Ministarstvo sporta i mladih za programe 41 sportskog saveza opredijelilo je rekordnih 4,6 miliona EUR, saopšteno je iz tog Vladinog resora.

Navodi se da je to za milion veći iznos od prošlogodišnjeg.

Ministar Vasilije Lalošević je kazao da je Vlada Crne Gore uložila napore da se sportistima, kao najboljim promoterima naše države, obezbijede bolji uslovi za rad i omogući kvalitetnije učešće‭ ‬ na‭ ‬ prestižnim međunarodnim takmičenjima.

“Na‭ ‬predlog‭ ‬ nadležne‭ ‬ ‭ ‬Komisije‭ ‭ ‬za‭ ‭ ‬raspodjelu‭ ‬ ‭ ‬sredstava,‭ ‬‭a‭‭ ‬u‭ mjeri finansijski mogućeg, većini sportskih saveza, značajno su unaprijeđeni budžeti za ovu godinu, poštujući ‬obaveze koje oni‭ ‬ imaju kako na‭ ‬državnom tako i‭ ‬ na
međunarodnom planu”, rekao je Lalošević.

Navodi se da je ispravljena i nepravda prema Džudo, Karate i Biciklističkom savezu koji su prethodne godine eliminisani sa konkursa.

“Unaprijeđen je i budžet naše krovne sportske organizacije, Crnogorskog olimpijskog komiteta, koji je prethodno godine na konkursu nepravedno doveden na istorijski minimum”, rekao je Lalošević.

On ‬je‭ ‬naglasio da je država‭ ‬dužna‭ ‬da‭ ‬vrednuje‭ ‬ ‭ ‬rezultate‭ ‬sportista.

“To najbolje može da uradi ako u kontinitetu stvara bolji ambijent za njihov rad u partnerstvu sa krovnim organizacijama sporta i nacionalnim savezima, zbog čega‭ ‬ se još jednom zahvalio svima njima na doprinosu koji daju razvoju sportske oblasti u kojem kontekstu su im, povodom Dana reprezentacije, uručene i zahvalnice Ministarstva sporta i mladih”, rekao je Lalošević.

Iz Budžeta Crne Gore se sufinansiraju sljedeći programi sportskih organizacija:

Atletski savez Crne Gore (Program ASCG za 2023. godinu) – 220.000 eura

Auto i karting savez Crne Gore (Organizacija brdskih auto trka u 2023. godini) – 15.000 eura

Biciklistički savez Crne Gore (Plan aktivnosti Biciklističkog saveza Crne Gore za 2023. godinu) – 20.000 eura

Bodybuilding i fitnes savez Crne Gore (Program rada Bodybuildinga i fitnes saveza Crne Gore za 2023. godinu) – 20.000 eura

Bokserski savez Crne Gore (Olimpijski boks – nacionalni sport Crne Gore) – 140.000 eura

Crnogorski aikido savez (Program aktivnosti CAS za 2023. godinu) – 10.000 eura

Crnogorski bućarski savez (Međunarodna takmičenja svjetske i evropske federacije, državna prvenstva i posebna pažnja rad sa mladim kategorijama za 2023. godinu) – 20.000 eura

Crnogorski jedriličarski savez (Rad CSJ-a) – 115.000 eura

Crnogorski olimpijski komitet (Programske aktivnosti za 2023. godinu) – 510.000 eura

Crnogorski savez praktičnog streljaštva (Praktično streljaštvo – sezona 2023) – 12.000 eura

Crnogorski savez specijalna olimpijada (Put pobjednika) – 58.000 eura

Crnogorski savez sport za sve (Programske aktivnosti Saveza za 2023. godinu) – 20.000 eura

Crnogorski skijaški savez (Prlan i program rada za 2023. godinu) – 100.000 eura

Crnogorski školski sportski savez (Školske sportske igre Crne Gore) – 70.000 eura

Džudo savez Crne Gore (Takmičarska sezona 2023) – 110.000 eura

Gimnastički savez Crne Gore (Pripreme za Olimpijske igre – Pariz, Gimnastika Crne Gore na Evropskom, Svjetskom prvenstvu, Balkanskim igrama, nacionalni program gimnastika za sve) – 40.000 eura

Ju Jitsu savez Crne Gore (Ju Jitsu sport budućnosti) – 65.000 eura

Karate savez Crne Gore (Sufinansiranje programa sportskih akitvnosti Karate saveza Crne Gore u 2023. godini) – 100.000 eura

Kendo savez Crne Gore (Kendo sezona 2023 i razvoj olimpijskog mačevanja u Crnoj Gori) – 15.000 eura

Kik boks savez Crne Gore (Kik boks 2023. godina) – 60.000 eura

Košarkaški savez Crne Gore (Konkurs za sufinansiranje programa sportskih organizacija iz budžeta) – 570.000 eura

Muaythai savez Crne Gore (Muaythai moj izbor) – 19.00 eura

Odbojkaški savez Crne Gore (Domaće i međunarodne odbojkaške aktivnosti OSCG – 2023) – 350.000 eura

Paraolimpijski komitet Crne Gore (Na putu za Pariz 2024 – predparaolimpijska godina, Redovan program za 2023. godinu) – 255.000 eura

Planinarski savez Crne Gore (Program rada Planinarskog saveza Crne Gore za 2023. godinu) – 26.000 eura

Plesni savez Crne Gore (Plan i program rada PSCG za 2023. godinu) – 10.000 eura

Powerlifting savez Crne Gore (Program PLSCG za 2023. godinu) – 11.000 eura

Ragbi savez Crne Gore (Plan aktivnosti Ragbi saveza Crne Gore za 2023. godinu) – 40.000 eura

Ronilački savez Crne Gore (Međunarodna djelatnost i organizacija sportskih priredbi) – 5.000 eura

