori na pitanja kandidata za franšizu. A potencijalni primatelji franšize željet će znati: koliko treba uložiti u pokretanje franšizne podružnice, kolika će biti mjesečna zarada i koje će troškovi imati. I što je najvažnije: koliko će zarađivati jednom kad premaši breakeven i povrati uloženi novac.

Financijski model, uz sve to, trebao bi ponuditi i odgovor na pitanje kolike će biti naknade za franšizu – jer davatelj franšize na temelju modela može jasno vidjeti, procijeniti i odrediti koliko bi licenca trebala koštati, na koliko mjesečnih naknada može računati te hoće li se te naknade naplaćivati ​​u obliku fiksnog iznosa, marže ili postotka prometa.

Za koga je financijski model važniji? Za davatelja ili primatelja franšize?

Rekao bih za davatelja franšize. Prvo, jer će davatelj franšize odmah dobiti brojeve i projekcije koje će kandidatima za franšizu biti dragocjene. Kao drugo, kroz pripremu financijskog modela davatelj će dobiti sjajan uvid u vlastito poslovanje, a zatim, na temelju tih podataka, moći će dati odgovarajuću i atraktivnu ponudu za potencijalne primatelje franšize. Uz to, sigurno će otkriti neke „dobre brojke“ i pokazatelje koje vrijedi naglasiti kada bude prodavao franšizu. Napokon, ako je financijski model dobro osmišljen, davatelj će znati pravilno odrediti iznos franšiznih naknada, jer će to biti sredstva koja će ulagati u stalna poboljšanja sustava i podršku primateljima franšize, što je i suština franšizne suradnje.

Nakon što su pokrenuli franšizni razvoj u Europi, lanac esports igraonica Friendly Fire namjerava ući na tržište SAD-a.

Najveći hrvatski lanac esports igraonica Friendly Fire pokrenuo je investicijsku kampanju na platformi Funderbeam SEE vrijednu 600.000 dolara ili oko 4,5 milijuna kuna. Putem ove globalne digitalne platforme, koja startupima i poduzećima u razvoju omogućuje prikupljanje kapitala po povoljnijim uvjetima od venture capitala i drugih oblika ulaganja, hrvatske su tvrtke do sada prikupile više od šest milijuna eura.

Friendly Fire, koji ima devet esport igraonica sa više od 75 tisuća aktivnih korisnika u Hrvatskoj, BiH i Austriji, osnovan je prije pet godina. Nakon što su se nedavno s Funderbeamom predstavili investitorima na događaju organiziranom na Zagrebačkoj burzi, iz tvrtke su poručili da je krajnji cilj ulazak na američko tržište.

Sektor esports igraonica ima gotovo nemjerljiv potencijal za rast. – Tržište na Zapadu je gotovo netaknuto. Kina već sad ima otprilike 150 tisuća igraonica, a Koreja 20. Esports bilježi eksponencijalni rast i stalno se pojavljuju novi brendovi na tržištu. Velika je prednost što i dalje nema broja jedan, na tom mjestu vidimo naš Friendly Fire – komentirao je David Kosir, osnivač i vlasnik ovog koncepta.

Razvoj putem franšize

Friendly Fire je do sada bio fokusiran na razvoj mreže svojih esports igraonica na tlu Europe. Nakon prve lokacije koja je otvorena 2017. godine u Zagrebu, već sljedeće 2018. otvorena je i prva franšiza u Bosni i Hercegovini, da bi do kraja 2020. imali devet lokacija u tri zemlje – Hrvatskoj, BiH i Austriji. Tijekom pandemije udvostručili su razvoj franšizne mreže i pripremili se za globalnu ekspanziju.

Iz tvrtke poručuju da do kraja 2023. planiraju otvaranje dodatnih 30 lokacija u SAD-u, Meksiku, Austriji, Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini.

– Friendly Fire se ističe u podršci svojim primateljima franšize u svim segmentima – od izgradnje, preko managementa, marketinga do IT-a. Imamo tim koji stoji na raspolaganju primateljima franšize u bilo koje doba. Glavna prednost Friendly Fire franšize je naš software koji automatizira sve procese unutar Esports Arene i štedi puno vremena i novaca našim primateljima franšize. Naplaćivanje, analitika, izvješća, kasa, upravljanje korisnicima, roditeljska zaštita, GDPR kompatibilnost, mobilna aplikacija, desktop aplikacija, upravljanje serverom, mrežna konfiguracija, esports lige i turniri, sustav nagrađivanja i vjernosti – samo su neke od karakteristika našeg software-a – ističe Kosir neke od najvažnijih prednosti poslovanja pod ovom franšizom.

