Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smijenio je vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Oleksandra Sirskog, a na njegovo mjesto postavio dosadašnjeg komandanta Združenih snaga Mihajla Drapatija.

„Odlučio sam da će Mihajlo Drapati postati novi vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine. Zajedno sa Mihajlom, Jevhenom Hmarom i Pavlom Palisom utvrdili smo kako treba obnoviti strukturu Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine“, rekao je Zelenski.

Riječ je o 44-godišnjem general-majoru koji izbjegava medije, ali kojeg iskusni vojni komandanti smatraju izuzetno sposobnim liderom, piše Kyiv Independent.

Drapati trenutno komanduje Združenim snagama, novom komandnom strukturom za ratište u sjeveroistočnoj Harkivskoj oblasti i okolini. Otkako je u jesen 2025. godine preuzeo nadzor, ukrajinske jedinice, uključujući brigadu „Hartija“, oslobodile su velike djelove teritorije oko Kupjanska. Nije u potpunosti jasno koliki se dio tog uspjeha može direktno pripisati Drapatiju, jer su operaciju vodile jedinice poput „Hartije“.

Prije toga vodio je operativno-stratešku grupu „Dnjipro“ (OSUV), veliku komandnu strukturu koja je nadzirala istočna ratišta, a koju je Sirski raspustio u oktobru 2025. godine.

Rob Li, viši saradnik Instituta za istraživanje spoljne politike iz Vašingtona, rekao je da su Drapatija kao komandanta grupe „Dnjipro“ cijenili jer je „pitao podređene za mišljenje i kakva im je pomoć potrebna“, umjesto da je samo izdavao naređenja. Li, koji redovno posjećuje prve linije fronta, kaže da svoju procjenu zasniva na razgovorima sa nekoliko komandira brigada.

Drapati je vojnu karijeru započeo kao tenkovski poručnik sa 21 godinom, a kroz teške borbe napredovao je do najviših komandnih dužnosti. Zelenski ga je 2024. godine imenovao za komandanta Kopnene vojske.

„S obzirom na njegovo iskustvo, ugled i insistiranje na reformama, Drapati bi bio odličan izbor za vrhovnog komandanta“, smatra Li.

Od „letećeg“ BMP-a do vojnog vrha

Drapati je rođen u Kamjancu-Podiljskom u zapadnoj Ukrajini. Diplomirao je na Harkivskom institutu tenkovskih snaga 2004. godine.

Na početku ruske okupacije djelova Donjecke i Luganske oblasti 2014. godine, Drapati je kao major i komandant bataljona 72. mehanizovane brigade učestvovao u pokušajima zaustavljanja zauzimanja Mariupolja.

U epizodi koja je postala legendarna, borbeno vozilo pješadije (BMP) iz njegovog bataljona probilo je improvizovanu barikadu proruskih snaga. Taj potez bio je uvod u potpuno vraćanje ukrajinske kontrole nad gradom i postao važan simbol otpora.

Kada je Rusija 2022. godine pokrenula invaziju, Drapati je kao zamjenik komandanta operativne grupe „Jug“ zaustavio napredovanje ruskih snaga prema Krivom Rihu, čime je spriječio stratešku katastrofu. Kasnije iste godine imao je važnu ulogu u oslobađanju Hersona.

Tokom 2024. godine, nakon nove ruske ofanzive na Harkiv, način organizovanja odgovora donio mu je dodatno priznanje, u vrijeme kada su sve glasnije bile kritike na račun Sirskog.

Šest mjeseci kasnije imenovan je za komandanta Kopnene vojske, koju je zatekao u stanju „upravljačke stagnacije“. Kao ključne probleme naveo je „atmosferu straha, nedostatak inicijative, zatvorenost za povratne informacije, ravnodušnost prema problemima osoblja, fasadnu disciplinu i duboki jaz između štabova i jedinica“.

Njegova borba protiv tih problema izgradila mu je imidž modernog vojnog lidera.

Preuzimanje odgovornosti

Drapati je podnio ostavku na mjesto komandanta Kopnene vojske 1. juna 2025. godine, nakon ruskog raketnog napada Iskanderom na poligon 239, u kojem je poginulo 12 ukrajinskih vojnika.

„Ovo je svjestan korak diktiran mojim ličnim osjećajem odgovornosti za tragediju“, naveo je tada.

Napad je bio dio serije ruskih udara na centre za obuku tokom 2025. godine, u kojima je poginulo najmanje 70 vojnika.

Drapati je u objavi o ostavci direktno preuzeo odgovornost jer nije uspio da riješi suštinu problema.

„Kolektivna neodgovornost i nekažnjivost su otrov za vojsku. Pokušao sam to da iskorijenim. Ali ako se tragedije ponavljaju, to znači da moji napori nijesu bili dovoljni“, rekao je Drapati i dodao:

„Vojska u kojoj su komandanti lično odgovorni za živote ljudi je živa vojska. Vojska u kojoj niko ne odgovara za gubitke umire iznutra.“

Bohdan Krotevič, bivši načelnik štaba Azova, izjavio je u novembru 2025. godine da smatra da Sirski nije dao Drapatiju dovoljno ovlašćenja da sprovede stvarne promjene. Dodao je da je Drapati, kao „čovjek od časti“, odlučio da odstupi umjesto da traži izgovore.

Višednevni protesti u Ukrajini

Do smjene Sirskog došlo je usred višednevnih masovnih protesta u Kijevu i drugim djelovima Ukrajine, na kojima su demonstranti tražili njegovu smjenu. Nezadovoljstvo javnosti Sirskim dodatno je pojačano nakon što je Zelenski prošle sedmice smijenio popularnog reformistu Mihajla Fedorova sa mjesta ministra odbrane.

Fedorov je dan nakon smjene na konferenciji za novinare izjavio da je Sirski Zelenskom postavio ultimatum.

Demonstranti su se protivili smjeni Fedorova, jednog od najmlađih i najpopularnijih visokih državnih zvaničnika. Jedan od organizatora protesta, ratni veteran Dmitro Kozjatinski, rekao je za Kyiv Independent da pokret ima dva jasna zahtjeva: vraćanje Fedorova na mjesto ministra odbrane i smjenu Sirskog sa funkcije vrhovnog komandanta.

Napetosti između njih dvojice očekivale su se još od Fedorovljevog imenovanja i odražavale su različite pristupe vojnom komandovanju i organizacionoj kulturi.

Sirski je zagovarao izrazito centralizovan sistem komandovanja zasnovan na sovjetskoj vojnoj doktrini. Vojnici i vojni analitičari kritikovali su ga zbog pretjeranog miješanja u operativne odluke i promovisanja, kako tvrde njegovi kritičari, sovjetskog načina komandovanja.

Posljednje odluke Volodimira Zelenskog izazvale su kritike poslanika, ratnih veterana i dijela javnosti, koji upozoravaju da bi smjena Fedorova mogla ugroziti reforme u Ministarstvu odbrane, dok istovremeno ne rješava probleme u vojnom vrhu.

CdM

Message History

Delivery option(s)