Rukometni savez Crne Gore (Rukomet 2023) – 550.000 eura

Šahovski savez Crne Gore (Šah za sve) – 110.000 eura

Savez sportsko ribolovnih organizacija Crne Gore (Programi međunarodnih i domaćih takmičenja, unapređenje i razvoj sportskog ribolova Crne Gore) – 8.000 eura

Savez za sportski ribolov na moru Crne Gore (Učešće na 58. Svjetskom prvenstvu u ribolovu iz broda za seniore u Novom Gradu, Hrvatska) – 10.000 eura

Stonoteniski savez Crne Gore (Redovan + dopunski program) – 55.000 eura

Streljački savez Crne Gore (Plan i program rada za 2023. godinu) – 50.000 eura

Studentski sportski savez Crne Gore (Plan aktivnosti za 2023. godinu) – 65.000 eura

Taekwondo Savez Crne Gore (Redovne i godišnje aktivnosti Saveza u 2023. godini) – 60.000 eura

Teniski savez Crne Gore (Tenis 2023) – 95.000 eura

Teqball savez Crne Gore (Teqball Montenegro 2023) – 40.000 eura

Triatlon savez Crne Gore (Organizacija Balkanskog prvenstva u triatlonu 2023. i unapređenje uslova za razvoj triatlona u 2023) – 25.000 eura

Vaterpolo i plivački savez Crne Gore (Sufinansiranje aktivnosti VPSCG u 2023. godini) – 536.000

Miodrag Božović je poručio da je za Rusiju u ovom trenutku najvažnije da je vole Srbi i Crnogorci, kao i da je u Evropi na snazi rusufobija.

Bivši trener Budućnosti, Crvene zvezde i brojnih ruskih klubova istakao je da evropljani vole samo novac.

“Pa trenutno je u Evropi na snazi rusofobija. Mnogo ruskih trenera mogu da rade u Evropi, ali je sada situacija takva. Evropljani su takvi. Vole samo sebe i novac. Za Rusiju je najvažnije da vas volimo mi Srbi i Crnogorci. Siguran sam da će vas UEFA vratiti u organizaciju čim se sve ovo završi”, rekao je popularni Grof za ruske medije.

Smatra da ruski šampionat nije na nekadašnjem nivou, ali se nada da će se to promijeniti.

“Otišao sam prije godinu iz Rusije, ali je sada situacija mnogo drugačija. Nema kvalitetnih stranaca kao nekada. Rusija je nekada bila peta liga u Evropi, sada nije tako. Ali kada ovo jednog dana prođe ponovo će sve biti isto”, zaključio je Božović.

Specijalni izaslanik Stejt Departmenta za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar izjavio je kako je dogovor postignut u Ohridu prije dva dana korak ka normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, kao i da je pravno obavezujući, iako nije potpisan.

On je na online konferenciji za medije istakao kako je trebalo mnogo hrabrosti i vizije predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija da se dođe do toga.

„Ovaj sporazum je pravno obavezujući za obje strane. Iako nije potpisan, to je sporazum u svakom smislu“, rekao je on i precizirao da to znači u svakom smislu.

Prema njegovim riječima, visoki predstavnik Evropske unije Žozep Borelj je jasno stavio do znanja da su se strane obavezale i da će se provođenje dogovora odraziti na evropski put obije strane.

Ključni elementi aneksa

„Sporazum je put ka pomirenju Srbije i Kosova. Važno je da pojasnimo kako će dvije strane nastaviti dalje. Implementacija mora odmah početi i obje strane će imati benefite od toga. Smatram da su najvažnije evroatlantske integracije. Napredovaćemo samo ako se sporazum što prije počne primjenjivati”, rekao je.

Kako je istakao, Srbija mora raditi na ključnim elementima aneksa.

„Za obije strane je važno da se sve preostalo iz Briselskog sporazuma primijeni. To se od obje strane očekuje. Nastavićemo dalje raditi s njima i našim partnerima”, rekao je Eskobar.

Na pitanje da li se na sastanku u Ohridu razgovaralo o članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, on je kazao kako to ne može reći, ali da se razgovaralo o svemu što stoji u evropskom predlogu.

Novi zemljotres pogodio je Rumuniju danas oko 15 časova, a blaži potres osjetio se i u Beogradu.

Zemljotes je bio jačine 4,8 stepeni Rihterove skale, prema podacima sa sajta Seizmološkog zavoda Srbije.

Epicentar je bio blizu mjesta Targu Žiju u Rumuniji, u mjestu Lelešti.

Blaži potres osjetili su i stanovnici Beograda na višim spratovima zgrada.

Prije njega, zabilježen je još jedan potres jačine 2,4 stepena Rihterove skale, dok je oko 15 i 20 zabilježeno još dva potres sjeverozapadno od Targu Žiju – jedan u mjestu Peštišani jačine 2 stepena Rihterove skale i drugi u opštini Runku jačine 2,2 Rihterove skale.

Tokom dana zabilježeno je i više manjih potresa na teritoriji Srbije, u Boru, Majdanpeku i Peći, od kojih je najjači iznosio 2,3 stepena Rihterove skale i zabilježen je u Peći.

Nešto poslije 15.30 zabilježen je i potres u blizini Prokuplja jačine 1,8 stepeni Rihterove skale.

Sa optimizmom na početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo gleda selektor našeg nacionalnog tima Miodrag Radulović.

“Sokoli” su se danas okupili u Podgorici, gdje će se pripremati za utakmice sa Bugarskom i Srbijom.

“Tu su igrači koji su u najboljoj formi, koji igraju standardno u klubovima i koji mogu da isprate standarde takmičenja na ovom nivou, taj tempo i intenzitet. Dobra stvar je da su naši reprezentativci imali pozitivan vikend, srećom se lista povrijeđenih svela na tri imena”, rekao je strateg Crne Gore.

Važno je dobro se pripremiti za duel koji naše momke čeka u petak u Razgradu.