Kako otvoriti franšizu Esports Arene Friendly Fire?

U franšiznom sustavu Edukido većina primatelja franšize su žene. Zašto je to tako?

Originalni obrazovni program s LEGO kockicama, koji djecu na zabavan način uvodi u svijet prirode, znanosti i tehnologije, razvija se pod imenom Edukido i nastao je u Poljskoj. Na tom tržištu Edukido ima 59 edukativnih centara, ali su ambicije ovog koncepta neusporedivo veće. Tvrtka želi proširiti svoje poslovanje i na druge europske zemlje te je u potrazi za lokalnim partnerima – primateljima franšize. Kada razmišljaju o mogućim kandidatima, iz tvrtke kažu da ih ne bi iznenadilo da sljedeći partner bude – žena, ako je suditi prema dosadašnjem iskustvu.

Naime, zanimljivi su podaci koje je iznijela direktorica Edukida Anna Stasiuk. – Čak 66 posto centara u Poljskoj, kao i master franšizu u Hrvatskoj – vode žene. Čak i u sjedištu Edukida rade uglavnom žene koje čine gotovo 70 posto zaposlenika – otkriva Stasiuk.

– Primjećujemo da se žene, bez obzira imaju li djecu ili ne, žele baviti poslovima koji su važni, žele donijeti nešto novo i dobro, a to je često u području obrazovanja djece. Edukido je upravo osmišljen u skladu s aktualnim trendovima u odgoju i obrazovanju djece, a naši primatelji franšize to jako dobro znaju – dodaje.

Vođenje Edukido centra nije pretjerano zahtjevan biznis, s obzirom na to da je koncept franšize dobro uspostavljen, a podrška davatelja franšize sveobuhvatna i pravovremena. – Sve to omogućuje primateljima franšize da puno lakše pomire svoje profesionalne ambicije s obiteljskim životom – napominje Stasiuk i dodaje da je to svakako jedan od razloga zašto je među primateljima Edukido franšize nešto više žena.

Među njima su i majke koje su nakon porodiljnog dopusta odlučile napustiti stare poslove te posvetiti se vlastitom biznisu – prvenstveno zbog fleksibilnijeg radnog vremena i veće slobode u rasporedu obveza.– Također, tu su i žene koje su htjele napustiti korporaciju ili državni sustav, promijeniti karijeru i pokrenuti nešto svoje, što je upravo slučaj s našom primateljicom master franšize u Hrvatskoj Ines Slunjski – objašnjava  Anna Stasiuk.

No, ova franšiza nije rezervirana isključivo za žene – napominje naša sugovornica. Ono što općenito može privući sve zainteresirane jest činjenica da primatelji franšize ne moraju imati neko posebno poslovno iskustvo. Naravno, iskustvo u radu s djecom je prednost, ali nije obvezno. Primatelj franšize će proći obveznu obuku tijekom koje će steći sva znanja potrebna za vođenje poslovanja pod ovim brendom. To, između ostalog, uključuje marketing, prodaju, ali i proces odabira predavača i instruktora koji će voditi edukativne radionice s djecom. Osim toga, podrška iz centrale pruža primateljima franšize neophodan osjećaj sigurnosti i dobru osnovu za daljnji nesmetan razvoj poslovanja.

Edukido u Hrvatskoj: Priča primateljice master franšize

Posao se ne može pokrenuti bez ulaganja, a franšiza po tom pitanju nije iznimka. Koje se to investicije tretiraju kao obvezne – kao ulaganja bez kojih se franšizna suradnja ne može zamisliti?