“Fokusirani smo na Bugarsku, a iz iskustva znamo koliko je bitan start i činimo sve da početak bude pravi. Koncentracija je ključna, do sada smo čim ona padne bili kažnjavani. Moramo da svakog trenutka znamo zbog čega smo se okupili, kakvi su nam ciljevi i da činimo sve da ih ostvarimo. Očekujem da pokažemo i individualni i timski kvalitet u koji vjerujem.”

Crna Gora nikada nije izgubila na startu kvalifikacija za veliko takmičenje.

“Svaki meč je važan, ali već sam rekao da je sada bitno da počnemo na pravi način. Dobri rezultati popravljaju atmosferu u reprezentaciji i oko nje.”

Bugari u novi ciklus ulaze sa dosta promijenjenim timom i Mladenom Krstajićem na klupi.

“Bugarska je fudbalska zemlja, pogotovo smo je pratili od kada je tu selektor Mladen Krstajić koji je donio neku novu energiju. Podmladio je tim, Bugari igraju agresivno, žele da nametnu tempo i na to moramo da odgovorimo. Promijenili su i sistem igre, očigledno je da imaju dosta dobar kvalitet, ali siguran sam da mi imamo čime da pariramo u Razgradu.”

Ni ovog puta stručni štab nije mogao da računa na sve fudbalere.

“Nedostaju nam Đurđević, Šarkić i Janković, a nemamo luksuz da se odreknemo nijednog igrača. Žalim i zbog izostanka Kosovića koji je operisao ligamente, kao i još nekoliko njih koji su imali dugu zimsku pauzu… Sve njih pratimo, u fokusu su, sada smo izabrali one najbolje i u najboljoj formi.”

Radulović je uvjeren da će naš tim ostvariti pozitivan rezultat, ukoliko odigra na svom nivou.

“Možemo da se prilagodimo rivalu, ali možemo i da napadnemo. Kada smo mogli da pobijedimo Grčku, Rumuniju, da odigramo 2:2 u Turskoj, sigurno možemo da budemo ravnopravni Bugarima. Ako budemo pravi, onda smo blizu dobrog rezultata.”

Ne želi da razmišlja o Srbiji, koju ćemo dočekati za sedam dana u Podgorici.

“Oba rivala poštujemo, ali sada se spremamo samo za Bugarsku. Onda ćemo govoriti o Srbiji, sigurno nas očekuje pravi spektakl”, zaključio je Radulović.

Crna Gora će u Razgradu gostovati u petak od 18 sati, dok će tri dana kasnije dočekati Srbiju od 20.45 pod Goricom.

Piše: Dragan Bursać, kolumnista CdM-a

“Aktivisti Milatovićeve “Evrope sad“ slave uz pjesmu “Moj Beograde“ Cece Ražnatović. I moram vam reći da je to iskreno od njih. SrBska majka i Beograd koji “grli“ susjednu zemlju. Eto, taman to čeka građane Crne Gore. Pa ko voli, za dvije sedmice, sretno mu bilo…“

I tako se, a bez da iko čeka drugi krug, od sinoć Jakov Milatović prometnuo u  najozbiljnijeg kandidata za novog Predsjednika Crne Gore. Srbijanski “opozicioni“ mediji ga slave. Kao što su uostalom slavili i Dritana Abazovića, bolno glupi i nesvjesni realnosti koja kaže da je Milatović za svojom “Evropom sad“ Vučićev projekt, jednako kao što je to onomad bila Dritanova URA.

Teletabisi su novi Dritani

I prvi krug predsjedničkih izbora je pokazao da Beogradu više ne treba Abazović i njegovi proksiji, kao što mu ne treba stara četnička garnitura na čelu sa Andrijom Mandićem. Sada je novi pulen i miljenik Beograda, Teletabis iz Vučićevog konstrukta “Evropa sad“, koji je nudio ljudima ah hoc minimalne plate od 450 eura iz vjetra. Preciznije iz narodnog budžeta.

Još se čeka Matija Bećković da kaže kako bi Jakova Milatovića mladi na rukama nosili u Beogradu i on dobija agreman Abazovićevog nasljednika.

I ako je ova budalaština prošla na lokalnu u Podgorici, kada je Milatović istom pričom o povećanu plata i penzija uzeo izbore u gradu koji je bezmalo jedna četvrtina glasačkog tijela u zemlji, pa što mu ne bi pošlo za rukom da uzme i cijelu zemlju.

To što narod vjeruje Teletabisu, već je njegov problem. Ili da preokrenem stvar, to što se drugi nisu dosjetili da u predizbornoj trci ponude narodu pare kojih nemaju, preciznije da ponude narodu narodne pare, do njih je.

Beograd će da grli Crnu Goru

Nego, nešto mi je drugo zaparalo oči, a još više uši, a to je proslava drugog mjesta i ulaska u drugi krug izbora iz Milatovićevog štaba, gdje sa slavilo uz Svetlanu Ražnatović, srBsku majku i suprugu ubijenog ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana. I to se slavilo uz pjesmu “Moj Beograde zagrli me“.

E taman će tako biti Crnoj Gori i svim građanima Crne Gore ako Jakov Milatović uzme predsjedničke izbore.

O, koliko simbolike!

Milatović, izašao ispod šinjela Amfilohija Radovića, koji je pravio apostolsku vladu i koji je decenijama prije bio jatak ratnog zločinca  Željka Ražnatovića Arkana, e taj Milatović sad se “opušta“ uoči drugog kruga izbora uz Cecine pjesme. Krug se zatvorio ili budimo precizni, omča se zategla oko vrata građanske Crne Gore.

Nemojte zaboraviti- u tom slučaju će i na lokalu, u najvećim crnogorskim gradovima, i na mjestu Predsjednika zemlje biti opcija, koja orgazmično i perverzno-submisivno uživa u zagrljaju Beograda i koja se izmilila iz beogradskih političkih krugova.

A opet kažem, ako to ne smeta građanima Crne Gore i ako nisu gadljivi na šapu koja ih je više puta porobljavala i držala u nemilosti, a što ću im ja?!

Tek, u tom famoznom krugu, drugom krugu, Milatović će potpuno očekivano da se napoji glasovima iz bazena Andrije Mandića, a stići će mu glasovi od Bečića. Đukanović se mora nadati nekom čudu hiper izlaznosti svih manjina, ali i onih profesionalnih pametnjakovića što guzicu ne dižu. A čuda su čuda, jer su izuzetno rijetka.

A to u konačnici znači da već sad Milatović može računati (ako se nešto ne promijeni) na bezmalo 60 odsto glasova u famoznom drugom krugu. Ako tome dodamo gore pomenute, a sada već poslovično nezianteresovane pametnjakoviće i srednjičare što uz dojč “čekaju da vide što će biti“, sve su prilike da će beogradsko-ruski projekt “Dritana poslije Dritana“ u “Evropi sad“ nastaviti svoj život i kancerogeno djelovanje u Crnoj Gori.

Put ka Južnoj Republici Srpskoj?

Ili kako pametno reče politički analitičar Davor Gjenero za Milatovića:

“Milatović je čovjek koji izgleda civilizirano, ali je na vrlo tvrdim velikosrpskim pozicijama. To je čovjek koji ne zagovara crnogorski suverenizam. To je čovjek koji se vrlo vješto koristi populizmom te je uz pomoć populizma stekao političko tijelo koje je pretežno starije i konzervativno biračko tijelo“.

Jednom riječju na konkursu za novog Dritana od strane Srbije i EU, koja bi Crnom Gorom da nagradi Srbiju za popuštanje oko Kosova, novi Dritan je Jakov Milatović, a Crna Gora ispada lovina i kolateralna šteta, preciznije nagradna teritorija za srpski svet. A vi prebrojte koliko je puta bilo tako kroz istoriju.

Pa onda izgleda niko u ovoj priči nije gadljiv na Južnu Republiku Srpsku, kako Crnoj Gori“tepaju“ neočetnici, dok pozdravljaju najnovijeg “reformatora“ u liku Jakova Milatovića.

Za kraj jedna trivija: Zadnji put je u Crnoj Gori, u drugom krugu, pobijedio slabije rangiran političar iz prvog kruga 1997. godine.

On se zvao Milo Đukanović. Da li se krug zatvorio?

(Mišljenja i stavovi autora kolumni nisu nužno stavovi redakcije CdM-a)

U Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) smatraju da će konačan ishod predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, koji su zakazani za 2. april, umnogome zavisiti od načina na koji će aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i predsjednički kandidat “Evrope sad” Jakov Milatović, kao pobjednici pvog kruga, nastaviti svoju kampanju.

Izvršna direktorica Centra, Ana Nenezić, očekuje da će period do drugog kruga izbora obilježiti “njihova jača i negativnija kampanja”, naglašavajući da bez obzira na to što, prema pojedinim procjenama, Milatović uz podršku kandidata koji su ostali ispod crte, djeluje kao blagi favorit “ne treba zanemariti dužinu Đukanovićevog političkog staža”.

“Đukanović je na političkoj sceni duže od 30 godina, sve moguće taktike i mehanizmi političkog uticaja su nešto što je opšte poznato toj partiji (DPS-u) i vjerujem da će oni u drugom krugu biti spremni da krenu jako i iskoriste sve što im je na raspolaganju, kao što će biti i druga strana. Shodno tome, očekujem jačanje načina izraza, slanja poruka, negativniju, ili jaču kampanju nego u prvom krugu”, kazala je Nenezić u razgovoru za Glas Amerike.

Govoreći o rezultatu prvog kruga predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, Nenezić kaže da prolazak Milatovića u drugi krug nije iznenađenje, već je, kako navodi, “iznenađenje procenat glasova koji je osvojio kao i značajno bolji rezultat od kandidata DF-a Andrije Mandića”.

“To se nije očekivalo, zato što je on (Milatović) dostigao cifru od skoro 100 hiljada glasova u Crnoj Gori. I ranije smo imali partije koje su znale da iskoče nekom novom politikom, ali nikada u ovolikom procentu i bila je velika razlika u odnosu Milatovića i Mandića”, kaže Nenezić.

Ona, takođe, ukazuje da partije koje su nosioci pobjede na izborima 2020., kao i one koje vrše izvršnu vlast, nijesu uspjele da osvoje dovoljan broj glasova da bi u drugom krugu imale svog predsjedničkog kandidata. Prema njenim riječima “građani su na taj način pokazali šta misle o načinu vršenja vlasti u protekle dvije godine”.

Nenezić kaže da su poruke koje šalje “Evropa sad”, poruke koje se tiču ekonomije i evropskih integracija “u osnovi populističke, ali građanima daju nadu”, te da je to ono što građani očekuju i ono što je rezultat ovih izbora.

Pobjeda u drugom krugu predsjedničkih izbora značajno će se, smatra Nenezić, odraziti na parlamentarne izbore koji su zakazani za 11. jun.

“Ovo je poslednji trenutak kada DPS mora početi unutarstranačku reformu. Vjerujem da će izaći sa novim licima, jer je to jedni način na koji mogu odgovoriti na ono što je ‘Evropa sad’, koja ima uzlaznu putanju”, kaže Nenezić.

Parlamentarni izbori biće, navodi ona, veliki izazov za parlamentarnu većinu formiranu nakon izbora 2020. – Demokratsi front, Demokrate i GP URA.

“Oni će morati da se prilagode onome što je izraz ‘Evrope sad’, ako budu planirali neku vrstu saradnje i da se prilagode onome što su uslovi i zahtjevi ‘Evrope sad’”, navodi Nenezić.

Nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, CEMI je saopštio, na osnovu uzorka od 100 odsto prebrojanih glasačkih listića, da je aktuelni predsjednik Crne Gore i kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović osvojio 35,2 odsto, a kandidat i jedan od lidera “Evrope sad” Jakov Milatović 29,2 procenta.

Kandidat Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić osvojio je 19,3 odsto, kandidat Demokrata Aleksa Bečić 10,9, Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković 3,2 odsto, kandidat Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović 1,4, a influenser Jovan Radulović 0,8 odsto glasova.

Slični su podaci i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) – Đukanović 35,3 odsto, Milatović 28,9 odsto, Mandić 19 odsto, Bečić 11,3 odsto, Vukasnović Stanković 3,2 odsto, Danilović 1,5 odsto i Radulović 0,8 odsto.

Drugi krug predsjedničkih izbora u Crnoj Gori biće održan 2. aprila.

Sportski direktor Bajerna Hasan Salihamidžić bio je veoma nezadovoljan poslije poraza ekipe iz Minhena u Leverkuzenu.

Bavarci su izgubili 2:1 i prepustili prvo mjesto u Bundesligi ekipi Borusije Dortmund.

“Ovo nije Bajern. Dozvolil smo sebi da nas pregazi tim koji je igrao utakmicu u četvrtak. Bajer je bio bolji u svakom pogledu. Rijetko sam viđao ovako malo energije, ovako loš mentalitet, tako malo duela… Ovaj tim je dobar kada u utakmicu uđe sa 100 odsto želje. Jednako je loš kada izgleda ovako. Bili smo lijeni, mislili smo da sve možemo da riješimo na puki kvalitet. Ne može tako. Sve nam je nedostajalo”, istakao je Salihamdidžić.

Bajern ima bod manje od popularnih “milionera” iz Dortmunda.

Izbori su bili konkurentni i adekvatno sprovedeni, a osnovne slobode su poštovane tokom kampanje. Pravni okvir ima brojne praznine i nejasnoće koje podrivaju njegovi efektivnost. Organ za sprovođenje izbora su radili transparentno, zaključci su zajedničke posmatračke misije Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) i Evropskog parlamenta (EP) o predsjedničkim izborima u Crnoj Gori.

“Međutim, politizacija i nedostatak inkluzivnosti u procesu potvrđivanja kandidata su umanjili javno povjerenje. Potvrđeni kandidati su imali jednake mogućnosti tokom kampanje. Izbori su održani tokom institucionalne krize i političkog ćorsokaka, dok je nedostatak funkcionalnog Ustavnog suda tokom većeg dijela procesa ostavilo ključne aspekte izbora bez sudskog razmatranja”, navodi se u zaključcima.

Kako su naveli, zabrinutost oko potencijalnog uticaja stranih televizijskih programa na izbornu kampanju i dalje traju.

“Regulativa o finasiranju kampanja omogućava zaobilaženje ograničavajući odgovornost. Medijsko okruženje je slobodno i dobro regulisano, a javni emiter je ispoštovao zakonske preduslove i ponudio balansiranu pokrivenost kampanje. Međutim, ograničena gledanost, njegovog programa posvećenog izborima i pristrasnost prikazana u privatnim medijima umanjili su mogućnost birača da naprave informisan izbor”, navode u saopštenju.

“Izborni dan bio miran, uz nekoliko izolovanih incidenata”

Izborni dan je, ističu, bio miran, uz nekoliko izolovanih incidenata na biračkim mjestima.

Procedura glasanja je ocijenjena pozitivno na najvećem broju posmatranih biračkih mjesta, iako tajnost glasanja nije uvijek bila zaštićena. Procedura prebrojavanja je, naglasili su, ocijenjena manje pozitivno, uglavnom zbog omaški u bitnim sigurnosnim provjerama, ali je proces tabeliranja ocijenjen pozitivno.

Zamjerke DIK-u

Organi za sprovođenje izbora su efikasno vodili izborne pripreme i ispoštovali većinu zakonskih rokova.

“Državna izborna komisija (DIK) je funkcionisala kolegijalno kada je raspravljala o tehničkim pitanjima, ali većina članova glasala je po političkom principu o ključnim odlukama, uključujući podobnost kandidata, podrivajući povjerenje zainteresovanih strana u organe za sprovođenje izbora. Sveukupno gledano, DIK je osigurao transparentnost, ali nije dozvolio posmatračima da posmatraju provjeru potpisa podrške. Opštinske izborne komisije (OIK) nisu u potpunosti osigurale transparentnost svog rada, u skladu sa zakonom. Zakon ima za cilj da obezbijedi određenu političku ravnotežu izbornoj komisiji, ali ne sprječava većinsko članstvo jedne stranke ili koalicije u nižim komisijama”, saopštili su međunarodni posmatrači.

Sve u svemu, kako se navodi u zaključcima, potvrđivanje kandidata nije bilo inkluzivno.

“DIK nije potvrdio kandidaturu g. Spajiću, pozivajući se na kontradiktorne podatke u vezi sa njegovim državljanstvom i prebivalištem, uprkos dostavljanju dokumentacije propisane Zakonom. Ova odluka nije bila u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, a način na koji je njegova kandidatura tretirana u suprotnosti je sa međunarodnim standardima”, navedi se u današnjem saopštenju međunarodnih posmatrača.

Dok je tabeliranje pozitivno ocenjeno u većini OIK-a, DIK nije objavio djelimične rezultate u izbornoj noći ograničavajući transparentnost.

Više od polovine posmatranih biračkih mjesta nisu bila pristupačna osobama sa invaliditetom.

“Izbori održani tokom krize i usred političkog ćorsokaka”

Istakli su da su izbori održani tokom tekuće institucionalne i ustavne krize i usred političkog ćorsokaka.