Koliko novca treba uložiti u pokretanje posla pod okriljem poznatog branda, uvelike ovisi o sektoru u kojem franšize posluje, ali i zahtjeva sustava čiju franšizu primatelj kupuje. Jasno je da će u otvaranje restorana  –pogotovo ako se radi o poznatim lancima brze prehrane – primatelj franšize morati uložiti neusporedivo više novca od poduzetnika koji se odluči za otvaranje trgovine nakita ili škole stranog jezika. Međutim, nijedan se posao ne može pokrenuti bez ulaganja, a kad je riječ o kupnji franšize, važno je znati da, osim ulaganja u administraciju, iznajmljivanje, uređenje, opremanje ureda i tekuće obveze, postoje i obvezne investicije, koje su sastavni dio franšiznog odnosa. Riječ je, naime, o franšiznim naknadama.

Ulazna i redovita naknada

Da bi uopće postao dijelom franšiznog sustava, primatelj franšize mora platiti za licencu – takozvanu ulaznu franšiznu naknadu (franchise fee). Ovo je jednokratni iznos za koji primatelj dobiva prvo i osnovno pravo – poslovati pod željenim brandom i unutar željenog sustava, a zatim, dobiti pristup i privilegiju primijeniti know-how (sva specifična poslovna znanja i iskustva) davatelja franšize.

Budući da se ponekad radi o velikim iznosima, sasvim je očekivano da se primatelji franšize zapitaju koliko se takva investicija – isplati. Ako se radi o franšizi s prepoznatljivim i jakim brandom, računica je povoljna. U ovom slučaju, naime, dakako je veća vjerojatnoća da će primatelj od prvog trenutka poslovanja privući više kupaca i klijenata nego da je posao započeo pod: a) novom (vlastitim), b) manje poznatim ili c) nedovoljno izgrađenim brandom. Ovo je samo prvi, ali, reći ćemo, ne i dovoljan razlog.

Najveću korist od plaćanja naknade primatelj, zapravo, dobiva kroz obuku, odnosno, prijenos dokazanih protokola i procesa poslovanja (know-how) – što se uzima kao jedna od glavnih prednosti franšizne suradnje. Prihvaćanjem ovih smjernica, praksi i znanja, primatelj „štedi“ na greškama koje bi, prije ili kasnije, kao i svaki poduzetnik počinio. U pravilu, davatelj se franšize već suočio s najčešćim problemima u poslovanju i već ih zna u potpunosti izbjeći ili riješiti, osim što je, razvojem franšiznog sustava, već morao urediti, testirati i „popisati“ sve poslovne postupke i protokole. Taj „popis” primatelj dobiva i u obliku operativnog priručnika, koji predstavlja skup najboljih poslovnih praksi, s detaljnim objašnjenjima što i kako treba raditi.

Uz to, valja napomenuti da ulazna naknada vrlo često pokriva i pomoć davatelja franšize pri odabiru lokacije i uređenja ureda te pomoć u zapošljavanju osoblja, nabavi osnovnih materijala i opreme, otvaranju podružnice.

Visina ulazne naknade varira od sustava do sustava – može se kretati od nekoliko tisuća do nekoliko stotina tisuća eura. Milijunske franšizne naknade općenito se vezuju za izuzetno snažne, svjetski poznate gastronomske lance koji imaju desetke tisuća restorana širom svijeta, a primatelji franšize, u ovom slučaju, najčešće su velike i pouzdane tvrtke s lokalnog tržišta koje imaju iskustva iz tog sektora i potrebni kapital.

Druga vrsta franšizne naknade koju primatelj plaća jest redovita naknada (royalties). Obično se određuje kao postotak od prometa, ali može biti i u obliku fiksnog novčanog iznosa ili, u rijetkim slučajevima, kao marža na robu koju primatelj dobiva od davatelja franšize. Ova naknada vrijedi tijekom trajanja franšiznog ugovora, a ovisno o ugovornim uvjetima, može se plaćati na mjesečnoj, tromjesečnoj, godišnjoj razini i, u osnovi, predstavlja značajan izvor prihoda za davatelja franšize. S druge strane, i primatelj franšize treba imati razlog zašto plaća redovitu naknadu, tako da, izdvajanjem za ovu, uvjetno rečeno, „članarinu“, on može računati na stalnu podršku i pomoć davatelja – na njegovu spremnost da unapređuje sustav, nadzire i dodatno obučava primatelja i zaposlenike ili, na primjer, pregovara o boljim uvjetima nabave robe i opreme od dobavljača (proporcionalno rastu franšizne mreže).