“Nakon parlamentarnih izbora 2020., dvije uzastopne vlade morale su podnijeti ostavke nakon izglasavanja nepovjerenja, iako je druga ostala na funkciji zbog nemogućnosti imenovanja nove vlade. U septembru 2022. i Predsjednik i parlamentarna većina su se međusobno optuživali za kršenje Ustava. Iz Skupštine je zaprijećeno da će razriješiti predsjednika, a predsjednik je zauzvrat zaprijetio raspuštanjem Skupštine.

Ustavni sud nije imao kvorum od septembra do 27. februara, ostavljajući nekoliko važnih predmeta i ustavnih pitanja za razmatranje. na čekanju. Tokom cijele kampanje nastavili su se pozivi za vanredne parlamentarne izbore kao izlaz iz političke krize.16. marta Predsjednik je raspustio Skupštinu i sljedećeg dana zakazao izbore za 11.jun”, navodi se u zaključcima posmatračke misije Kancelarije OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) i Evropskog parlamenta (EP) o predsjedničkim izborima u Crnoj Gori.

Preliminarne zaključke možete pogledati na ovom linku.

Za CdM piše Dušan Pajović

Dok su izbori za predsjednika/cu Crne Gore prošli u standardnom tonu sa više neregularnosti i sedam nametnutih opcija između kojih su građani/ke primorani da biraju jednu, izborni proces je dobio svog konkruenta.

U malom naselju Sveta Vrača, u Kotoru, su održani prvi demokratski izbori za predsjednika/cu tog okruga. Kandidati su nastupili sa iskrenim sloganima, poput: „Časti me!“ i „Da živimo gore!“, a brojne komšije su svojim izlaskom potvrdili legitimitet izbora. Svaki od pojedinačnih članova je poručio jedno: „ako mene izaberete – neće se promijeniti apsolutno ništa“, te napravio pravi demokratski iskorak u crnogorskoj politici. Iskrenost kao politika je ušla na mala vrata.

Na listi postoje četiri kandidata, a građani/ke Svete Vrače uživaju pravo da sami na petom mjestu dodaju osobu koju favorizuju, te time niko ne mora da glasa zapušenog nosa. Glasanje je omogućeno i maloljetnim sugrađanima, jer izborna komisija ne želi da ičiji glas ućutkuje. Šta više, da demokratija bude inkluzivnija, DICK (Dubovska Izborna Centralna Komisija) Svete Vrače je omogućio glasanje i ljudima koji nisu iz tog naselja, pod uslovom da donesu pet piva i fiskalni račun.

I dok ste na izbore za predsjednika Crne Gore imali sunovrat značenja đe birate između pomiritelja koji su nacionalisti, patriota koji su učestovali u masovnoj privatizaciji, centra koji je desničarski, influensera koji nema influence, eventualnih opcije koje bi zaokružili zbog posvećenosti, ali opet malo sumnjate; na Svetoj Vrači ste mogli glasate za onoga kome vjerujete i kojem s ponosom dajete svoj glas. Sve uz znanje da će i njemu/njoj, a i vama biti isto. Možda nije idealno, jer bi bilo super da vama bude bolje, ali makar znate da zaokruživanjem niste potpisali samo još jednu svijetlu budućnost foteljaša.

Umjesto ispraznih fraza koje su spakovane u narative, koji su kasnije spakovani u ljude, mnogo agencija i (s)avetnika; stanovnici ovog kotorskog naselja dobili su malo iskrenosti i autentičnosti.

Na izbornom mjestu je jasno istaknuta crnogorska zastava, te nije bilo obilježja drugih država, iako se za zastavu Svete Vrače spekuliše da previše podsjeća na kubansku. Zli jezici su nagađali da je to podsvjesna poruka za one glasače koji su obojeni bojama trobojke. Ipak, od DICK-a Sv Vrače, ali i samih kandidata, sam eksluzivno saznao jedno: To je zastave Kraljevine Svete Vrače, koja se sada transformiše u predsjedničku demokratiju – Viva la revolucion.

Čekamo svetovračevskog Čea.

Istini za volju, bilo je i spornih momenata, poput okretanja nedužnog ubijenog bića na ražnju, ali DICK Sv Vrače mi je na toj primjedbi odgovorio da “kada je mogao DF da vrti prase ispred skupštine, možemo i mi na livadu!”.

Bilo kako bilo, momci i đevojke Svete Vrače su prvo otišli na predsjedničke izbore, pa onda na ove prave. Ispoštovana je građanska dužnost, dok su se istovremeno borili za istu budućnost.

Strpljivo očekujemo drugi krug izbora, a budućem predsjedniku želim puno sreće u nepreuzimanju odgovornosti i proceduralnoj funkciji koja je više pitanje prestiža nego uticaja. Isto želim i komšijama sa Svete Vrače!

Danas je održana 137. sjednica Savjeta Centralne banke Crne Gore kojom je predsjedavao guverner Radoje Žugić.

Konstatovano je da je bankarski sektor stabilan i da ga karakterišu dobri pokazatelji poslovanja. U svjetlu najavljene mogućnosti emitovanja državnih obveznica na domaćem tržištu, Savjet je preporučio da se prije donošenja ovakve odluke, pripemi detaljna analiza uticaja na bankarski sistem. Naime, emisija obveznica na domaćem tržištu mogla bi usloviti odliv depozita iz banaka, što bi se odrazilo na njihovu likvidnu poziciju, odnosno raspoloživost sredstava koje banke plasiraju ka stanovništvu i privredi.

“Imajući u vidu potrebu očuvanja finansijske stabilnosti, pomenute rizike treba pažljivo sagledati i biti oprezan prilikom donošenja odluke o zaduživanju države na domaćem tržištu”, ocijenjili su članovi Savjeta CBCG.

U cilju ispunjavanja obaveze CBCG da kvartalno određuje stopu kontracikličnog bafera za teritoriju Crne Gore, koja proističe iz Zakona o kreditnim institucijama, Savjet je donio Odluku o stopi kontracikličnog bafera kapitala za drugi kvartal 2023. godine. Na osnovu rezultata prethodno sprovedene analize relevantnih trendova u bankarskom sektoru i ukupnoj ekonomiji, Odlukom je određeno da stopa kontracikličnog bafera kapitala za drugi kvartal 2023. godine bude 0 odsto.

U skladu sa pomenutim zakonom, CBCG ima i obavezu da najmanje jednom godišnje sprovede postupak preispitivanja utvrđivanja „ostalih sistemski važnih kreditnih institucija“ (OSV), kao i stopa bafera koje su one dužne da održavaju.

“Kao rezultat sprovedenog postupka, donijeta su rješenja kojima je utvrđeno da su kreditne institucije koje su do sada bile utvrđene kao OSV i dalje zadržale ovaj status, pri čemu im se ove godine pridružila još jedna kreditna institucija, sada prvi put utvrđena kao OSV”, navode iz Centralne banke.

U Izvještaju o nadgledanju platnih sistema za 2022. godinu, koji je danas razmatran na Savjetu, konstatovano je da je platni sistem CBCG u prethodnoj godini radio neometano, te da je ostvareno 12,5 miliona transakcija, u vrijednosti od 18,3 milijarde eura, što je 9,9% više u odnosu na 2021. godinu.

“Na današnjoj sjednici Savjet je usvojio Izvještaj o poslovanju i sprovođenju politike Centralne banke za decembar 2022. godine i razmatrao i druga pitanja iz svoje nadležnosti”, zaključuje se u saopštenju.

Na današnjoj sjednici Vlada Crne Gore je razmotrila više kadrovskih pitanja.

Razriješen je Odbora direktora HTP „Miločer“ d.o.o. Budva u sastavu: Đorđije Vujović, Vladimir Lekić i Ana Samardžić, a imenovan novi u sastavu: Marija Huter, Vladimir Lekić i Tijana Đurašević.

Vlada je imenovala Tamaru Gačević za pomoćnicu direktora Uprave za inspekcijske poslove – rukovoditeljku Sektora za zaštitu tržišta i ekonomije, igre na sreću i javne nabavke-

Darko Rašović je postavljen za pomoćnika direktora Uprave za inspekcijske poslove – rukovodioca Sektora za zaštitu životne sredine, bezbijednost i zdravlje ljudi i zaštitu državnih resursa.

Za pomoćnika direktora Uprave za izvršenje krivičnih sankcija imenovani su mr Nebojša Janković i Darko Vukčevića.

Vlada je odredila Dina Tutundžića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na XV vanrednoj Skupštini akcionara „Barske plovidbe“ AD Bar.

Bugarska će Crnu Goru dočekati oslabljena neigranjem jednog od standardnih prvotimaca.

Lijevi bek Ludogoreca Anton Nedjalkov je povrijedio petu prošlog vikenda uoči utakmice domaćeg prvenstva.

Zbog toga neće biti sa timom koji će otvoriti kvalifikacije za Evropsko prvenstvo.

Bugarska će “sokole” dočekati 24. marta u Razgradu.

Tri dana kasnije gostovaće Mađarskoj.

U Crnoj Gori sjutra počnje kampanja STOP INFLACIJI u koju se uključilo šest maloprodajnih lanaca: Voli, Mercator, Laković, Domaća trgovina (Aroma, City, Conto), Franca i Megapromet.

Antiinflaciona korpa formirana je na način da sadrži najmanje po jedan artikal iz svake od 25 vrsta dogovorenih proizvoda u tabeli koja slijedi. Izbor konkretnog artikla iz definisane vrste proizvoda vrši sam trgovac i formira cijenu u skladu sa prethodno postignutim dogovorom sa Ministarstvom ekonomskog razvoja(trgovačka marža u maloprodaji ne treba da bude iznad pet odsto, dok je trgovačka marža u veleprodaji takođe limitirana na pet odsto).

Prijedlog vrsta proizvoda koji obavezno ulaze u antiinflacionu korpu:

Trgovac je u obavezi da vodi evidenciju o vrstama, cijenama i zaračunatim maržama na pojedinačne artikle koji ulaze u strukturu antiinflacione korpe i na zahtjev Ministarstva iste dostavi na uvid.

Svi trgovci imaju mogućnost da prošire listu proizvoda koji ulaze u sastav antiinflacione kopre, formiraju cijene prema postignutom dogovoru i o tome vode adekvatnu evidenciju, ali trgovac ne može skraćivati listu proizvoda.

Trgovac može mijenjati artikle u okviru iste vrste proizvoda u zavisnosti od raspoloživosti i zaliha, na mjesečnom nivou.

Trgovci će artikle obilježavati na poseban način, a Ministarstvo će obezbijediti odgovarajuću promotivnu kampanju trgovaca koji pristupe ovom sistemu snižavanja cijena.

Artikal ne smije biti pri isteku roka, ne smije imati manjkavosti niti bilo kakva oštećenja i ne smije biti lošijeg kvaliteta od prosječnog kvaliteta proizvoda određene vrste.

Predviđeno je da nove, snižene cijene u skladu sa dogovorom o “antiinflacionoj korpi” stupe na snagu sjutra, 21. marta i traju do kraja aprila, nakon čega će akcija biti produžena do 1. juna sa mogućnošću zamjene artikala.

U petak i subotu (17. i 108. marta u Andrijevici je održan trening za aktiviste i predstavnike civilnog sektora o upravljanju šumama.

“Događaj je organizovan u okviru projekta Jako civilno društvo za očuvane šume Prokletija i Komova koji za cilj ima da doprinese osnaživanju organizacija civilnog društva, aktivista i pojedinaca koji su aktivni ili žele biti aktivni u oblasti očuvanja šuma sa fokusom na nacionalni park Prokletije i park prirode Komovi”, saopšteno je iz NVO Green Home.