Moć udruženog marketinga

Franšizni sustavi često propisuju i marketinšku naknadu. I ona se obično određuje kao postotak od prometa i plaća se, u pravilu, mjesečno. Kao što praksa pokazuje, bilo da se radi o velikim, razvijenim franšiznim sustavima s globalnom prisutnošću ili sustavima koji se bore za svoje mjesto pod suncem, ulaganje u marketing nikad nije suvišna stavka. Stoga, ako davatelj propiše obvezne marketinške naknade, dobrobiti od ove investicije trebali bi osjetiti svi njegovi primatelji franšize. Davatelj uglavnom investira u promociju branda na nacionalnoj ili globalnoj razini, dok se od primatelja franšize očekuje da ulaže u marketing na lokalnoj razini.

Odmjerenost je ključna

Vrlo se rijetko događa da davatelj franšize traži više naknada od spomenutih. Mnogo je češće da se određene naknade uopće ne propisuju ili naplaćuju indirektno (kroz maržu na robu koju primatelja nabavlja od davatelja franšize). Također se događa da davatelj, radi lakšeg prodiranja na određeno tržište, ponudi olakšicu u smanjenju ulazne naknade, što je također uobičajena praksa kada primatelj franšize odluči otvoriti više od jedne poslovnice u isto vrijeme.

U svakom slučaju, prilikom određivanja iznosa naknade davatelj franšize treba predvidjeti očekivani prihod svojih primatelja franšize i osigurati da je razina naknade jednako prihvatljiva i za primatelje i za sustav. Stoga je neophodno da davatelj prilikom utvrđivanja ulaznih i redovitih naknada dobro razmotri i procijeni ekonomiju odnosa. Određivanje naknade, na primjer, isključivo kroz poređenje i ugledanje na izravne konkurente, jedan je od najčešćih, ali i ne tako dobrih pristupa u ovom procesu – naknade su u tom slučaju rijetko kad odmjerene i proporcionalne potencijalu tog sustava. Odgovorni davatelj, naime, zna da naknade ne bi trebale biti niti previsoke niti preniske jer bi obje, dugoročno, mogle štetiti franšiznom sustavu – previsoke destimuliraju primatelja, preniske davatelja franšize. 

Studenac je ovim potezom postao prvi domaći trgovački lanac koji u svojoj prodajnoj mreži ima više od 1.000 prodavaonica.

Maloprodajni lanac Studenac preuzeo je kutinski trgovački lanac Lonia s 300 prodavaonica u šest županija i Gradu Zagrebu te s više od 1.400 zaposlenika. Kako su objavili, Studenac je ovim potezom postao prvi domaći trgovački lanac koji u svojoj prodajnoj mreži ima više od 1.000 prodavaonica, pri čemu je kupcima na usluzi više od 5.500 zaposlenika. Istovremeno, Studenac nastavlja razvoj pokretanjem centra izvrsnosti Studenac Digital za najnaprednije korištenje analitike i upravljanje podacima jer je digitalna transformacija strateški smjer kompanije za još jedan korak bliže kupcu i povećanje učinkovitosti poslovanja.

– S više od 1.000 prodavaonica Studenac je prvi maloprodajni lanac u Hrvatskoj koji je došao do te čarobne brojke. To ujedno znači da smo u posljednje tri godine gotovo utrostručili svoju prodajnu mrežu i sada smo snažno prisutni u gotovo svim županijama diljem Hrvatske i u Zagrebu. Istovremeno, Studenac ima najveći tržišni udio kada govorimo o takozvanom proximity formatu, odnosno, malim prodavaonicama koje su kupcima nadohvat ruke i nude sve ono što im je bitno. No, u Studencu tu nećemo stati. Nastavit ćemo snažno rasti i to daljnjom ubrzanom digitalnom transformacijom poslovanja koristeći naprednu analitiku i upravljanje podacima u novoosnovanom centru izvrsnosti Studenac Digital u sklopu kojeg će nam se u tim pridružiti podatkovni inženjeri i znanstvenici – rekao je Michal Senczuk, predsjednik Uprave Studenca.

Vlasnik ovog lanca je poljski Enterprise Investors fond koji je od 2018. godine do danas u Studenac uložio više od 260 milijuna eura, što uključuje ulaganja u razvoj poslovanja, kapitalna ulaganja i akvizicije, koje su same iznosile više od 120 milijuna eura. Naime, uz organski rast Studenca, prodajna mreža povećala se za 595 prodavaonica zahvaljujući akvizicijama Istarskih supermarketa, Sonika, Bure i u ovoj godini lanaca Pemo, Kordun, Duravit te sada i lanca Lonia.

Prisutnost lanca Lonia u Zagrebu i kontinentalnoj regiji u Studencu su prepoznali kao značajnu prednost za daljnji rast kompanije. Stoga odmah počinje poslovna integracija dviju kompanija, a uslijedit će i promjena vizualnog identiteta lanca Lonia i uvođenje brenda Studenac. 

Franšiza, još jedan način širenja mreže

Na području Zagreba i okolice, Studenac nudi franšizu bez ulaganja poduzetnicima koji bi željeli voditi vlastitu Studenac trgovinu. Zainteresirani bi sklopili ugovor o poslovnoj suradnji na neodređeno vrijeme, a trgovinu bi pokrenuli bez potrebnih početnih ulaganja i plaćanja naknada. Od budućih franšiznih partnera se, između ostalog, traži da imaju minimalno tri godine rada iskustva rada u branši te minimalno jednu godinu iskustva rada na rukovodećim pozicijama. Uz sve pogodnosti partnerstva s tvrtkom Studenac, primatelji franšize dobivaju priliku za iznadprosječna primanja putem mjesečne ostvarene naknade, fleksibilnost u organizaciji rada te mogućnost stvaranja vlastitog tima.

Rumunjski lanac „5 to go“ ubrzava tempo otvaranja novih kafića i najavljuje ulazak na još jedno inozemno tržište.

Prvi kafić pod imenom „5 to go“ otvoren je 2015. godine u Bukureštu. U manje od dvije godine, vlasnici koncepta razvili su franšizu, otvorili 30 kafića, a „5 to go“ postao je ugostiteljski brand br. 1 u Rumunjskoj. Prije svega, popularnost su stekli politikom fiksnih cijena. Naime, većina proizvoda na meniju ovih kafića, poput kave, bezalkoholnih i energetskih pića te kolača, imaju jedinstvenu cijenu od 5 leja (1 euro). Kako je broj 5 sastavni dio branda, vlasnici koncepta definirali su i pet temeljnih vrijednosti koje su, kako kažu, zaslužne za uspjeh lanca: vrhunski okus proizvoda, profesionalnost, brzina, raznolikost i ambicija.

Danas se kafići pod brandom „5 to go“ mogu naći u 34 grada, na 280 lokacija – većina ih je na domaćem tržištu u Rumunjskoj, no koncept je kroz franšizu lansiran i na tržišta Francuske, Belgije i Velike Britanije.

Ambiciozni planovi razvoja

Posljednjih se godina tempo širenja ubrzao te „5 to go“ danas otvora u prosjeku 16 novih kafića mjesečno. Samo od siječnja 2022. godine otvorena su 64 nova kafića, dok je 17 u fazi priprema za otvaranje. Samim time, „5 to go“ postao je daleko najveći lanac kafića na rumunjskom tržištu, s udjelom od 48,7% (prema Allegra World Coffee Portalu). Usporedbe radi, drugi po redu je poznati međunarodni lanac s tržišnim udjelom od 9,6%. 

– Postavili smo visoke ciljeve za 2022. Rezultati s početka godine nas ohrabruju i uvjeravaju da ćemo ovu godinu završiti sa 100% ostvarenim ciljem – s 200 novih jedinica otvorenih na lokalnoj razini – kaže Radu Savopol, jedan od osnivača branda „5 to go“.

S ovakvim tempom širenja i ambicioznim ciljevima, u Rumunjskoj bi u sljedećih pet godina trebalo biti 1.000 kafića, potvrđuje Savopol.

– Veliko je postignuće što smo ove godine postavili i okvir za međunarodnu ekspanziju. Definirali smo model širenja kroz franšizu, koji je već uspješno lansiran na tri međunarodna tržišta. Uskoro, pokrećemo poslovanje i na četvrtom – kaže Savopol.