Na treningu su učesnici, imali priliku da čuju o ekološkom aspektu očuvanja šuma i šumskih zemljišta, o zakonodavnom okviru i nadležnostima u ovoj oblasti, ali i o tome kako se upravlja šumama u nacionalnom parku i parku prirode Komovi, te koji su problemi prisutni u oba parka. U okviru događaja, učesnici su imali priliku i da posjete park prirode Komovi, te da se na terenu upoznaju sa problemima.

“Projekat Jako civilno društvo za očuvane šume Prokletija i Komova, koji realizuje NVO Green Home podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave”, navodi se u saopštenju.

COVID-19, dnevni izvještaj #ijzcg pic.twitter.com/4MB3iZU8BN

— Institut za javno zdravlje Crne Gore (@ijzcg) March 20, 2023

Manje od godinu nakon razvoda sa Džeri Hol, 92-godišnji medijski mogul i milijarder Rupert Merdok opet je uplovio u vjeridbu.

Prsten je završio na ruci En Lesli Smit, 66-godišnje policajke iz San Franciska, pišu američki mediji.

Merdokova buduća supruga je bila udata za Čestera Smita, kantri pjevača.

Ako se vjenčaju, to će biti Merdokov peti brak.

Billionaire media mogul Rupert Murdoch, 92, reveals he is ENGAGED to Ann Lesley Smith, 66 https://t.co/SSaWRWAFXC pic.twitter.com/bc3MMMz2LJ

— Daily Mail US (@DailyMail) March 20, 2023

Hol, model i glumica, bila je u braku sa Merdokom šest godina. Ipak, Rupert se oporavio nakon razvoda, a najavio je da je ovo posljednji ples.

“Bio sam veoma nervozan. Strahovao sam se da se zaljubim – ali znao sam da će mi ovo biti posljednje. Bolje da bude. Srećan sam”, navodno je kazao Merdok.

Hrvatska pjevačica Lidija Bačić Lille još jednom je na društvenim mrežama javno svima stavila do znanja da nije korisnik fotošopa i filtera.

Atraktivna Lille ovog puta je objavila fotografiju u sićušnom bikiniju, a opisom je zagolicala maštu fanovima.

“Samo za hrabre. Nikad filter, nikad fotošop”, napisala je Lille, a za ovaj potez je nagrađena brojnim komplimentima sa potpisom pratilaca.

“Prelijepa si, to ti nije ni potrebno”, glasio je jedan od komentara.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели LIDIJA BACIC LILLE🇭🇷Singer🎤 (@lidijabacic_lile)

Glavni grad Podgorica raspisao je Javni poziv za izbor projektanta idejnog rješenja i Glavnog projekta podzemne garaže sa uređenjem Trga Balšića sa pijacom u Ulici Balšića. Riječ je o projektu na koji građani dugo čekaju, a čija realizacija će donijeti sasvim novi život centru grada, te doprinijeti rasterećenju saobraćaja.

“Imajući u vidu planiranu namjenu trga i njegovu specifičnu istorijsku funkciju, planirana je prenamjena postojećeg parkirališta u gradski trg namijenjen prvenstveno pješacima i djelimično natkriven prostor koji bi se koristio u određenim intervalima za gradsku pijacu – tržnicu, a u drugim kao lijepi prostor za kulturna dešavanja u centru Podgorice. Po obodu trga planirane su otvorene terase – bašte kafea i restorana i ostalih ugostiteljskih objekta”, saopšteno je iz Glavnog grada.

Sa druge strane, kako su naveli, saobraćaj u mirovanju će se preusmjeriti u podzemnu garažu ispod novoformiranog trga u dva ili tri nivoa. Ulaz u podzemnu garažu potrebno je planirati iz pravca ulice Novaka Miloševa, a izlaz iz garaže u pravcu ulice Miljana Vukova.

“Saobraćajno rješenje će u velikoj mjeri odrediti način korišćenja predmetnog prostora i isto će na siguran i racionalan način biti integirisano sa kontaktnim zonama. Projektantu se daju na uvid idejna rješenja, odnosno glavni projekti rekonstrukcije ulica Miljana Vukova i Balšića, u cilju inkorporiranja saobraćajnih rješenja”, navodi se u saopštenju.

Procijenjena vrijednost pomenute nabavke je 44.579,20 eura sa PDV-om, a rok za prijavu na javni poziv je 15 dana.

Selektor Srbije Dragan Stojković poručio je da će meč sa Crnom Gorom gledati isključivo kroz sportsku prizmu.

“Orlovi” će gostovati u Podgorici za sedam dana, u drugom kolu kvalifikacija za prvenstvo Evrope.

“Mi ćemo utakmicu sa Crnom Gorom ispratiti na najsportskiji mogući način. To je samo jedna utakmica u nizu i tu se sve završava. O Crnoj Gori je zabranjeno da se priča i priča se samo o Litvaniji”, rekao je Stojković.

Tri dana prije meča pod Goricom, Srbija će dočekati Litvaniju.

“Učinićemo sve da napravimo prvi korak, a to je da pobijedimo Litvaniju. Znamo gdje smo griješili i šta treba popraviti. Pretpostavljam da to svi znaju, da ta naša defanziva bude bolja. Ali, kada govorimo o njoj, ne možemo govoriti individualno. Cio tim mora da se brani i napada. Imali smo puno analiza, znamo gdje su bile greške i šta treba popraviti. Vjerujem da smo na dobrom putu da riješimo probleme. Neću nikome da dozvolim da kažem da je laka grupa. Za mene najteža grupa. Ko pomisli da je utamica protiv Litvanije laka, taj je u velikom problemu. Večeras ćemo imati sastanak na kom želim da igračima objasnim neke stvari”, istakao je Stojković.