U lipnju 2022. na mapi gradova u kojima posluje „5 to go“ naći će se i glavni grad Mađarske – Budimpešta. Suradnja je pokrenuta s uspješnim domaćim poduzetnikom koji je potpisao ugovor o master franšizi. Prema planu razvoja, primatelj master franšize do kraja ove godine trebao bi otvoriti pet kafića. No, šansa se nudi i drugim poduzetnim ljudima iz Mađarske, koji mogu uzeti single unit franšizu i otvoriti svoj „5 to go“, uz svu potrebnu podršku i know-how davatelja franšize.

Američki fast food lanac Burger King planira povećati broj restorana na tržištu Velike Britanije.

Poput mnogih drugih lanaca brze usluga, Burger King je 2020. osjetio utjecaj pandemije i lockdowna. Na jednom od svojih ključnih tržišta, u Velikoj Britaniji, tvrtka je tijekom tog razdoblja izvijestila o gubitku od 7,5 milijuna funti. No, okolnosti su se promijenile i američki lanac ove godine najavljuje ulazak u novu fazu snažnog razvoja na tržištu Ujedinjenog Kraljevstva. Planovi uključuju otvaranje 200 novih restorana do 2026. godine.

Sve ovo dolazi nakon značajnog povećanja prihoda od prodaje u razdoblju nakon prvog vala pandemije. Naime, tijekom 2021. godine prihodi Burger Kinga u UK-u porasli su za 68% i iznosili su 211,7 milijuna funti, za razliku od 2019. godine kada je tvrtka zabilježila prihod od 118,8 milijuna funti.

– Burger King postigao je nevjerojatan učinak u Ujedinjenom Kraljevstvu tijekom 2021, proaktivno upravljajući krizom izazvanom Covidom-19. Uložili smo u digitalnu prodaju, što uključuje i dostavu na kućnu adresu te kontinuirano širenje restorana s fokusom na Drive Thru format– objasnio je Alasdair Murdoch, izvršni direktor Burger Kinga u Velikoj Britaniji. – I sektor dostave i Drive Thru su bili snažni tijekom 2021. i ostat će ključna područja u fokusu dok provodimo planiranu strategiju rasta – naglasio je on.

Burger King je samo u 2021. otvorio 48 novih restorana u Velikoj Britaniji. Trenutno, američki lanac na ovom tržištu ima nešto više od 500 restorana. Osim otvaranja restorana koji su u izravnom vlasništvu tvrtke, Burger King također širi svoju mrežu preko franšiznih partnera.

Magazin Entrepreneur objavio je ovogodišnju listu 200 najuspješnijih američkih franšiza koje aktivno traže primatelje franšize u inozmestvu.

KiDS Escape Room je u kratkom roku od otvaranja postao najtraženije mjesto za dječje proslave rođendana u Rijeci. Je li ovo dobra poslovna prilika i za poduzetne iz drugih gradova i zemalja regije i što je potrebno za uzimanje franšize?

Ideju da u Rijeci otvori rođendaonicu koja će djecu školske dobi uvesti u jedan posve novi svijet zabave, misterije i avanture, Nikolina Mužić razvila je na temelju vlastitog iskustva. Kaže da je nekoliko puta imala priliku posjetiti escape room za odrasle te da su igre na nju ostavile pozitivan dojam. – Zapravo, pozitivan dojam je blaga riječ – escape room koncept zabave me oduševio! I jednostavno se pojavila ideja: kako bi ovo bilo dobro prilagoditi djeci. Osmisliti escape room igre koje nisu toliko kompleksne, zahtjevne ni strašne, a da su djeci izazovne i zabavne – predočava Mužić kako je došla na ovu poslovnu ideju.

Bila je svjesna da ovakvih koncepata nema u dovoljnoj mjeri na tržištu, te stoga dodatno uvjerena da će escape room za djecu imati dobru prođu i privući veliki broj posjetitelja. – Sektor zabavne industrije je u stalnoj ekspanziji, sadržaji za djecu su uvijek traženi. Prepoznala sam u svojoj ideji potencijal te ju odlučila plasirati na tržište pod brendom KiDS Escape Room – kaže kreatorica i vlasnica koncepta.

Primarna target skupina su djeca u dobi od 7 do 12 godina. – Odnosno, djeca koja su prerasla klasične igraonice, a koja još uvijek nisu dovoljno velika za ozbiljnije koncepte – pojašnjava Mužić.

Kada je 2019. pokrenula posao, u vrlo se kratkom roku pokazalo da je escape room za djecu bio odlična ideja.

 „Ključ“ za franšizu

Naime, nedugo po otvaranju, KiDS Escape Room postao je najtraženije mjesto za proslave rođendana djece školske dobi. – Tokom dvije i pol godine rada, osim djece iz Rijeke i okolice, posjetilo nas je puno djece iz drugih gradova Hrvatske, te su njihovi roditelji, oduševljeni sadržajem kojeg pružamo, poželili takav koncept u svome gradu – kaže Mužić.

Bio je to trenutak koji je označio da je pravo vrijeme za razvoj franšize. – Odlučili smo franšizirati naš koncept te ponuditi zainteresiranim kupcima kompletan know-how i podršku kako bi u svome gradu mogli otvoriti vlastitu KiDS Escape Room poslovnicu – kaže Mužić.

Širenje franšizne mreže nije, međutim, ograničeno samo na teritorij Hrvatske – franšizna suradnja nudi se i poduzetnicima iz drugih zemlja i gradova Adriatic regije.

– Primatelj franšize, zapravo, može biti svaka osoba koja želi raditi u dječjoj zabavnoj industriji – kaže Nikolina Mužić. – Potrebne su osnovne komunikacijske i organizacijske vještine, poznavanje lokalnog teritorija i navika korisnika, poduzetnički duh te ambicija i strast za vođenjem objekta ovakvog tipa – opisuje profil idealnog primatelj franšize.

A posebna prednost je, dodaje Mužić, što ne postoje neki drugi specifični uvjeti, obrazovnanje niti prethodno poslovno iskustvo koje budući primatelj franšize treba imati.

Cjelokupni paket podrške

Kako bi otvorio vlastiti KiDS Escape Room, primatelj franšize će od davatelja dobiti potrebne smjernice za uređenje i opremanje prostora, a sve prema standardima brenda i vizualnog identiteta franšize. Kako bi, međutim, i u daljnjem radu poštivao standarde sustava te imao pomoć u svakom trenutku, primatelj franšize dobiva i detaljan operativni priručnik, koji sadrži objašnjenja i smjernice za sve segmente poslovanja.

Standardni paket podrške davaoca franšize uključuje i: trening osoblja, verifikaciju lokacije, podršku pri opremanju lokacije i tematskih soba, izradu custom rekvizita i eksponata. Posebna olakšica je što primatelj nabavlja opremu prema popisu i od provjerenih dobavljača davatelja franšize.

– Najzad, primatelji s naše strane dobivaju i marketing plan prije i nakon otvaranja, a potom i marketinšku podršku, savjetovanje i podršku tijekom poslovanja, kao i motivaciju za ostvarenje ciljeva – navodi Mužić.

Obuka se organizira u Rijeci, u matičnoj poslovnici KiDS Escape Room-a, a predviđeno je da obuka traje dva dana. – Primatelj franšize obvezan je proći obuku iako ne planira raditi u samoj poslovnici, već ju samo voditi – kaže Nikolina Mužić te dodaje da je ona, kao kreatorica brenda i sadržaja tematskih soba, osobno zadužena za obuku budućih franšiznih partnera.

Korak po korak do escape room-a

Za ovakvu vrstu koncepta idealni su gradovi sa više od 50.000 stanovnika. Sama lokacija poslovnice treba biti u blizini javnog parkirališta i ugostiteljskog objekta. Može se nalaziti u prizemlju ili na prvom katu, a preporučena kvadratura je minimalno 80 m2.

Primatelj franšize u pokretanje posla treba investirati oko 15-20.000 eura, što pokriva troškove opreme i uređenja prostora. Povrat investicije može se očekivati unutar godinu i pol dana.

Mužić podsjeća da za primatelje franšize iz Hrvatske postoji i mogućnost financiranja iz sredstava Mjera za samozapošljavanje.

Osim početne investicije, primatelj franšize plaća i ulaznu franšiznu naknadu u iznosu od 10.000 eura, a potom i royalty fee koji se plaća na mjesečnoj razini, u iznosu od 6% od mjesečnog prometa.

– Ipak, osigurali smo i poseban popust od 25% za ulaznu naknadu, i to za prve franšizne partnere u 2022. Ova će naknada za njih iznositi 7.500 eura – ističe Mužić.

A što će dodatno privući zainteresirane za ovu franšizu? Jedna od prednosti je, kako objašnjava naša sugovornica, to što primatelj franšize ne mora osobno biti angažiran u samom poslovanju. – Preporučeno je zaposliti studente srodnih fakulteta na mjestu animatora, minimalno troje. Samim time, ovo je koncept koji primatelju franšize pruža slobodu u kreiranju radnog vremena – kaže ona.

S druge strane, KiDS Escape Room je novi koncept na tržištu koji djeci donosi inovativno i nesvakidašnje iskustvo. – Sve to osigurava veliki broj posjetitelja i uspješno poslovanje, a primatelju franšize pruža izvrsnu priliku za zaradu i brz povrat početne investicije – kaže Nikolina Mužić.

Brand Esotiq & Henderson planira ulazak na tržište Hrvatske. Što je potrebno za otvaranje franšizne trgovine?

Na domaćem tržištu u Poljskoj Esotiq je poznati brend donjeg rublja koji se plasira kroz više od 250 monobrand trgovina, od kojih je 55 u vlasništvu tvrtke, dok su ostale trgovine u rukama franšiznih partnera.

Kroz franšizni model poslovanja brand je prisutan i izvan Poljske – u Njemačkoj, Estoniji, Litvi i Latviji. Tvrtka planira u narednom razdoblju razviti maloprodajnu mrežu i u Hrvatskoj, a u tom procesu će se oslanjati na već poznati model suradnje – franšizing. Tko može postati primatelj ove franšize?

Trening je ključan

Poduzetnici koji su zainteresirani za otvaranje franšizne trgovine robne marke Esotiq ne moraju imati neko posebno poslovno iskustvo, poručuju iz tvrtke. Sve što je potrebno za uspješno poslovanje i vođenje trgovine – naučit će tijekom treninga. Davatelj franšize, međutim, traži predane partnere koji će raditi u skladu sa standardima franšizne mreže.

Uvijek uz partnere

Cilj davatelja franšize je stvoriti franšiznu mrežu u kojoj će svaka Esotiq trgovina imati prepoznatljiv, unificiran izgled. Primatelji će, dakle, moći koristiti usluge dizajnera iz centrale. – To uključuje odabir i uređenje namještaja, polica, pultova, rasvjete... A sve kako bi se dobio prodajni prostor koja će garantirati udobnost za kupca, ali i atraktivnost izložene robe – kažu u tvrtki.

Koliko će budući primatelji Esotiq franšize morati uložiti u pokretanje posla ovisit će ponajviše o stanju prodajnog prostora i opsegu potrebnih promjena, a svakako o državi i gradu u kojem se trgovina otvara. Procjenjuje se da je cijena opremanja prostora oko 225 eur/m2. Optimalna veličina prostora je između 50 i 100 m2, a trgovina bi trebala biti smještena u centru grada, na glavnoj ulici ili trgovačkom centru.

Podrška davatelja franšize ne pokriva samo razdoblje prije otvaranja trgovine. Primatelj treba računati na pomoć tijekom cijelog trajanja suradnje. – Počinje odabirom prave lokacije i našim sudjelovanjem u pregovorima o uvjetima najma. Zatim, koordiniramo cijeli proces otvaranja trgovine, pomažemo u dizajnu prodajnog prostora, a možemo pomoći i u opremi i odabiru dobavljača za opremu, ako partner želi da se njegov namještaj proizvodi u Poljskoj – kažu u tvrtki.

Uz prijenos znanja (know-how) i obuku za primatelja franšize i njegovo osoblje, tim davatelja franšize pomoći će i u osmišljavanju marketinških kampanja, promocija i akcija, te uređenju izloga i kolekcija u trgovini, što uključuje i pomoć pri izlaganju robe.

Osim linija donjeg rublja, po kojima je Esotiq prepoznatljiv, ove trgovine prodaju i kolekcije pidžama, kupaćih kostima i kozmetike.